Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 134
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Krivotvorenje dokumenata

Poplava lažnih diploma: DORH primi 1900 prijava, a kazna samo – guljenje krumpira

Blaženka Divjak
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
29.01.2019.
u 21:27

Od prispjelih prijava njih 40 posto bude odbačeno, 60 posto procesuirano, od čega 90 posto završava osudom. Ali, više od 90 posto presuda odnosi se na uvjetne ili novčane kazne. Premalo je kazni zatvora, kaže profesor na Pravnom fakultetu Josip Kregar

Ima tome već dva desetljeća kako je izvjesni mladac Siniša švrljao hodnicima zagrebačkih bolnica Dubrava i Sestre milosrdnice pa se pod krinkom volontera predstavljao liječnikom iako u to doba studiju medicine nije bio ni primirisao, već je imao svjedodžbu o završenoj srednjoj školi za medicinskog tehničara.

Prošlo je neko vrijeme dok lažni doktor, kojem je želja bila postati kirurg, pa je zato i sudjelovao u manjim kirurškim zahvatima, nije raskrinkan. Uslijedila je uobičajena procedura – od kaznene prijave do suda – na kojem je, bilježe to novinske arhive iz onoga doba, Siniša za nadriliječništvo i krivotvorenje isprava kojima je dokazivao svoju “stručnu spremu” – oslobođen. Razlog? Nije ostvario materijalnu korist, neki su ga pacijenti zamijenili s pravim liječnikom pa se nije sa sigurnošću moglo utvrditi da je kirurškim instrumentima čeprkao po utrobama bolesnih, a isprave koje je kao “liječnik” koristio nisu bile službene, što god to značilo. I dok je u bolnicama došlo do smjena zbog propusta s lažnim liječnikom, Siniša je spakirao kofere i otišao iz Zagreba, promijenio prezime i u Tuzli upisao pravi studij medicine.

Zapeo je na drugoj godini i u konačnici je izbačen s fakulteta. No, to ne znači da danas negdje ipak ne operira, s papirom ili bez njega. Diploma mu ionako nije bila bitna da radi ono što je htio. Baš kao što nije bitna ni za njih 1900, koliko ih se godišnje – kaže profesor na Pravnom fakultetu Josip Kregar – zbog kaznenog djela krivotvorenja dokumenata o obrazovanju prijavi Državnom odvjetništvu.

Stranka kao paravan

Poplava lažnih diploma i svjedodžbi uzela je, čini se, toliko maha da je i u institucijama zazvonilo na uzbunu. Tako je nakon nedavnog otkrića da u njihovim redovima radi osoba s krivotvorenom diplomom Sveučilišta u Zagrebu Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokrenulo izvanredni postupak za provjeru vjerodostojnosti diploma oko 90.000 osoba zaposlenih u sustavu. Suočeni s brojnim predstavkama i pritužbama na račun lažnih diploma, Ministarstvo uprave 2017. zatražilo je od čelnika državnih tijela i upravnih tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave da preko obrazovnih institucija pokrenu postupke provjere vjerodostojnosti isprava službenika i namještenika. Tako su krivotvorene potvrde o obrazovanju otkrivene u Vladi, ministarstvima, na sudovima... Ukupno njih 25 od kojih je jedna “izdana” u Bosni i Hercegovini, a ostale u Hrvatskoj.

Na nižim razinama – lokalnoj i regionalnoj – češljalo se 576 potvrda o obrazovanju. Od travnja 2017. pa do kraja prošle godine otkriveno je sedam lažnih diploma i 18 svjedodžbi. Ispalo je da su jedino u Krapinsko-zagorskoj, Požeško-slavonskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Međimurskoj županiji svi državni službenici i namještenici “čisti”. Barem zasad.

Video - Kako građani nezakonito smanjuju račune

No, što će se dogoditi onima koji su ulovljeni s krivotvorinama? Gotovo ništa. Ministarstvo uprave objašnjava da državni službenik ili namještenik “ulovljen” s nevjerodostojnom ispravom ne može biti ponovno primljen u službu četiri godine, ako mu je služba prestala zbog teške povrede službene dužnosti, odnosno do nastupanja rehabilitacije, ako je protiv njega bio pokrenut kazneni postupak ili je pravomoćno osuđen.

