Jedna od ključnih tehnologija za postizanje klimatske neutralnosti su vodikove ćelije i upravo su one spojile Hrvatske i Veliku Britaniju – ne samo zbog ciljeva na papiru nego i stvarnih prilika koje te dvije zemlje mogu iskoristiti – a o tome kako, govorilo na konferenciji “Povezivanje vodikom”. Ključna je to inicijativa za poticanje suradnje između Ujedinjenog Kraljevstva i Hrvatske u razvoju vodikove ekonomije s ciljem postizanja nulte stope emisija stakleničkih plinova.
Samantha Dunger iz Veleposlanstva Velike Britanije u Zagrebu istaknula je kako svi vodik vide kao “čisto rješenje i most do održivosti koji nas vodi u sigurniju budućnost”. O perspektivi korištenja vodika u Hrvatskoj govorio je Vjekoslav Jukić, načelnik Sektora za energetsku politiku i planiranje iz Ministarstva gospodarstva.
”Vodikova ekonomija je cilj Hrvatske, Europe i svijeta. Europska komisija ozbiljno govori o dekarbonizaciji. Planovi su da Europa do 2050. postane prvi dekarbonizirani kontinent”, rekao je. Istaknuo je i kako Ministarstvo ima pripremljenu strategiju do 2050. koja sadrži sve važne komponente kao što su: stvaranje vodika, istraživanje i razvoj, pohrana i distribucija te njegovo korištenje.
Jukić se osvrnuo i na Dolinu vodika sjevernog Jadrana (NAHV), čije su članice Hrvatska i Slovenija te sjeverni dio Italije. Projekt okuplja 37 partnera s više od 120 sudionika, a cilj je razviti proizvodnju vodika, odnosno tehnologija koje su sigurne za okoliš. U biti, želi se stvoriti tržište za zeleni vodik. S druge strane, o stanju u UK govorila je Emma Guthrie iz Britanske udruge za vodikovu energiju. Govorila je o misiji te zemlje do 2030., ali i tranziciji s fosilnih goriva na održivu energiju. Cilj UK je da barem 95 posto električne energije dolazi iz obnovljivih izvora, a vodik bi se koristio u slučajevima kada nema sunca ili vjetra. Istaknula je kako UK ima kapacitete za skladištenje vodika i kako se ide prema tome da se “dovede čisti, sigurniji i fleksibilniji energetski sistem do kraja desetljeća.”
Hrvatska ima velik potencijal kada je ova tema u pitanju, a profesorica Ankica Kovač s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu kaže kako smo sposobni sami pokriti sve svoje potrebe za energijom, ali je i izvesti pa objašnjava zašto je suradnja s V. Britanijom važna. “Hrvatska ima projekte koji su spremni za implementaciju, a UK ima iskustvo i kompanije koje su na tržištu s opremom i rješenjima. Mi u V. Britaniji imamo dokazana rješenja, a ona u nama ulazak na brzorastuće EU tržište vodika.”
Vesna Kučan Polak iz Agencije za ugljikovodike objasnila je studiju koja analizira stanje i potencijal korištenja vodika u Hrvatskoj. “Stanje je takvo da naša industrija koja koristi vodik nije prevelika, još nemamo proizvodnju zelenog vodika, ali ona se očekuje uskoro. Iz studije vidimo da je transportni sektor jedan od najbržih načina kako implementirati vodik u našu ekonomiju. Tu su i benefiti poput smanjenja emisije plinova i dekarbonizacija transporta. Vidimo vodik kao rješenje tamo gdje baterije nisu dovoljne.”
Govorilo se i o poslovnim perspektivama, a osim predstavnika iz britanskih tvrtki, tu su sudjelovali i oni iz hrvatskih. Filip Stojmenović iz DOK-ING Energa govorio je o načinu na koji oni rade s vodikom. “Proizvodimo postrojenje za termokemijsku obradu otpada koja radi tako da različite materijale – primarno opasni plastični otpad, biomasu, tekstil... – izlažemo temperaturi od tisuću Celzijevih stupnjeva u atmosferi u kojoj se ne dopušta ulazak kisika te se tako događa razgradnja molekula tih materijala bez oksidacije s kojom bi nastala emisija ugljikova dioksida. Time nastaje sintezni plin koji je potom ili za direktno korištenje ili za izdvajanje vodika iz njega. Naš krajnji produkt je vodik koji se može koristiti i koji je gorivo budućnosti.”
Mario Perić iz Končara podsjetio je na tradiciju proizvodnje vlakova pa dodao kako su razvili elektrobaterijske vlakove, ali i da postoji koncept za prvi hrvatski vlak koji ide na vodik. Dodao je da to pokazuje da “kad je riječ o mobilnosti, mi idemo u smjeru vodika”.
Otvori KEKS Pay
