Novinari diljem svijeta svakodnevno ispituju predsjednike i premijere. Rutina, reklo bi se. No postaviti pitanje Vladimiru Putinu nikada nije samo novinarski zadatak, to je hod po tankoj liniji, piše Steve Rosenberg, dugogodišnji dopisnik BBC-ja iz Moskve. Riječ je o predsjedniku koji je naredio potpunu invaziju na Ukrajinu i čiju je zemlju šef britanske obavještajne službe MI6 ovoga tjedna optužio za 'izvoz kaosa'. A sada zamislite da mu pitanje postavljate uživo, pred milijunima gledatelja u Rusiji.
„To je velika odgovornost. Ne želite pogriješiti“, priznaje Rosenberg. Njegovo pitanje Putinu bilo je izravno i teško: „Moje pitanje tiče se budućnosti Rusije. Kakvu budućnost planirate za svoju zemlju i svoj narod? Hoće li ta budućnost nalikovati sadašnjosti, u kojoj se svako javno odstupanje od službene linije kažnjava zakonom? Hoće li se ubrzati lov na neprijatelje u zemlji i inozemstvu? Hoće li prekidi mobilnog interneta postati još češći? Hoće li biti novih ‘specijalnih vojnih operacija’?“
Dok je novinar govorio, Vladimir Putin je zapisivao bilješke. A zatim odgovorio. Prvo je stao u obranu ruskog zakona o „stranim agentima“, na temelju kojeg su stotine kritičara vlasti obilježene i izložene sankcijama. „Nismo mi izmislili taj zakon“, rekao je Putin. „Taj zakon o stranim agentima donesen je u nizu zapadnih zemalja, uključujući Ameriku još tridesetih godina prošlog stoljeća. I svi ti zakoni, uključujući američki, mnogo su stroži…“
U stvarnosti, objašnjava Rosenberg, ruski je zakon drakonski. On „strane agente“ izbacuje iz velikog dijela javnog života, od obrazovanja i državne službe do izbora i javnih događaja. Nameće im stroga financijska ograničenja, a kazneni progon može uslijediti već nakon jedne administrativne kazne. Čim je završio s pitanjem, mikrofon mu je oduzet. Moderator se naglo ubacio i promijenio temu.
„Imamo još jedno pitanje: ‘Što će se dogoditi s BBC-jem? Suočen je s višemilijardskom tužbom američkog predsjednika?’“, upitao je voditelj Pavel Zarubin. „Mislim da je predsjednik Trump u pravu“, odgovorio je Putin. Kremlj i Bijela kuća, barem po tom pitanju, našli su se na istoj liniji.
Putin se potom ipak vratio na Rosenbergovo pitanje. „Hoće li biti novih specijalnih vojnih operacija? Neće, ako se prema nama odnosite s poštovanjem i ako poštujete naše interese, baš kao što smo mi uvijek nastojali činiti prema vama. Osim ako nas ne varate, kao što ste učinili s istočnim širenjem NATO-a.“ Prema Rosenbergu, ono što pokreće Vladimira Putina svima je očito, duboko ukorijenjeno ogorčenje prema Zapadu.
Ruski predsjednik tvrdi da su zapadni čelnici godinama pokazivali nepoštovanje prema Rusiji, obmanjivali je i lagali joj. I danas, kaže, lažu kada tvrde da Moskva planira napasti Europu. „Kakve su to gluposti?“, poručio je Putin.
Pred kraj odgovora na Rosenbergovo pitanje, Putin je iznio i poruku koja je zazvučala pomirljivije: „Spremni smo odmah obustaviti neprijateljstva pod uvjetom da se osigura srednjoročna i dugoročna sigurnost Rusije i spremni smo surađivati s vama.“
„Je li to bila maslinova grančica Europi iz usta ruskog predsjednika?“, pita se Rosenberg. No zaključuje da će europski čelnici ostati skeptični sve dok Moskva vlastitu dugoročnu sigurnost bude uvjetovala maksimalističkim zahtjevima prema Ukrajini.
Otvori KEKS Pay
Ovo je za Nobelovu nagradu: Molio sam Ukrajince: ostanite neutralni. Ne slušajte Amerikance. Ponavljao sam im poznatu izreku Henryja Kissingera, da je biti neprijatelj Sjedinjenih Država opasno, ali biti prijatelj kobno. Dopustite mi da to ponovim za Europu: Biti neprijatelj Sjedinjenih Država opasno je, ali biti prijatelj kobno.