Baš je rehabilitacija od svega, pa i medijskog propitkivanja, spasila istaknutog člana vladajuće stranke iz Karlovca koji je u nekoj fazi svog života poželio postati načelnikom kriminalističke policije u tamošnjoj policijskoj upravi, što mu je i pošlo za rukom. Ali, ispostavilo se poslije, s krivotvorenom diplomom upravno-pravnog studija. Kazneno je prijavljen i osuđen 1997. godine, i to na dvije godine uvjetno. Od 6. lipnja 2000. od svog je krimena zakonski rehabilitiran. Funkcije su se redale kao na traci, spomenimo neke od njih: član Nadzornog odbora Hrvatskih šuma, pročelnik ureda gradonačelnika, pročelnik ureda župana te naposljetku današnja – direktor tvrtke u vlasništvu grada. Da apsurd bude veći, diplomu je u konačnici stekao na legalan način, no školovanje mu je platio – Grad Karlovac.

– Kod ovih se kaznenih djela ne vidi jasno tko je žrtva, a zapravo smo žrtva svi mi. Problematična je politika kažnjavanja. Od prispjelih prijava njih 40 posto bude odbačeno, a 60 posto procesuirano, od čega 90 posto završava osudom. Ali, više od 90 posto presuda odnosi se na uvjetne ili novčane kazne. Premalo je kazni zatvora i u konačnici je kazna za krivotvorenje diplome društveno koristan rad. Guljenje krumpira – rezigniran je Kregar.

Postavlja on pitanje o onima koji nisu dobili posao jer je umjesto njih upao netko s krivotvorinom? Hoće li im itko ikada nadoknaditi štetu? Jasno mu je, kao i svima nama, da neće:

– Naša praksa ničim ne sprečava niti staje na kraj izvršenju tog kaznenog djela. U većini slučajeva one koji su imali krivotvorene diplome vraća se na posao. Kakvu poruku uopće šaljemo? Izostala je generalna prevencija – kaže profesor.

Traže povrat plaća

Naš “junak” iz Karlovca nije jedini u tom gradu koji se malo zaigrao s papirima kako bi dobio posao. Prije sedam godina u gradu na četiri rijeke bila se zahuktala afera s lažnim diplomama, a otvorio ju je upravo Večernji list kada je 2012. godine, u suradnji s Građanskom inicijativom Stop korupciji, zatražio potvrdu Ekonomskog fakulteta o diplome tadašnje pročelnice Ureda župana, HSP-ove Bernardice Topolnjak-Halapa. Ispalo je da je diploma krivotvorena, pročelnica je dobila otkaz, a Karlovačka ju je županija i tužila i dobila spor. Topolnjak-Halapa je pravomoćno osuđena na dvije godine zatvora, a u tijeku je postupak u kojem županija traži da im vrati novac koji je na osnovu lažnih papira “zaradila”.

Istodobno s njezinim, počeli su se otkrivati i drugi slučajevi lažnih diploma i svjedodžbi pa je ispalo da “lažnjake” imaju i direktor Hrvatskog radio Karlovca, voditelj marketinga u kazalištu, komunalni redar, vozači. Tadašnji gradonačelnik Damir Jelić zatražio je provjeru diploma i svjedodžbi za sve djelatnike Grada, gradskih tvrtki, ustanova, čak i udruga koje se financiraju novcem iz gradskog proračuna. Rezultat je bio poražavajući – od 600 osoba u “istrazi”, čak tri posto je imalo lažnu dokumentaciju o stručnoj spremi. Točnije, nađeno je novih 24 krivotvorina u devet gradskih tvrtki i ustanova.

Najviše ih je bilo u Čistoći – čak 11, mahom vozača. Te je godine na vidjelo izišla i financijska malverzacija u Gradskoj knjižnici koju je istraživala policija. Poveznica između knjižnice i lažnih diploma bio je bračni par; supruga je dobila otkaz zbog knjigovodstvenih malverzacija u knjižnici, a suprug otkaz u Javnoj vatrogasnoj postrojbi zbog krivotvorene diplome. Većina krivotvoritelja, osim otkaza, prošla je nekažnjeno s obzirom na to da ih zbog zastare poslodavac nije mogao kazneno goniti za vraćanje dijela plaće isplaćene na temelju lažnih potvrda. Na sudu su završila dva slučaja: HSP-ove pročelnice Ureda župana i komunalnog djelatnika u Gradu kojem je presuđeno da Gradu mora vratiti 44.450 kuna preplaćene plaće i kamate. 
Ovaj lov na lažne diplome u Karlovcu pokrenut je u mandatu gradonačelnika Damira Jelića, kojemu je pročelnikom ureda bio baš već spomenuti čovjek najuren iz policije zbog krivotvorene diplome. Jelić je tvrdio da o tome ništa nije znao, pročelnik se na račun poreznih obveznika i školovao, pa je isti provjereni kadar Jelić “povukao” sa sobom i kada je postao župan, opet za pročelnika ureda.

