Putovanje od Atene do Istanbula za samo četiri sata ili skok iz Madrida do Milana brzim vlakom zvuči kao futuristički san, no upravo to obećava ambiciozni plan Europske mreže brzih željeznica. Zajednica europskih željezničkih i infrastrukturnih tvrtki (CER) najavljuje projekt koji bi trebao povezati sve veće gradove Europske unije mrežom s više od 49.400 kilometara pruga, s vlakovima koji jure brzinama od 250 do 350 km/h. Prema europskoj studiji, cijena ovog megaprojekta procjenjuje se na 546 milijardi eura, a dovršetak se očekuje za 20 godina. Govoreći u Ateni, izvršni direktor CER-a Alberto Mazzola za Euronews je istaknuo da je željeznica ključ za zeleniji i otporniji promet u Europi. "Odbor za održivi promet i turizam Europske komisije stavlja željeznicu na vrh prioriteta. Vjerujemo da će 21. listopada biti predstavljen Glavni plan za brze veze između svih glavnih i većih gradova. To je izvedivo", rekao je Mazzola. Plan uključuje povezivanje glavnih gradova, ali i urbanih središta poput Soluna s oko 250.000 stanovnika, kao i manjih gradova duž linija.
Prema Mazzoli, željeznica bi trebala postati temelj europskog transporta, s ciljem da 50% putovanja na velike udaljenosti obavljaju brzi vlakovi, a 20% konvencionalni. "Turist u prosjeku putuje šest do sedam sati. Na 50 km/h, to je 300 kilometara. Na 250 km/h, to je 1500 kilometara. To je ogromna promjena", objasnio je, uspoređujući projekt s uspjesima Kine te zemalja poput Španjolske, Francuske i Italije, gdje brzi vlakovi već dominiraju. No, izazovi su značajni, posebno u zemljama poput Grčke, gdje je željeznička infrastruktura oslabljena nakon tragedije u Tempiju 2023., u kojoj je poginulo 57 ljudi, te prirodnih katastrofa koje su oštetile mrežu. "Grčka se mora povezati. Ako ostanete izvan mreže, drugi će napredovati, a vi ćete zaostati", upozorio je Mazzola.
Trenutačno Europa ima 15-20% manje željezničke infrastrukture nego nakon Drugog svjetskog rata, dok su plovni putovi rasli za 80%. Oko 5-10% postojeće mreže od 200.000 kilometara pruga u Europi smatra se zasićenom, što ograničava mogućnost dodavanja novih vlakova bez uklanjanja postojećih. Ovaj nedostatak infrastrukture koči ulaganja javnog i privatnog sektora.
Financiranje projekta, prema CER-u, moglo bi doći iz europskih i nacionalnih fondova, ali i iz proračuna namijenjenih europskoj obrani. Mazzola je istaknuo stratešku važnost željeznica, podsjetivši na njihovu ulogu tijekom rata u Ukrajini. "Željeznica je bila okosnica – zovu je ukrajinskom 'drugom vojskom'. Prevezli smo oko šest milijuna izbjeglica, pomažući im da dođu u Europu i vrate se", rekao je.
Europska mreža brzih željeznica više je od infrastrukturnog projekta – to je vizija održivije, povezanije i konkurentnije Europe. Iako će zahtijevati ogromna ulaganja i koordinaciju, potencijal za transformaciju putovanja i smanjenje ugljičnog otiska ogroman je. Ostaje pitanje hoće li Europa uspjeti prevladati logističke i financijske prepreke kako bi ovaj san postao stvarnost do 2045. godine.
Otvori KEKS Pay
Možda i hoće... ali zagrebački glavni kolodvor nikada neće izgledati kao ovaj na slici. Bar ne dok se ne promjeni 99,99% HŽ osoblja 😂