Hrvatski energetski regulator priprema značajne izmjene u sustavu naplate električne energije. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je odluku o povećanju tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije, prijenos raste za 10 posto, a distribucija za 15 posto. Uz to se u ukupnu mrežarinu uvodi i nova stavka poznata kao G komponenta, namijenjena proizvođačima koji struju predaju u mrežu. Riječ je o iznosu nešto manjem od pola eura po MWh isporučene energije. Kako neslužbeno doznaje Lider, odluke se na službenim stranicama očekuju tijekom dana, a primjenjivat će se od 1. siječnja 2026.
Prosječno hrvatsko kućanstvo godišnje potroši između 3000 i 4000 kWh električne energije. Uz sadašnje cijene, to iznosi oko 632 eura, od čega mrežarine za prijenos i distribuciju sudjeluju s približno 161 euro. Nakon što nove tarifne stavke stupe na snagu, godišnji trošak prosječnog domaćinstva trebao bi porasti za oko 22 eura, što je manje od dva eura mjesečno. HERA je povećanja već predstavila udrugama za zaštitu potrošača.
U poslovnom sektoru, gdje potrošnja doseže oko 100 tisuća kWh godišnje, očekuje se rast troška između 500 i 600 eura. Precizniji izračuni zasad nisu javno dostupni jer dostupni kalkulatori ne razdvajaju prijenosni i distribucijski dio naknade.
Nova G komponenta, koja se prvi put uvodi, neće se nalaziti na računima potrošača. Ona se naplaćuje isključivo proizvođačima električne energije, a razina iznosa usklađena je s praksom većine članica Europske unije. Sredstva će se uplaćivati HOPS-u ili HEP-ODS-u, ovisno o vrsti mreže na koju je priključen pojedini proizvodni pogon.
Zahtjeve za povećanje tarifa HERA-i su podnijeli HOPS i HEP-ODS, i to u maksimalnim iznosima dopuštenima aktualnom uredbom o regulaciji energetskog tržišta. Kao ključni razlog ističe se nužnost modernizacije i proširenja mreže, posebno zbog ubrzanog rasta projekata iz obnovljivih izvora energije.
Upravo zbog snažnog razvoja OIE projekata HERA je nedavno provela i savjetovanje o novoj metodologiji za određivanje troškova priključenja na elektroenergetsku mrežu. Očekuje se da će ona definirati konačne cijene priključenja, što bi, ako budu prihvatljive investitorima, moglo omogućiti pokretanje oko 45 projekata ukupne snage oko 2500 MW, pretežno solarnih i vjetroelektrana, te dodatnih 15 s još oko 1000 MW planirane snage.
Nejasno definirani troškovi priključenja godinama su kočili investicijski ciklus, a analitičari redovito upozoravaju da bez preciznih jediničnih cijena nema ni napretka u razvoju proizvodnih kapaciteta ni modernizacije mreže. Prema informacijama koje su ranije spomenute, tipični OIE projekti mogli bi plaćati priključak između 60 i 80 eura po kilovatu instalirane snage. Savjetovanje je zaključeno 21. studenoga, a uskoro se očekuje i službeno donošenje metodologije, nakon čega bi trebale uslijediti konkretne odluke o cijenama priključenja.
Svima koji žive u Hrvatskoj od danas će biti teže skrivati dohodak, imovinu ili transakcije
Svako poskupljenje je značilo podizanje plaća u birokraciji