Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Summit EU pod maskama

Čak i u doba kad su španjolska gripa ili Hitlerovi nacisti harali Europom, najviši politički lideri uspijevali su nekako održavati summite, fizički se sastajati i tražiti rješenja za krize. Koronavirus SARS-CoV-2 prvi je put na više mjeseci odgodio održavanje takvih summita. Sve do ovoga petka
19. srpnja 2020. u 19:20 3 komentara 359 prikaza
EU leaders summit in Brussels
Foto: POOL/Reuters/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/8

Čak i u doba kad su španjolska gripa ili Hitlerovi nacisti harali Europom, najviši politički lideri uspijevali su nekako održavati summite, sastajati se fizički kad su nevolje i rješenje za te nevolje zahtijevale sastanak na vrhu i dogovor između lidera. Koronavirus SARSCoV-2, koji se proširio iz Kine i izazvao globalnu pandemiju, prvi je put u modernoj povijesti na nekoliko mjeseci doslovno onemogućio održavanje takvih summita.

Zagreb: U Westinu održana zajednička sjednica Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a Dani raspleta Što su Plenkoviću na uho šaptali Granić i Čuljak, a što su od njega tražili Anušić i Medved

Sve do petka, prvog summita lidera 27 država članica EU u Bruxellesu od veljače, na kojem se pregovara o megaproračunu Unije za spas od koronakrize, odnosno o stvaranju “Europske unije iduće generacije”, kako glasi naziv fonda za oporavak. O uspjehu tog summita ne ovisi samo budućnost Europe, nego uopće i mogućnost održavanja svih sličnih međunarodnih sastanaka na vrhu u doba koronavirusa.

Mogu li se najvažniji državnici okupljati i razgovarati s dovoljnom dozom sigurnosti da se neće zaraziti? Do trenutka zaključenja ovog izdanja odgovorlasi: mogu. Ali kako je zapravo sve izgledalo, kako je summit pripremljen, kako se odvijao u tim izvanrednim okolnostima. I je li prije bilo drukčije, bolje? U doba španjolske gripe vođeni su pregovori u Parizu koji su završili Versailleskim ugovorom, a tijekom 1918. od simptoma španjolske gripe oboljeli su i britanski premijer David Lloyd George i američki predsjednik Woodrow Wilson.

Wilson je pregovarao s premijerima Francuske, Italije i Velike Britanije dok se oporavljao u svom hotelskom apartmanu. “Pregovori idu dalje”, naložio je u jednom trenutku, još boležljiv, “osim ako se Clemenceau, Orlando i Lloyd George ne boje ove bolesti”.

Je li Wilson “poludio”?

Povjesničari i danas dvoje oko toga koliko je bolest poremetila Wilsonov zdrav razum jer neki su savjetnici američkog predsjednika ostavili pisane dojmove o tome da mu se “nešto dogodilo s umom” tijekom te bolesti i da “nikad više nije bio isti” pa se i povjesničari pitaju bi li Versailleski ugovor bio drukčije, pametnije ispregovaran da nije bilo epidemije i tih čudnih simptoma.

A1 Hrvatska DONOSI A1 Čak 72% hrvatskih kompanija inoviralo je u zadnje dvije godine: Evo kako su neke od njih otvorile 300 radnih mjesta, a neke transformirale cijele industrije

Četvrt stoljeća kasnije, početkom 1945., dok su američki predsjednik Theodore Roosevelt i britanski premijer Winston Churchill sa svojim velikim delegacijama putovali u Jaltu, na summit sa sovjetskim liderom Josifom Visarionovičem Staljinom, posljednja etapa putovanja uključivala je vožnju iz jednog dijela Krima (gdje su sletjeli, nakon sedmosatnog leta s Malte) na drugi.

Povjesničari bilježe da su po putu mogli vidjeti još svježe tragove borbi kojima su istisnute nacističke snage kako bi put do mjesta održavanja velikog i važnog summita bio siguran. Tri četvrt stoljeća kasnije, za pripremu terena služe krpe i dezinfekcijska sredstva za duboko čišćenje. Opasnost je drukčija, a i svijet je drukčiji, i u odnosu na doba španjolske gripe na kraju I. svjetskog rata i na doba II. svjetskog rata.

I lideri država, koji se redovito sastaju i o čijim odlukama na najvišoj razini ovisi sama sudbina Europske unije, pet su se mjeseci ustručavali, odlučili da ipak ne trebaju riskirati. Razgovarali su preko videoveze, ali videokonferencijski summiti pokazali su se jednostavno neproduktivnima za situacije kad treba ispregovarati najteže odluke. Jedna takva je na stolu i ne može čekati: novi sedmogodišnji proračun EU za 2021.-2027., redovna stvar, ali posebna jer se dogodio izlazak jedne velike neto uplatiteljice u proračun, Ujedinjenog Kraljevstva, plus sasvim novoizmišljeno podebljanje tog proračuna za 750 milijardi eura, koji će se namaknuti zaduživanjem na razini EU, što je odluka bez presedana.

