Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Novi udar na građane: Sva hrana u jesen skuplja i 15 posto

Prvi put u povijesti nedostajat će nam kukuruza, oko pola milijuna tona, dok smo proteklih godina u prosjeku izvozili oko 200.000 tona, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić.
21. kolovoza 2012. u 19:36 119 komentara 3 prikaza
trgovina
Foto: Arhiva VL

Porazne brojke da na 100 potrošenih kuna čak 32 potrošimo na hranu (EU samo 16 kn) od jeseni bi mogle biti još poraznije. Zbog 18-mjesečne suše i kasnog proljetnog mraza u Hrvatskoj, problema s likvidnošću prehrambene industrije, ali i nezapamćenih poremećaja na svjetskim burzama uzrokovanih sušom i desetkovanim prinosima u poljoprivredi, hrana će u nas poskupjeti najmanje 10 do 15%, procjenjuju stručnjaci, prije svega meso, mlijeko, ulje, mast i margarin.

Nema konkretnih mjera

No ni pet do 12, nakon što je ministar financija Slavko Linić demantirao svog “poljoprivrednog” kolegu Tihomira Jakovinu o uvođenju nižih međustopa PDV-a na hranu – a proizvodnja je na nižim granama nego u vrijeme poljoprivrednih kriza 2003. ili 2007. – iz Vlade nema konkretnih mjera. Prvi put u povijesti nedostajat će nam kukuruza, oko pola milijuna tona, dok smo proteklih godina u prosjeku izvozili oko 200.000 tona, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić. Stočni je fond pak, kad je u pitanju tovna junad, u odnosu na 2007. 20% siromašniji, a cijene repromaterijala 50% više, tvrdi čelnik Baby Beefa Toni Raič koji u situaciji kad stočari i mljekari vape za kukuruzom i krmnim biljem traži hitne mjere koje će imati dugoročne učinke i možda tek neznatnu korekciju cijena. Svako dalje minoriziranje stanja u poljoprivredi vodi divljanju cijena i mešetarima, a u pitanje će doći i ukupan BDP u RH.

>>'Novca nema, no neće se dogoditi da itko zbog suše propadne'

– Od Vlade tražimo konkretnu pomoć kako bi se dugoročno održala proizvodnja i kvalitetna opskrba tržišta, posezanje u robne zalihe kukuruza, nominalne potpore poljoprivrednicima koje su sada umanjene i kasne te izravne potpore proizvođačima mlijeka i mesa – objašnjava Raič.

Opet preko granice

Uz te mjere podrazumijeva i korekcije PDV-a na hranu. Iz Croatiastočara kažu kako su od mjerodavnih već zatražili i uvođenje izvoznih carina na kukuruz, kako bi se zaštitili domaći stočari, s obzirom na to da će rast cijena žitarica znatno povećati troškove tova svinja, junadi, proizvodnje mesa peradi i jaja, a time i krajnje cijene prema potrošačima, dok cijene mlijeka ovise o otkupnim cijenama u EU.

Stipan Bilić, direktor Kondina, kaže kako je Hrvatska, na žalost, uvoznik hrane (a time i poljoprivrednih proizvoda), te je naš otvoreni vanjskotrgovinski sustav podređen svjetskom tržištu. Na naše tržište stoga presudan odraz imaju cijene sa svjetskog tržišta.

- Ako su na tom tržištu cijene previsoke (što će sigurno biti ove godine), naši će potrošači poljoprivrede proizvode, a time i hranu, plaćati po takvim cijenama, a kad one padnu, i oni dobivaju manje i ne mogu podmiriti ni osnovne troškove ni minimalni dohodak. Najgore je pak to – što se nerijetko događa - da mi, kad su svjetske cijene visoke, domaćim proizvođačima platimo nisku cijenu, a njihove poljoprivredne proizvode izvezemo po svjetskim cijenama da bi ih po svjetskim cijenama kasnije ponovno uvezli. U tom slučaju na gubitku su i proizvođači i potrošači - kaže Bilić, ističući kako se to ove godine može dogoditi s ječmom i pšenicom ukoliko se ubrzo ne uvedu izvozne carine.  Kod tih proizvoda otkupne su cijene, naime, ljetos bile cca 1,37kn/kg, odnosno 185€/t, a u to je vrijeme u europskim zemljama cijena krušnih žitarica bila 250-270€/t, podsjeća Bilić.

