Od stvaranja legendarne Ledove Snjeguljice, koja ove godine puni čak 67 godina, na zagrebačkoj se Peščenici otišlo svjetlosnim godinama naprijed. Mladolik izgled najdraže nam "bake" danas održavaju roboti, ljudska intervencija svedena je na minimum, a iz besprijekornog okoliša – u koji ni uz prethodno predavanje o sigurnosti i ponašanju, posebna odijela i obuću, čak i rukavice ne ide li prsten s ruke te "pokrivala" za bradate – ne može svatko, 'vojska' sladoleda na štapiću predvođenih 'najljepšom na svijetu', korneta, obiteljskih pakiranja... na smjene izlazi u svijet.
Trenutačno se polovica sladoleda iz zagrebačke tvornice, koju je 2021. preuzeo Nomad Foods, lider u proizvodnji smrznute hrane u Europi i jedan od vodećih u svijetu, plasira izvan granica Lijepe Naše. No u tome modernom nastavku sladoledne "bajke" glavnu ulogu ima Snjeguljičin nasljednik – King, rođen 1995. On je, reklo bi se, i najmanje "skroman lik" u Ledovu portfelju. Izvorno je poznat po klasičnoj kombinaciji vanilije i čokoladne glazure. No otkako je 2000. lansiran King Double, prvi sladoled s višeslojnim preljevima – u tvornici više ništa nije bilo isto.
Samo je lani proizvedeno više od 38 milijuna komada tog sladoleda. A kako ove godine slavi 30. rođendan, vreli srpanjski dani i više su nego idealni za najnoviju inačicu tog brenda – slavljenički King Desire, kombinaciju bijele čokolade i vrhnja, s hrskavim komadićima tamnog keksa i sočnim punjenjem od višnje, obavijena trostrukim omotačem – bogatim slojem kakaa, zavodljivim preljevom od višnje amarene i hrskavom mliječnom čokoladom s komadićima tamnog keksa.
S Kingom je započela revolucija u hrvatskoj industriji sladoleda – i iznova se pomiču granice – od inovativnih okusa, novih tekstura i formata do dizajna ambalaže. Riječ je o broju 1 među impulsnim sladoledima u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Sloveniji i Crnoj Gori pa nije čudno što u Nomad Foodsu imaju još puno planova za njegovu budućnost. Ovih je dana, naime, predstavljena i najnovija linija za King, s kojom će se proizvodnja tog sladoleda više nego udvostručiti – na čak 16.000 komada u satu! Šest od 10 sladoleda koji se proizvedu na novoj liniji ide u izvoz, a svake se godine na tržištu proda u prosjeku 30% više sladoleda nego u prethodnoj godini.
– King je ključni strateški proizvod za Ledo, s 30 godina prisutnosti na tržištu simbol je inovacije i premium kvalitete i ima snažnu prepoznatljivost. Nova proizvodna linija u vrijednosti 4,2 milijuna eura upravo je namijenjena King sladoledima na štapiću. Najveće je pojedinačno ulaganje u bilo kojoj tvornici u sklopu Nomad Foodsa na 22 europska tržišta, što jasno potvrđuje njegovo strateško značenje za Ledo plus i cijelu grupaciju – kaže nam direktor proizvodnje Ledo plusa Tomislav Bačurin. Tehnologija proizvodnje sladoleda znatno je napredovala posljednjih godina, osobito u pogledu automatizacije i inovativnosti opreme. Proizvodne linije novijih generacija omogućuju potpunu automatsku kontrolu procesa – od preciznog doziranja sastojaka i smanjenja količine ostataka, do poboljšanja energetske učinkovitosti i potpune kontrole svih faza proizvodnje, a Ledo sve to kontinuirano prati od samih početaka, od proizvodnje prve Snjeguljice pa sve do danas.
– Desetljećima tehnološki pratimo svjetske trendove i ulažemo u opremu koja omogućuje najviše standarde u proizvodnji – kaže Bačurin. Sladoled se pak tijekom godina razvijao u skladu s promjenama u preferencijama potrošača – danas je on kremastiji, bogatijeg okusa, s pomno razvijenom teksturom i sve češće s dodatkom senzornih elemenata koji podižu ukupno iskustvo uživanja u proizvodu, dodaje.