Odluke o budućnosti Europe ukupno su vrijedne oko 1800 milijardi eura. Za takvu vrstu pregovora potreban je fizički sastanak na vrhu, pregovaranje koje traje više dana i noći i koje uključuje uvjeravanja sugovornika s pogledom u njegove ili njezine oči, ne u ekran i kameru. Churchill je jednom, prije Jalte, u siječnju 1944., rekao u povjerenju jednom svom suradniku: “Kad bismo se samo Staljin i ja mogli sastajati jednom tjedno, ne bi bilo nikakvih problema.”

LIDERI EU O čemu se pregovara u Bruxellesu? Hrvatskoj nikad više novca, ali i nikad jače požurivanje reformi

Jalta je, naravno, zloglasna konferencija zbog podjele Europe, i nije u tom smislu usporediva sa summitima Europske unije koja je mirovni projekt spajanja europskih država i naroda u suradnji umjesto u nadmetanju i podjelama, no sve to govori koliko su važni susreti na vrhu, razgovori državnika u četiri oka, koje ništa drugo ne može nadomjestiti. Možda ih ništa ne može nadomjestiti, ali – kako se pokazalo – koronavirus ih može odgoditi. U proteklih pet mjeseci otkazan je niz summita, među njima i summit skupine G7. I COP26, UN-ov summit o klimi, ključan za dogovor o implementaciji povijesno važnog Pariškog sporazuma o klimi.

I, naravno, Zagrebački summit čelnika država EU i zapadnog Balkana, što je trebao biti najveći politički sastanak na vrhu u povijesti Hrvatske, ali je, kao i sve, prebačen na videokonferenciju. Što se događa ako, kojim slučajem, netko od premijera i predsjednika koji sjede u Europskom vijeću počne pokazivati simptome ili se pokaže da se pozitivan na Covid-19, pitali smo početkom tjedna jednog visoko pozicioniranog sugovornika u EU, koji je bio upućen u pripremu, logistiku i koreografiju summita.

Tko bi zastupao Hrvatsku?

– Imamo predviđen protokol za situacije da bilo tko u zgradi počne osjećati simptome. Ako netko od članova Europskog vijeća ne može sjediti na sastanku, zna se što se događa, tada prenosi svoju ulogu na nekog drugog člana Europskog vijeća, koji ga zastupa u iznošenju stajališta ili u slučaju glasanja – objasnio nam je taj izvor, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.

Drugim riječima, lider jedne zemlje koji mora otići sa sastanka prenosi ovlasti na lidera druge zemlje. To se ipak nije dogodilo, barem ne do zaključenja ovog izdanja, kada je summit još trajao.

Plenković daje autogram Dao autogram prolazniku Plenković: Ne treba razvodnjavati ideju o paketu za oporavak

Pitanje o kojem bi se dalo razmišljati je: kome bi Hrvatska prenijela svoje pravo u Europskom vijeću da do toga dođe? Njemačkoj i kancelarki Angeli Merkel? Ili nekoj državi slične veličine? Nekom sasvim trećem? Hrvatska se u takvoj poziciji nije, srećom, našla. Od ostalih mjera opreza na ovom je summitu bilo obvezno nošenje maski na ulasku u zgradu i u sobu za zasjedanje, u kojoj su lideri mogli skinuti masku tek za stolom, jer je udaljenost sjedećih mjesta bila na više od metar i pol. 

Soba koja je odabrana za ovaj summit nije ona u kojoj obično zasjeda Europsko vijeće s 27 šefova država ili vlada. Baš zbog socijalnog distanciranja odabrana je najveća soba u zgradi Europa, prostorija koja inače prima 330 ljudi. Tu su se obično održavali summiti država članica EU i Afričke unije, sa znatno više državnika i njihovih savjetnika.

Ti europsko-afrički sastanci na vrhu su priča za sebe, megasummiti s tisućama članova delegacija i novinara. Tko zna kad će se takvo nešto ponovo moći organizirati…

Maska na “bugarski” način

– Otprilike smo jednako daleko jedni od drugih kao što smo mi za vrijeme sjednica Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu – komentirao je premijer Plenković novu dvoranu u kojoj je sjedio kao član Europskog vijeća.

Ovo je bio i prvi sastanak Europskog vijeća bez press-centra u zgradi. Novinarima je zbog mjera socijalnog distanciranja, odnosno zbog pandemije koronavirusa bio zabranjen ulazak u zgradu. Neki su lideri davali izjave na ulici, na otvorenom, neki jednostavno putem videokonferencije. Jedan nam je Andrej, primjerice, davao izjavu na otvorenom (hrvatski premijer Plenković), drugi Andrej poslao nam je link na videovezu sa šifrom za ulazak (češki premijer Babiš).

