Preko 20 milijardi eura iznos je koji Hrvatska očekuje da će imati na raspolaganju jednom kad se dogovori novi sedmogodišnji proračun Europske unije i fond za oporavak od korona-krize, o čemu su šefovi država i vlada danas započeli pregovarati na prvom fizičkom summitu u Bruxellesu od veljače, no o ishodu tih pregovora ovisi i ovo, još neodgovoreno pitanje: hoće li, osim neslućenih milijardi, Hrvatska i slične zemlje primateljice iz fonda za oporavak od korona-krize dobiti i dosad neslućeni upliv Europske unije, odnosno drugih država članica, u svoje nacionalne programe reformi?
Nizozemska, jedna od zemalja koja se najviše protivi prijedlogu na stolu, traži da Vijeće EU jednoglasno odlučuje o nacionalnim programima reformi, na temelju kojih će se novac povlačiti iz fonda za oporavak. Jednoglasnost bi značila da jedna država članica može, primjerice, blokirati povlačenje novca druge države članice ako ta prva ocijeni da ova druga ne provodi reforme koje je obećala. Hrvatska se protivi takvoj ideji, ali protive joj se snažno i Grčka, Italija, Španjolska i druge zemlje, koje tvrde da to previše podsjeća na zloglasnu Trojku iz priče o spašavanju Grčke u jeku dužničke krize. Pregovori na summitu, koji je započeo ujutro i nastavlja se sutra, lome se oko tog i još nekoliko sličnih detalja. Nizozemski premijer Mark Rutte ušao je na summit s procjenom da su šanse za dogovor na ovom summitu “manje od 50 posto”. Ne postigne li se dogovor sada, vjerojatno će se morati sazivati još jedan izvanredni summit ovog ljeta.
Video - Plenković o Milanoviću i traču o dociranju: Meni to djeluje smiješno
- Ako zemlje kojima je potrebna pomoć žele novac, i to bespovratna sredstva, iako se mi više zalažemo za zajmove, onda je potpuno logično da ja budem u mogućnosti objasniti svojim građanima da su reforme u tim zemljama zaista provedene. Ne da imam samo uvjeravanja da će biti provedene - rekao je Rutte.
I u izvornom prijedlogu Europske komisije, i u modifikacijama koje je napravio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i koje služe kao podloga za pregovore na summitu, reforme zaista jesu zamišljene kao uvjet za povlačenje novca iz fonda za oporavak. Tako da je izgledno, kako god završili pregovori, da će Hrvatska također morati barem dvostruko brže i bolje provoditi strukturne reforme nego do sada, jer reforme i novac ići će ruku pod ruku.
- Naravno da je Hrvatska spremna provoditi reforme, poanta je da vežemo buduća sredstva uz nacionalni program oporavka, ali mi smo protiv te ideje koju je iznio nizozemski kolega. To je otprilike logika kao da male zemlje gledaju jesu li Njemačka i Francuska napravile dobar dokument pa onda kažu: znate, nama se ne sviđa taj i taj dio. To je besmisleno. Moramo naći mehanizam po kojem će se programi reformi raditi u suradnji i uz kvalitetan nadzor Europske komisije, a ne da se blokiraju i reforme i apsorpcijska sredstva - komentirao je premijer Andrej Plenković u pauzi summita oko 19 sati.
I po prvotnom Komisijinom, a i po modificiranom, Michelovom prijedlogu, proizlazi da bi Hrvatska bila u samom vrhu država članica koje imaju na raspolaganju najviše novca u omjeru sa svojim BDP-om po glavi stanovnika. Da bi udobrovoljio bogatije zemlje, Michel je predložio zadržavanje tzv. “rabata”, svojevrsnih popusta koje imaju najveće neto uplatiteljice kako njihov račun uplata u proračun EU ne bi bio još veći. Zbog zadržavanja tih “rabata” Hrvatska dobiva 180 milijuna eura manje nego što bi dobila da tih “rabata” nema. Ali Hrvatska je spremna na to pristati ako je to cijena postizanja kompromisa oko cijelog paketa, koji je iznimno dobar za Hrvatsku jer dobiva, ugrubo, dvostruko više novca nego što je dosad imala na raspolaganju.
- Nama je strateški bitno da nakon svih ovih pregovora dođemo u poziciju da imamo duplo više sredstava i onda sljedećih sedam godina iskoristimo za brz ekonomski razvoj zemlje, transformaciju, ravnomjerni regionalni razvoj, ruralni razvoj… Za sve krajeve Hrvatske gdje imamo i problem depopulacije i problem otvaranja novih radnih mjesta i gospodarskih aktivnosti - zaključio je premijer Plenković. Summit se nastavlja sutra, a možda se razvuče i na nedjelju.
Da, da. Zato sam ja zaokružio EU na referendumu i to dva puta. I neka sam. Nizozemac ima pravo, zašto bi oni dali svoje novce bez ikakvih garancija da to neće otići u vjetar? Pored svega ostaloga i ovo mee uvjerava da sam imao pravo na referendumu. Plenk će htio ili ne biti natjeran nešto napraviti i to je ok. I napravit će, ima dovoljnu većinu za sve. Sve pomalo dolazi na svoje.