Maja Šercer, voditeljica marketinga za impulsni sladoled u Adriatic klasteru, kaže kako su inovacije i danas u samom srcu brenda. Neprestano se traže novi načini stvaranja istinskoga multisenzornog iskustva za potrošače.
– Elementi poput hrskave čokolade, kremaste teksture, mekanog punjenja, sladoleda sa zlatnim prahom, ruby čokolade ili punjenja u obliku srca samo su neki od primjera inovacija koje King čine prepoznatljivim i jedinstvenim na tržištu. Nova proizvodna linija tako – ne samo da znatno povećava efikasnost već i otvara vrata potpuno novim tehnološkim i kreativnim rješenjima – objašnjava Šercer. A kvalitetu i inovativnost Kinga potvrđuju i struka i potrošači. Na prestižnim međunarodnim natjecanjima pod okriljem IICC-a (Međunarodne udruge proizvođača sladoleda) King Harmony osvojio je srebrnu nagradu za najinovativniji sladoled 2023., King Supreme proglašen je najboljim sladoledom 2024., a King Majestic ponio je titulu najboljeg sladoleda 2022. godine. Sveukupno, King se, napominje naša sugovornica, može pohvaliti s čak devet međunarodnih priznanja, a povrh svih nagrada, najvažnije im je prepoznavanje koje dolazi od potrošača. – Njihovo povjerenje i zadovoljstvo najvrednija su potvrda da idemo u pravom smjeru.
King se danas, primjerice, konzumira u 19 zemalja – uključujući Austriju, Njemačku, Italiju, Francusku, Švedsku, Grčku, Irsku, Mađarsku, Cipar, Azerbajdžan, Mađarsku te sva tržišta u susjedstvu – Sloveniju, Srbiju, BiH, Crnu Goru, Kosovo, Sjeverna Makedoniju. Od ukupno proizvedenog sladoleda u Zagrebu, 53% ostaje na domaćem tržištu, a ostatak se izveze.
– Gledano unutar kategorije impulsnog sladoleda na hrvatskom tržištu, King zauzima više od 30%, čime potvrđuje svoju poziciju tržišnog lidera. Drugo mjesto dijele korneti i Macho, koji slijede odmah nakon Kinga po popularnosti među hrvatskim potrošačima – objašnjava Šercer.
"Kralj" se trenutačno prodaje u 11 različitih okusa, koji se mogu pronaći u raznim formatima, a najomiljeniji su Double, Obsession i Majestic. No hrvatska povijest sladoleda zauvijek će pamtiti Snjeguljicu, prvi Ledov sladoled iz daleke 1958., kojim su postavljeni temelji industrijske proizvodnje zamrznutih proizvoda kod nas. Na zagrebačkoj Peščenici pokrenuta je prva poluautomatizirana proizvodna linija s američkom i talijanskom tehnologijom, s kapacitetom od 250 kilograma po smjeni od osam sati, a već u prvoj godini proizvedeno je 50 tona sladoleda.
Povijest kaže kako je sve počelo pomalo slučajno kad se u tadašnjoj Zagrebačkoj mljekari (danas Dukatu) pojavio višak mlijeka, a još nije bilo tehnologije koja bi to mlijeko preradila u mlijeko u prahu, maslac ili nešto treće. Poklopilo se da je baš u to vrijeme, nakon što je izložen na zagrebačkom Velesajmu, kupljen američki stroj VitaFriz i tako je na njemu proizvedena prva Snjeguljica, prvi industrijski sladoled u tadašnjoj Jugoslaviji.
– Generacijama je prvi okus ljeta bila Snjeguljica, jednostavan, a opet prepoznatljiv i omiljen simbol toplih dana i malih radosti. Ime je sladoled dobio zbog svog izgleda – vanilija bijela poput snijega i tamni čokoladni preljev stvarali su kontrast koji je odmah podsjetio na bajkovitu figuru čije ime danas svi znaju – kaže nam Maja Šercer.
Prvo pakiranje bilo je u bijelom omotu s ružičastim printom Snjeguljice i pahuljama snijega, a dizajnirao ga je ilustrator, animator i redatelj Slavko Marjanac, kojeg se smatra pionirom crtanog filma. Poslije se dizajn kontinuirano usavršavao, no zaštitni lik Snjeguljice na ambalaži i dalje ima središnje mjesto. Recept koji spaja nježan okus vanilije s hrskavim kakao preljevom na prvi je liz osvojio srca ljubitelja sladoleda – a gotovo sedam desetljeća poslije, interes i privrženost potrošača tom klasičnom spoju ne jenjavaju – dapače, postaju snažniji s generacijama koje ga iznova otkrivaju.