VIDEO: Izjava Andreja Plenkovića

Prije nego što sjednu za okrugli stol i zatvore vrata za bilo koga drugog osim njih tridesetak, lideri se okupljaju oko stola u dosta srdačnoj atmosferi, pozdravljaju se rukovanjem i poljupcima, čavrljaju stojeći, što je sve vidljivo nekima od nas koji u sobu ulazimo u tih 10-15 minuta kako bismo snimili foto i videomaterijal (pravilo je da videosnimatelji moraju stišati ton, odnosno ne snimati i reproducirati ono što čuju u razgovoru lidera koji su im tako blizu).

Andrej Plenkovic Andrej Plenković: 'Prepolovit ćemo broj lokalnih dužnosnika i uštedjeti 100 milijuna kuna'

Ovaj put, međutim, to je izostalo i u sobu su pripušteni samo službeni fotografi Vijeća i nekoliko probranih iz najvećih svjetskih fotoagencija. Na slikama koje su objavili vide se i komični trenuci, poput onoga kad kancelarka Merkel prstom pokazuje na nos bugarskog premijera Bojka Borisova. On maskom prekriva svoja usta, ali ne i nos, na što mu, čini se, Merkel ukazuje da se maska ne nosi pravilno na taj “bugarski” način. Ovo je možda godina otkazivanih summita, ali jednom kad su se lideri EU dogovorili da će 17. srpnja ipak održati svoj prvi fizički sastanak na vrhu, neki su morali otkazivati neke druge važne stvari.

Danska premijerka Mette Frederiksen otkazala je vjenčanje koje je planirala za 18. srpnja. Vjenčala se u srijedu, 15. srpnja, pa su joj u Bruxellesu svi prilazili da joj čestitaju. To je, inače, bilo vjenčanje iz trećeg pokušaja: triput je, naime, morala otkazivati već utvrđen datum sklapanja braka sa svojim zaručnikom Boom Tengbergom, filmskim redateljem. Prvi put je otkazala zbog parlamentarnih izbora, drugi put zbog pandemije i mjera zatvaranja koje je uvela njezina vlada, a koje su uključivale zabranu okupljanja na vjenčanjima, i treći put zbog izvanrednog summita u Bruxellesu.

Čestitalo se i kancelarki Merkel i portugalskom premijeru Antoniju Costi – oboje su u petak, na dan početka summita, slavili rođendane. Njemačka kancelarka 66., a Portugalac 59. rođendan. Čestitalo se i dvojici novih premijera koji prvi put dolaze na Europsko vijeće: irskom Micheálu Martinu i slovačkom Igoru Matoviču, iza kojih su prvi dobiveni parlamentarni izbori u životu. A čestitalo se i, barem iz redova njegovih stranačkih kolega, europskih pučana, hrvatskom premijeru Plenkoviću na osvojenom drugom mandatu. Jedno vjenčanje, dva rođendana, tri izborna pobjednika… – bilo je tu svega, samo da nikome ne padaju na pamet i sprovodi.

A1 DONOSI A1 Je li plaća zbog krize ponovo postala najvažnija za odabir posla? Evo u kojoj tvrtki za rođenje djeteta zaposlenima daju 10.000 kuna, a u kojoj mogu birati odakle žele raditi

Neki su se pohvalili da su zajedno i doputovali do Bruxellesa: slovenski premijer Janez Janša na Twitteru je objavio sliku iz austrijskog državnog zrakoplova s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom.

“Zajednički let ‘štedljivim’ zrakoplovom za Bruxelles”, napisao je Janša, aludirajući na činjenicu da je Austrija, uz Nizozemsku, jedna od četiriju zemalja koje se postavljaju najštedljivije u pregovorima o novom proračunu Unije i fondu za oporavak.

 

Zbog 39 litara ulja
Bugarin proživljava dramu u Hrvatskoj: Dobio visoku kaznu, boravi u vozilu na granici
Oporavilište za divlje životinje u Osijeku
Briga o okolišu
Upoznajte ljude koji se brinu o divljim životinjama svaki dan
  • incognito:

    Party Zombija. Koji će sad virus smisliti za jesen/zimu 2020./21., koga će sad ubijati, i u kojem % psihički klati?

  • penelopea025:

    Svi kriminalci i pljackasi su obozavatelji maski, to je njima prirodni indument u njihovom prirodnom habitatu kriminalnog miljea. Dok se posteni svijet zgraza mascurina a priori, oni nemaju sto sakriti kao ovi banditi, krimosi, gangsteri, sljam ljudskoga roda. Nikako mi ... prikaži još! nije jasno kako se ove bolesne spodobe ne mogu zasititi novaca, kada covjek jednom ima novaca u zivotu, i izgustira se do 30-e, on vise ne razmislja o novcima, nego o visim ciljevima za kolektivno dobro svoje drzave i naroda i citavoga covjecanstva. A ovi psi su vjecito gladni, kao da nikada nista kvalitetno jeli nisu, a kamoli imali, pa stalno napadaju bijesni psi sve oko sebe, i mastaju kako oteti tudjoj djeci kruh iz usta. Bolesni psi!