Spašavanje zastarama

Brojne su lažne diplome pronađene i u javnim tvrtkama i ustanovama u Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji. Tako je kontrola Ministarstva uprave u 2017. pronašla po dvije lažne diplome i svjedodžbe u petrinjskoj i glinskoj gradskoj upravi, a četvero službenika i namještenika ostalo je zbog toga bez posla. Riječ je bilo o krivotvorenim diplomama i svjedodžbama srednjih škola i fakulteta sa zagrebačkog područja.

U istoj reviziji dvije su lažne diplome nađene i na Općinskom sudu u Sisku. 
S lažnom diplomom zagrebačkog prometnog fakulteta policija je 2012. godine zatekla tadašnjeg šefa voznog parka Doma zdravlja Sisak, a zasigurno najzanimljiviji slučaj, koji pokazuje i neodgovornost upravljanja javnim tvrtkama, bio je 2009. u Sisačkom vodovodu.
Naime, u listopadu te godine policija je kazneno prijavila tadašnjeg voditelja Službe tehničkih poslova u Sisačkom vodovodu Milorada Malivuka jer je nabavio lažnu diplomu inženjera prometa Pučkog otvorenog učilišta Kotva iz Petrinje te ju upisao u radnu knjižicu. Od zakonske kazne ga je bila spasila zastara jer je diplomu bio nabavio 2004. godine. Naime, za krivotvorenje isprave propisana je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora, a u vrijeme kada se Malivuk “školovao”, zastara je nastupala pet godina nakon počinjenog kaznenog djela. Sada je zastara povećana na 15 godina.

Unatoč tome što je utvrđeno da je Malivuk imao lažnu diplomu, Sisački je vodovod, tvrtka u većinskom vlasništvu grada kojim je tada vladao HDZ, Miloradu Malivuku platila doškolovanje na Visokoj poslovnoj školi za tržišne komunikacije u Zagrebu. I za to “iskeširala” oko 100.000 kuna, tako da je Malivuk napokon dobio i pravu diplomu – na teret sisačkih poreznih obveznika. 

Diploma je trebala i Mladenu Jozinoviću kako bi postao direktor. Upravo je “njegova” diploma zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti bila razlogom da Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu lani pokrene istragu protiv tog bivšeg direktora komunalne tvrtke Piškornice, i to “zbog osnovane sumnje da je počinio produljeno kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i krivotvorenja isprave”. Sumnjiči se da je radi zasnivanja radnog odnosa u trgovačkom društvu Piškornica, koje je u vlasništvu četiriju sjeverozapadnih županija i Općine Koprivnički Ivanec, nabavio krivotvorenu diplomu i potvrdu koje je predao kao dokaz o svojoj stručnoj spremi, pa je poslodavac, ne sumnjajući u vjerodostojnost tih isprava, u travnju 2012. godine zasnovao s njim radni odnos, navode u DORH-u. Jozinović je, podsjetimo, smijenjen jer si je nezakonito isplatio milijunski bonus.

I na istoku Hrvatske puno se govori o provjeri fakultetskih diploma. Zasad nije bilo slučajeva, ili barem nisu poznati javnosti, da je netko zbog nevažeće diplome dobio i otkaz. Međutim, zato se zna kako su mnogi završili visoke škole po Srbiji i BiH. I danas se neki školuju na fakultetima u BiH čije diplome nisu priznate u Hrvatskoj. Ipak, najveći broj ih studira na fakultetima čije se diplome, nakon stjecanja, moraju nostrificirati i tako postaju priznate. Kada se govori o raznim diplomama, građani često podsjećaju na ratne godine kada su neki stjecali diplome, vozačke dozvole i slične potvrde na “majke mi” i dva svjedoka koja su to potpisala.

Diplome s kućnih računala

Barem ih to nije stajalo ništa, za razliku od Varaždinke koja je 2008. godine od nepoznatog muškarca s područja Zadra kupila krivotvorenu diplomu inženjerke prometa Fakulteta prometnih znanosti za 20.000 kuna. Mladić iz Osijeka bio je puno domišljatiji od nje. Policija je, naime, u svibnju 2014. prijavila 25-godišnjaka koji se odlučio za metodu “sam svoj majstor”. Tijekom je cijelog studija krivotvorio potpise i ocjene za više ispita na jednome osječkom fakultetu. Dobio je, tako, svjedodžbu o završenom studiju i stekao akademski naziv sveučilišni prvostupnik. “Operirao” je od veljače 2009. pa sve do srpnja 2013. No, njegov “rad” nije prošao nezamijećeno pa nije dugo bio akademski građanin. Policija ga je raskrinkala ni godinu dana nakon što je diplomirao.