– Od 1958. do danas proizvedeno je više od 200 milijuna sladoleda na štapiću Snjeguljica. Kad bismo sve proizvedene Snjeguljice poredali jednu do druge, opasale bi gotovo polovicu planeta Zemlje – tvrdi naša sugovornica. Dodaje kako su brendovi poput Snjeguljice, Silk Milka, Njofre, Korneta i Punča snažno obilježili djetinjstva brojnih generacija te i danas zauzimaju važno mjesto u Ledovu asortimanu. Postali su dio domaće tradicije, a njihova prepoznatljivost i emocionalna povezanost s potrošačima čine ih iznimno vrijednim dijelom Ledo portfelja.
– Danas ih razvijamo pod zajedničkom komunikacijskom platformom Ledo legende upravo kako bismo istaknuli njihovu dugovječnost, autentičnost i važnost u hrvatskom kontekstu. Kontinuirano pratimo potrebe tržišta i potrošačke trendove, što se odražava i u razvoju novih formata i okusa unutar tih poznatih brendova. Tako smo ove godine, primjerice, lansirali Silk Milk Sandwich, zatim inovativni Kornet Tiramisu te Njofru Punč – praktično pakiranje sa šest sladoleda na štapiću, idealnih za dijeljenje. Naša posvećenost brendovima koji su oblikovali sladolednu scenu u Hrvatskoj jasno pokazuje koliko cijenimo svoju tradiciju, ali i koliko smo usmjereni na inovacije koje odgovaraju novim generacijama potrošača – kaže Šercer.
– Ono što sam odmah shvatio kada sam došao u Hrvatsku jest da su brendovi Leda poput Snjeguljice dio nacionalnog DNK, djetinjstva i tradicije. Održavanje i unapređenje tradicije s pomoću nove tehnologije upravo je ono što radimo i ono što predstavljamo danas – naglasio je ovih dana u Zagrebu glavni izvršni direktor Nomad Foodsa Stefan Descheemaeker.
Unatoč globalnom porastu cijena sirovina poput čokolade, mlijeka i voća kvaliteta sladoleda Ledu je i dalje prioritet, kaže voditeljica dizajna i implementacije sladoleda u Adriatic klasteru Maja Mušić.
– Na sirovinama se ne štedi – kontinuirano biramo najkvalitetnije sastojke, od čokolade i voća do mlijeka i orašastih plodova, a s obzirom na izazovno tržišno okruženje, još više pozornosti posvećujemo odgovornom rukovanju sirovinama u svim fazama proizvodnje kako bismo održali dosljednu kvalitetu proizvoda i bili konkurentni na tržištu – objašnjava.
Koja je tajna vrhunskog sladoleda, pitamo.
– U spoju kvalitetnih sastojaka, neprekidne inovacije i strasti prema stvaranju nečega što oduševljava sve generacije. Neprestano donosimo nove kombinacije i postavljamo standarde u svijetu sladoleda. Naš je cilj svaki put iznova iznenaditi potrošače i stvoriti proizvode koji pružaju jedinstveno iskustvo uživanja. Sladoled nije samo desert, to je mali trenutak sreće – odgovara Maja Mušić.
Maja Šercer dodaje pak kako na novim sladoledima rade neprekidno, u ovom se trenutku paralelno razvijaju inovacije za 2026. i 2027. godinu.
– Svake godine nastojimo potrošačima ponuditi nešto novo – bilo kroz okus, oblik pakiranja ili primjenu novih tehnologija. Postoji zanimljiv fenomen, na početku sezone potrošači dolaze do škrinja i najprije pitaju: "Što je novo?" Taj interes potvrđuje koliko je inovacija važna, ali i koliko mora biti promišljena. Trendove pratimo pozorno, ne kako bismo stvorili prolazne hitove već proizvode kojima će se ljudi vraćati. Na tržištu se pojavljuju brojni "viralni hitovi" koji brzo postaju popularni, ali s ograničenim trajanjem. Industrijski proizvođači poput nas ne mogu i ne smiju reagirati impulzivno – održivost dolazi iz strateškog pristupa. Ključ uspjeha je u pravodobnom prepoznavanju nadolazećih trendova, njihovoj prilagodbi potrebama potrošača i lansiranju u optimalnom trenutku – ističe Šercer.
