Donald Trump izrazio je snažnu podršku ideji da kurdske borce, uglavnom iranske Kurde bazirane u sjevernom Iraku, pokrenu kopnenu operaciju u zapadnom Iranu kako bi preuzeli dijelove teritorija i potaknuli širi ustanak protiv režima u Teheranu. Umjesto slanja američkih ili izraelskih kopnenih snaga, Trump preferira posrednički pristup, naoružavanje i zračnu podršku kurdskim snagama kako bi se izbjegle "američke čizme na terenu". U intervjuu za Reuters u četvrtak Trump je izjavio: "Mislim da je divno što to žele učiniti, bio bih potpuno za to". Dodao je da bi cilj bio da Kurdi "pobijede" i da bi SAD pružio podršku, iako nije želio precizirati detalje o zračnoj pomoći. "Ne mogu vam reći točno, ali ako će to učiniti, to je dobro", poručio je. Prema izvješćima više američkih medija Trump je osobno razgovarao s kurdskim vođama u Iraku ubrzo nakon početka operacije. Ponudio je "opsežnu američku zračnu podršku" i druge oblike pomoći za anti-režimske iranske kurdske grupe kako bi zauzele dijelove zapadnog Irana. CIA je, prema izvorima, već prije rata opskrbljivala kurdske snage lakim oružjem u tajnom programu destabilizacije Irana. Ideja za korištenje Kurda kao posredničkih snaga navodno potječe iz Izraela, a cilj je stvoriti "domino efekt", preusmjeriti iranske snage na zapad, oslabiti režim i potaknuti ustanke drugih etničkih grupa poput Baluča i Azera, piše Telegraph.
Stručnjaci upozoravaju na rizike. Hay Eytan Cohen Yanarocak iz Jeruzalemskog instituta za strategiju i sigurnost rekao je da bi to riješilo problem nedostatka kopnenih snaga. "Ne možete ostvariti svoje krajnje ciljeve bez vojnika na terenu. Ali Izraelci neće žrtvovati svoje vojnike na iranskom tlu, a Amerikanci to očito neće učiniti", kazao je.
Međutim, Burcu Ozcelik iz Royal United Services Institutea ističe da su iransko-kurdske snage brojčano slabije. "Broj osoblja iranskog režima i njegovog sigurnosnog aparata... i dalje bi ih daleko nadmašio. Daleko su brojčano nadjačani, naoružani; to nije izvedivo", kaže.
Njihova snaga leži u asimetričnom ratovanju, iznenadnim napadima i diverzijama, ali promjena režima bila bi nemoguća bez kontinuiranih američko-izraelskih zračnih udara. Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) obećao je ugušiti svaku terorističku ili separatističku aktivnost. Iranski predsjednik naredio je odlučan obračun s bilo kakvim kurdskim upadom.
Neke kurdske grupe i irački kurdski dužnosnici demantirali su da je kopnena ofenziva već započela, iako su izvješća o pripremama postojala. Qubad Talabani, zamjenik premijera Kurdistanske regionalne vlade u Iraku, izjavio je da regija nije dio sukoba i namjerava ostati neutralna. Povijesno, Kurdi su više puta bili iskorišteni kao američki saveznici (protiv ISIL-a u Siriji i Iraku), ali su se suočili s izdajama kad su se prioriteti promijenili. Hiwa Osman, bivša savjetnica kurdskog predsjednika Iraka, upozorila je: "Svaki put, kada su se geopolitički prioriteti promijenili, Kurdi su platili najvišu cijenu".
Susjedne zemlje poput Turske i Iraka protive se ideji. Turska strahuje od jačanja kurdskog separatizma i izbjegličkog vala, dok Irak želi spriječiti infiltraciju s iračkog teritorija. Ovaj plan mogao bi se obiti o glavu i ujediniti Irance protiv vanjske fragmentacije zemlje, umjesto da oslabi režim. Rat ulazi u sedmi dan, s nastavkom zračnih udara, iranskim protunapadima i rizikom šire eskalacije. Trump je također izjavio da SAD mora imati ulogu u odabiru sljedećeg iranskog vođe, nazivajući potencijalnog nasljednika Mojtabu Khameneija " neprihvatljivim".
Mislim da Kurdima ne pada na pamet ovako nešto jer su ih ostavili na milost i nemilost Arapa i Turaka i to nedavno. S obzirom da Kurdima ne žele dati državu iako su najveća skupina bez države (oko 40 milijuna, 21% stanovništva Turske, 18% Iraka; 10% irana; i 9% u Siriji mislim da nema smisla ni da se bore.