Naslovnica Vijesti Hrvatska

Sveto pismo za suvremenog čitatelja

Novi prijevod Biblije na kojemu već 17 godina radi Hrvatsko biblijsko društvo bit će gotov uskoro. Sadašnji hrvatski prijevod Svetog pisma u upotrebi je već 40 godina, a drugi su ga narodi otad prevodili više puta.
10. siječnja 2019. u 17:55 3 komentara 662 prikaza
biblija
Foto: pixabay.com

Hrvatska će uskoro dobiti novi prijevod Biblije. Na njemu već 17 godina radi Hrvatsko biblijsko društvo, potaknuto inicijativom Sjedinjenih biblijskih društava kako bi se s izvornih jezika Biblija prevela na standardni hrvatski jezik.

Vinko Sudar Našao srodnu dušu Župnik iznenadio Zaprešićane: Ovo je moja zadnja misa, odlučio sam osnovati obitelj

„Bili smo svjesni da je sadašnji hrvatski prijevod Biblije već 40-ak godina u uporabi te da uz to nije u cijelosti ni preveden s originalnih jezika, a u međuvremenu su mnogi drugi narodi načinili i po više novih prijevoda. Trebalo je uzeti u obzir da su se promijenile mnoge okolnosti u društveno-političkome pogledu, u standardnom hrvatskom jeziku kao i u kritičkim izdanjima hebrejskoga i grčkoga teksta“, kažu iz Hrvatskog biblijskog društva, a na prijevodu Biblije angažirani su katolički i protestantski teolozi, prevoditelji i laici, kojima je na čelu dr. fra Božo Lujić.

Čitljiv, jasan stil

„U projektu su angažirani svi značajniji bibličari s hrvatskoga jezičnog područja“, kažu u HBD-u, koji su ovih dana odlučili javnosti otkriti djelić onoga što su dosad napravili, a voditelj projekta fra Božo Lujić kaže kako je „u samom prevođenju važno doista znati komu je prijevod namijenjen, potom treba vidjeti kriterije koji su vodili prevoditelje u procesu prevođenja, potrebno je uočiti razne teorijske postavke na kojima je prijevod nastao i, dakako, poznavati svrhu za koju je prijevod načinjen“.

„Tako nije, primjerice, primjereno kritizirati izdanje biblijskog prijevoda u studijske svrhe zbog njegove statičnosti, jer on takav po svrsi treba i biti, ali jednako tako neopravdana je kritika i prijevoda namijenjena širokom krugu čitatelja koji nisu temeljito vjerski obrazovani, a ni teološki upućeni, zbog njegove dinamičnosti i komunikativnosti“, drži Lujić i napominje da prijevodi nikako „ne moraju biti usmjereni jedni protiv drugih, nego mogu služiti na razne načine onoj svojoj izvornoj nakani – da prenesu biblijsku poruku suvremenom čitatelju u svijetu koji je sve zahtjevniji s obzirom na poruku i vrijednosti kao i na način na koji se one njemu nude“.

Priređivači novoga prijevoda Biblije držali su se „Smjernica za međukonfesionalnu suradnju u prevođenju Biblije“ izdanih u Vatikanu od Tajništva za promicanje jedinstva kršćana i Sjedinjenih biblijskih društava, a koje, kako veli Lujić, osobito naglašavaju važnost stila i jezika na koji se prevode biblijski tekstovi.

Kaptol, Nadbiskupski dvor ZAGREBAČKA NADBISKUPIJA Zagrebačka nadbiskupija darovala 249 tisuća kuna prošle godine

„To znači da stil bude pun značenja i čitljiv tj. jasan. Pod tim se misli da jezik i stil imaju stvarno, životno značenje, a ne da budu prazne riječi, te da budu čitki i razumljivi za čitateljstvo“, objašnjava Lujić, dodajući kako „Smjernice“ ističu da je posve krivo tvrditi kako je samo jedan prijevod Biblije legitiman.

Prevodi se s izvornih jezika

Na temelju tih smjernica ovaj je ekumenski prijevod pokrenut na simpoziju održanom na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 3. i 4. svibnja 2001., nakon čega je na simpoziju na Glavotoku 14.-18. studenoga odlučeno da se napravi „višenamjenski dobar prijevod, vjeran izvorniku, a razumljiv prosječnom čitatelju, kojemu je prvotna namjena pastoralno-katehetska“.

„Riječ je o metodi koja će uvažavati ishodišni (izvorni) tekst, ali će pozornost biti usmjerena prema čitatelju i koja će načiniti funkcionalno ekvivalentan i komunikativan prijevod. Prvi se put na prijevodu radi timski i okupljeni su manje-više svi raspoloživi prevoditelji s hrvatskog govornog područja Hrvatske i BiH. Prevodi se s izvornih biblijskih jezika, hebrejskoga, aramejskoga i grčkoga“, objašnjava dr. fra Božo Lujić, objašnjavajući kako je prijevod „Zagrebačke Biblije“ nastao kao sklapanje već postojećih prijevoda različitih prevoditelja u jednu knjigu, koji su nastajali od 1928. kad je Sović započeo svoje prijevod Staroga zavjeta pa do prijevoda Novoga zavjeta Lj. Rupčića 1961.

„Zagrebačka Biblija predstavlja u pravome smislu mješoviti tip prijevoda. On nije sasvim doslovan, ali isto tako nije daleko ni od ishodišnog teksta“, objašnjava Lujić, koji je u novom prijevodu urednik Staroga zavjeta, a prof. dr. Mato Zovkić iz Sarajeva urednik Novog zavjeta.

 

Standardi za prijevod usvojeni 2003.

1. Prevodi se na suvremeni standardni hrvatski jezik bez preuzimanja arhaičnih izraza. Rečenična konstrukcija treba biti u skladu sa sadašnjim hrvatskim jezikom, ne rabi se imperfekt, a aorist prelazi u perfekt.

2. Pri jezično-stilskoj korekturi glavni je cilj prosječna čitateljska publika. Pritom treba poštivati različitost stila pojedinih biblijskih knjiga.

3. Jezik prijevoda treba biti suvremen gdje god je to moguće a da pritom nije ugrožen smisao izvornog teksta

4. Mjere trebaju biti preračunate u suvremeni mjerni sustav: metar, litra…

5. Osobna imena, toponimi i nazivi žrtava preuzimaju se prema usvojenom jezičnom standardu (Zagrebačka Biblija, 1968.)

Digitalna komora
Digitalna komora
Poduzetnici, odsad ključne informacije doznajte klikom miša
  • Avatar Jura z bregov
    Jura z bregov:

    Tja, kaj se more. Neće biti velike koristi od novoga prijevoda Biblije jer od onih navodnih 80 i više posto katolika u Hrvatskoj Bibliju niti je čitalo niti će ju čitati više od jedan posto. A po biblijskom nauku živi ... prikaži još! i manje od jednog postotka tzv. hrvatskih katolika. I to je to.

  • kelab:

    Moj se zupnjak davi citajuci one puste aoriste. Ima li kakve nade da se novi privod uvede u leturgiju.