Novo izvješće objavljeno u časopisu Urban Sustainability upozorava na katastrofalne posljedice porasta razine mora uzrokovanog nesmanjenim emisijama fosilnih goriva, posebno za obalnu infrastrukturu globalnog Juga, koji obuhvaća Afriku, jugoistočnu Aziju te Srednju i Južnu Ameriku. Istraživanje, provedeno od strane znanstvenika sa Sveučilišta McGill, prvo je koje je na razini pojedinačnih zgrada procijenilo rizike od poplava uzrokovanih porastom razine mora na vremenskim skalama od nekoliko stoljeća. Koristeći detaljne satelitske karte i podatke o nadmorskoj visini, istraživači su analizirali različite scenarije porasta razine mora, od 0,5 do čak 20 metara. Čak i u najblažem scenariju, koji pretpostavlja značajno smanjenje emisija, redovite poplave ugrozile bi oko tri milijuna zgrada.
U ekstremnijim slučajevima, ako razina mora poraste za pet metara ili više – što stručnjaci predviđaju unutar nekoliko stoljeća ako se nastavi trenutna upotreba fosilnih goriva – više od 100 milijuna zgrada diljem svijeta moglo bi biti u opasnosti. "Porast razine mora posljedica je globalnog zagrijavanja koja već utječe na obalne zajednice i nastavit će se pogoršavati stoljećima“, upozorava profesorica Natalya Gomez, koautorica studije i stručnjak za interakcije ledenog pokrova i razine mora na Sveučilištu McGill. "Ako ne smanjimo emisije fosilnih goriva, suočit ćemo se s porastom razine mora od nekoliko metara, što bi imalo katastrofalne posljedice", kaže. Studija naglašava da su gusto naseljena nizinska područja posebno ranjiva, uključujući kritičnu infrastrukturu poput bolnica, škola i stambenih četvrti. "Iznenadio nas je ogroman broj zgrada u opasnosti čak i uz relativno skroman porast razine mora", ističe profesor Jeff Cardile, koautor studije. Zemlje s nepovoljnom obalnom topografijom, poput onih u jugoistočnoj Aziji, suočavaju se s posebno visokim rizikom, piše Euronews.
Iako se istraživanje fokusira na globalni Jug, porast razine mora ozbiljna je prijetnja i za Europu. Prema prošlogodišnjoj studiji objavljenoj u časopisu Scientific Reports, ekonomske štete uzrokovane poplavama u EU i Ujedinjenom Kraljevstvu mogle bi doseći vrtoglavih 872 milijarde eura do kraja stoljeća u scenariju visokih emisija. Posebno ugrožene regije uključuju Veneto i Emiliju-Romagnu u Italiji, Zapadnopomorsko vojvodstvo u Poljskoj, te obalna područja Belgije, zapadne Francuske i Grčke. Europa već osjeća posljedice. U Barceloni stanovnici strahuju da klimatske promjene „gutaju“ umjetne plaže, dok je Venecija 2019. pretrpjela razorne poplave s ogromnim materijalnim štetama. UNESCO-ova svjetska baština na grčkom otoku Delosu već trpi strukturna oštećenja zbog učestalih poplava.
Znanstvenici upozoravaju da je smanjenje emisija fosilnih goriva ključno za ublažavanje ovih rizika. "Moramo djelovati brzo kako bismo zaštitili obalne zajednice i infrastrukturu", zaključuje profesorica Gomez. Bez hitnih mjera, milijuni ljudi diljem svijeta suočit će se s gubitkom domova, gospodarskim gubicima i narušenim životima. Studija poziva na globalnu suradnju u smanjenju emisija i prilagodbi obalnih područja kako bi se smanjila šteta.
Otvori KEKS Pay
Hahah, kompletno istraživanje se bazira na jednom izmišljenom broju.