Stalno se lome koplja i oko cijene sladoleda, stalno važemo cijene i vrijednost koju dobivamo za svoj novac, bilo zanatskog bilo industrijskog sladoleda. Je li on danas skup proizvod?
– Trenutačna situacija na tržištu daleko je od idealne – izazovna je i za proizvođače i za potrošače. Suočavamo se s inflacijom i iznimno nestabilnim cijenama ključnih sirovina. Unatoč tim okolnostima, ulažemo znatne napore kako bismo pronašli optimalan model poslovanja koji nam omogućuje da očuvamo ono što nam je najvažnije, a to je visoka kvaliteta naših proizvoda te kontinuirana ulaganja u proizvodnju modernizacijom i razvojem novih proizvodnih linija – objašnjava Šercer.
Kako bilo, potrošnja iz godine u godinu raste, a zanimljivo je da najveću potrošnju sladoleda po stanovniku bilježe skandinavske zemlje. – Sladoled na tom području nije vezan za sezonu, nego se konzumira tijekom cijele godine. U njihovim kućanstvima sladoled je sastavni dio zamrzivača, a često i prva stvar koju će vam ponuditi kad dođete u goste, dok u Adriatic regiji još prevladava percepcija sladoleda kao sezonskog proizvoda – doznajemo. Najpopularniji okusi u Europi i u Hrvatskoj su čokolada, vanilija i jagoda. A jedan od popularnijih u Velikoj Britaniji, sjedištu Nomad Foodsa, pistacija.
Iz Leda ističu kako im je fokus i dalje na jačanju prisutnosti u srednjoj i zapadnoj Europi, u kojima se vidi znatan potencijal za njihove sladolede. Uz Ledo, u diviziji Adriatic Nomad Foodsa su Ledo Čitluk u BiH, Ledo Mađarska, Ledo Slovenija, Ledo Crna Gora, Ledo Sh.p.k. na Kosovu te Frikom u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Te tvrtke godišnje na tržište stave 88 tisuća tona različitih zamrznutih proizvoda. A kad je riječ o sladoledu, svaki drugi dan 15 milijuna potrošača u regiji pojede barem jedan sladoled iz njihovih tvornica, čulo se ovih dana u Ledu. Ova je godina u Ledu donijela i novu kategoriju proizvoda "Kreirano za djecu", nastalih kao rezultat znanstveno utemeljenog pristupa, razvijenog u suradnji s timom nutricionista i stručnjaka. Svi Ledo proizvodi koji pripadaju toj kategoriji sadrže maksimalno 110 kcal, 10 g šećera i 3,5 g zasićenih masnih kiselina po obroku. Glavni predstavnik "Kreirano za djecu" tako je Ledov novi proizvod, Ledo Medo štapić, izrađen je od pomno odabranih sastojaka, s prirodnim aromama i bojilima, prepoznatljivih okusa žvakaće gume i vanilije.
– Od 2021. godine u tvornički pogon Leda u Zagrebu ukupno je investirano 21 milijuna eura u modernizaciju proizvodnih kapaciteta, povećanje učinkovitosti, automatizaciju i sigurnost proizvodnje, uključujući novu rashladnu opremu i robotske sustave za pakiranje – kaže nam direktor Tomislav Bačurin. Investicija je dio šireg ciklusa ulaganja u lanac opskrbe Ledo plus, ukupno vrijednog 43 milijuna eura, započetog nakon što je Ledo 2021. postao dio Nomad Foodsa, a koji osim već spomenutih ulaganja uključuje ulaganja i u nove rashladne škrinje, kamione i IT infrastrukturu. Planovi uključuju nastavak ulaganja u modernizaciju, s naglaskom na energetsku učinkovitost, daljnju automatizaciju i digitalizaciju procesa te obnovu ključne infrastrukture, a poseban fokus ostaje, naravno, na inovacijama, koje su ključne za održavanje visoke kvalitete proizvoda i konkurentnosti na tržištu.
Otvori KEKS Pay
Sve je to lijepo....A je li Ledo još uvijek hrvatski? Ako nije, tad me ova priča ne zanima....