S obzirom da se 90% poljoprivrednih proizvoda troši lokalno, Bilić smatra da nam trebaju državna politika cijena i razrađena zaštita i za poljoprivredne proizvođače, i za prehrambenu industriju, i za potrošače. Tko prati kretanja u EU jasno prepoznaje razlike u cijenama između novoprimljenih članica i starih članica, koje nisu samo u troškovima transporta nego se njima štite i državni interesi proizvodnje i građani, tvrdi on.

Maloprodajni lanci oprezni

Drago Munjiza, direktor konzultantske kuće Jakov Viktor, kaže kako na cijene robe široke potrošnje, posebice hrane,  paralelno djeluju dvije silnice; prva je pad prometa maloprodaje i velike obrtne zalihe koje ujetču na smanjenje cijena robe, a druga je manjak određenih roba uzrokovan manjom proizvodnjom u zemlji i u svijetu. Maloprodajni lanci nerado povisuju cijene robe, a ako to već moraju napraviti zbog većih ulaznih troškova, pokušavaju izbalansirati potrošačku košaricu tako da snize neke druge cijene iz top 100 ili 500 artikala. 

Munjiza tako očekuje da će cijene svježe hrane zbog manje proizvodnje te porasta cijena energenata u nas rasti prosječno 10% godišnje, a prosječna obiteljska košarica do 8%. Vlada o PDV-u mora pak razmišljati kao o psihološkoj kategoriji, posebice za osnovne artikle, kojih su cijene u zemljama u okruženju znatno niže i vode ponovnom prekograničnom šopingu u susjednim državama. Munjiza se stoga nada da dio Vlade zadužen za gospodarstvo i državne financije to prati, kako bi od iduće godine reagirali s nižom međustopom PDV-a za turizam i osnovne prehrambene artikle, čime bi se izbalansirale i više cijene energenata i uvođenje novih poreza.

Tko zna, možda iz situacije kad su suša i globalne klimatske promjene prepolovile urod kukuruza, soje, voća, povrtnih kultura..., a na Momjanštini već beru i grožđe, odgovorni, ali i poljoprivrednici, konačno nešto i nauče.

- Izrael ili Kreta, gdje je vječno 40 stupnjeva u hladu i kiše nema mjesecima i godinama, uz pomoć navodnjavanja imaju prinose iznad europskoga prosjeka – završava Munjiza.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke SG:

Osmišljene, a ne ad-hoc promjene

- Kad govorimo o mogućnostima za poboljšanje stanja u poljoprivrednom sektoru fokus mora biti na povećanje efikasnosti proizvodnje, što uključuje i potrebu da država stimulira razvijanje sustava navodnjavanja. Također, povećanje domaće proizvodnje, za što postoje svi preduvjeti, učinilo bi Hrvatsku otpornijom i na poremećaje cijena u vanjskom okruženju, dok bi uspostava sustava robne burze mogla ublažiti skokove cijena i pomoći transformaciji ove djelatnosti - kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke SG.

Tvrdi kako porezni sustav nije optimalno rješenje za ostvarivanje ciljeva socijalne politike. Smanjenjem PDV-a pomoglo bi se i najbogatijim slojevima društva. Stoga, se, smatra on, negativni utjecaji poskupljenja hrane mogu riješiti dobro razvijenim i efikasnim sustavom zaštite najugroženijih slojeva stanovništva. U pojedinim zemljama, naime, imamo primjere gotovinskih transfera kućanstvima u slučaju osjetnijeg poskupljenja hrane i/ili energenata.

Šantić objašnjava kako smanjenje stope PDV-a na određene prehrambene proizvode tijekom ove godine nije izgledno ni zbog činjenice da je prostor za smanjenje prihoda proračuna ograničen i sporim smanjenjem rashoda središnje države, a uvjeti za financiranje deficita proračuna i dalje su nepovoljni.

- Hrvatska već ima tradiciju (pre)učestalih izmjena u poreznom sustavu pa tako i u sustavu PDV-a, što ima negativne utjecaje na ponašanje gospodarskih subjekata. Naime, ne smijemo zaboraviti da se iduće godine već ukida nulta stopa PDV-a na osnovne prehrambene proizvode. Tada bi bilo poželjno provesti dobro osmišljenu i cjelovitu poreznu reformu te izbjegavati daljnje ad-hoc izmjene u poreznom sustavu - rekao je Šantić.

MSC Cruises
PROMO
MSC Grandiosa je osvijetlila rijeku Labu na svečanosti krštenja
  • 1japan:

    nečemo kupovati pa nek propadne.malo štrajka glađu nebi škodilo da se trgovci opamete.

  • Legavulin:

    Kazu da je kriza u Spaniji kazu da ce poskupit POMIDORI

  • Broj 1:

    Ovoj zemlji je hitno potrebna REVOLUCIJA!!!!