U Ludbregu je pak 2016. raskrinkan lažni profesor. Policija je prijavila tog 26-godišnjaka koji je na svojem računalu izradio lažnu potvrdu s logotipom, pečatom i potpisom dekana o završenom obrazovanju na fakultetu i predao je u tajništvo jedne srednje škole kao dokaz stečenog zvanja potrebnog za obavljanje poslova profesora. Skupinu krivotvoritelja dokumenata – među kojima su bile srednjoškolske svjedodžbe te diplome viših i visokih škola razotkrila je PU krapinsko-zagorska 2007. U kućnoj tiskari pronađen je pribor za “dokumente” koje su uhićeni prodavali po cijeni od 300 do 700 eura po dokumentu.

Osim što se bavila krivotvorenjem u raznim institucijama, poput bjelovarskog Zavoda za zapošljavanje, gdje je prije dvije godine otkaz dobila lažna pravnica, policija je ispitivala i diplome u vlastitim redovima. Ne mislimo pritom na slučajeve plagiranja diplomskih radova, zbog čega je bez policijskog zvanja bio ostao i sadašnji potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, koji se naposljetku dokazao na popravnom, već na klasične krivotvorine.

“Ministarstvo izvanredno provjerava vjerodostojnost diplomi/svjedodžbi po saznanju ili prijavi te je u periodu od 2011. do 2019. nadležna služba Ministarstava zaprimila 11 podnesaka vezanih uz krivotvorenje diploma/svjedodžbi zaposlenika MUP-a. Za jedan podnesak utvrđeno je da je utemeljen”, odgovaraju u MUP-u o lažnjacima u svom sustavu.

Ta jedna utemeljena prijava odnosi se na Marinu Kraljević Gudelj, bivšu glasnogovornicu PU Splitsko-dalmatinske koja je 2014. osuđena na godinu dana zatvora, što joj je zamijenjeno radom za opće dobro, zbog krivotvorenja diplome profesorice engleskog jezika, književnosti i etnologije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Vjerodostojnost njezine diplome došla je u pitanje tijekom sigurnosne provjere kada je zatražila premještaj u Zagreb, u Ravnateljstvo policije. Kraljević Gudelj je tvrdila kako je diplomu stekla temeljem obranjenog diplomskog rada “Svadbeni običaji otoka Korčule” kod mentorice Milane Černelić, međutim sud je ustvrdio kako nije diplomirala niti je položila sve ispite na fakultetu i da je njezina diploma falsifikat javne isprave te je uništena. Iako se postavljalo pitanje kako je Kraljević Gudelj s tom diplomom prošla sigurnosnu provjeru kada je 2005. godine dobila posao u MUP-u, na nj nitko nije dao odgovor.

– Mnogo je veći broj onih koji su diplome kupili na nekom fakultetu koji im je za to izdao vjerodostojnu ispravu od onih koji se godišnje prijave za krivotvorenje – kaže profesor Josip Kregar.

Možda se i Siniša odlučio investirati u diplomu pa sad prije odlaska u operacijsku dvoranu bezbrižno navlači bijelu kutu, miran jer ima lažnu diplomu koja izgleda kao prava.

Surađivali: Ivica Beti, Snježana Bičak, Branimir Bradarić, Suzana Lepan Štefančić, Danijel Prerad, Slavica Vuković

Pogledajte video: Evo kolike su zapravo plaće po zanimanjima u Njemačkoj

Ključne riječi

Komentara 73

IV
ivanhoe1980
21:58 29.01.2019.

što onda da ja kažem srednjoškolcima kojima predajem ?! Da ih tjeram da uče, da rade, da se bore za nešto ?! Dojučerašnji čobani uhljebljeni s lažnim diplomama. Pa ti i takvi koji im to dozvoljavaju su najveći neprijatelji ovee države. Odgovorno tvrdim da NEMA VEĆIH. Zato i jesmo tu gdje jesmo - u leglu lopova, malograđanštine i kvaziintelektualaca. Sramota !

DU
Deleted user
21:57 29.01.2019.

Krivotvorenih diploma na svim društvenim razinama. Provjera li itko diplome novinarki novinara u Hrvatskoj?

Avatar VrliNoviSvijet
VrliNoviSvijet
22:25 29.01.2019.

Bližimo se potpunom rasapu. Čak kad i pravosuđe osudi nekog za posjedovanje 15 kila droge, javnost se digne i predsjednica promptno zbog političkih bodova pomiluje dilera. Oproštena je bespravna gradnja, ubijanje pješaka na pješačkom, jedriličara na moru.. Napada se liječnike pa će i ovo malo što još želi raditi u Hrvatskoj uskoro zbrisati.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije