Djeca samostalno počinju koristiti internet već oko šeste godine života, vlastiti mobitel najčešće dobivaju oko osme godine, a prve profile na društvenim mrežama otvaraju u prosjeku s deset godina. To su podatci koje je pokazalo nacionalno reprezentativno istraživanje „Vršnjački odnosi i nasilje među djecom u Hrvatskoj“, provedeno u osnovnim školama. Drugim riječima, već u nižim razredima osnovne škole djeca postaju aktivni sudionici online komunikacije, a potreba za ranijom i sustavnom prevencijom, kao i aktivnijom uključenosti roditelja, jasna je.
Vrijeme provedeno na internetu dodatno potvrđuje koliko je digitalni prostor važan dio dječje svakodnevice. Gotovo četvrtina učenika provode tri do četiri sata dnevno online, gotovo svaki peti između pet i šest sati, dok preko 13 % djece provodi više od sedam sati dnevno na internetu. Gotovo sva djeca koriste internet, a tek jedan od stotinu učenika navodi da ga uopće ne koristi.
Internet je time očito jedno od glavnih mjesta socijalizacije. Upravo zato rizici koji se javljaju u digitalnom prostoru imaju stvarne posljedice.
Elektroničko i digitalno nasilje
Digitalno nasilje ne mora uvijek izgledati dramatično. Ponekad počne banalnim komentarom poput: „Ajme, kak’ si cringe.“. U dječjem žargonu „cringe“ znači nešto neugodno ili sramotno, no kad se takvi komentari ponavljaju, kada im se drugi pridruže sa „sybau“ (začepi) ili „kys“ (ubi se), dijete se može osjećati izolirano i napadnuto. Ista se stvar događa i u prostoru online videoigara. U chatu dobiva poruke poput „noob“ (početnik, nespretan igrač), „bot“ (netko tko igra loše, poput robota) ili „reportat ću te“ (prijavit ću te, što može rezultirati zabranom igranja s platforme). Ono što je počelo kao natjecanje u igri prelazi u vrijeđanje.
Digitalno nasilje ne podrazumijeva samo navedeno, već i javno ismijavanje, širenje glasina, dijeljenje fotografija bez dopuštenja, kao i prijetnje ili ucjene. Više od trećine učenika doživljava neki od oblika elektroničkog nasilja barem jednom mjesečno. U sedmom razredu dolazi do naglog porasta te se broj počinitelja gotovo udvostručuje, a time i broj žrtava. U osmom razredu njihov udio je gotovo izjednačen. Online sukobi, bilo na društvenim mrežama ili u videoigrama, često ne završavaju isključivanjem uređaja, prelijevaju se u školske odnose i obrnuto.
Neprimjereni sadržaji i kontakti s nepoznatima
Izloženost neprimjerenim sadržajima počinje rano. Gotovo jedan od šest učenika petog razreda navodi da je primio neprimjeren sadržaj. U osmom razredu više od četvrtine učenika primilo je seksualizirane ili neprimjerene sadržaje od poznatih osoba. Dodatno, više od jednog od četiri učenika barem je jednom primilo takve sadržaje od nepoznatih osoba putem interneta, a u osmom razredu taj je udio veći od jednog od tri.
Izloženost neprimjerenim sadržajima djeci često na prvu nije prepoznatljiva. Dijete može dobiti poruku poput: „Ti si baš zrela za svoje godine“, a da ne prepozna manipulativnu prirodu takve izjave. Žargon dodatno zamagljuje ozbiljnost situacije. Izrazi poput „shipanje“ (spajanje dvoje ljudi u romantičnom smislu), „simpanje“ (pretjerano divljenje nekome), „ghostanje“ (naglo prekidanje komunikacije bez objašnjenja) ili „expose“ (javno razotkrivanje tuđih poruka ili fotografija) dio su svakodnevnog govora mladih, koji većina roditelja nerijetko ne razumije. Čak i ako vide takvu poruku na djetetovu mobitelu, možda neće shvatiti o čemu je riječ.
Uz to, gotovo svako sedmo dijete barem je jednom dogovorilo susret uživo s osobom upoznatom putem interneta. U sedmom razredu taj postotak raste na preko 19 %.
Iako djeca takve susrete često doživljavaju kao bezazlene, oni nose stvarne sigurnosne rizike. Ako roditelji nisu svjesni s kim njihovo dijete komunicira online, teško mogu procijeniti potencijalnu opasnost. Otvoren razgovor o tome s kim dijete komunicira, u kojim igrama sudjeluje i kakve poruke prima temelj je prevencije.
Ranjiva djeca i potreba za podrškom
Istraživanje ukazuje i na postojanje ranjive skupine. Oko jednog od pet djece pokazuje izrazitu ranjivost kroz osjećaj neprihvaćenosti, nezadovoljstvo školom, manjak sigurnosti i nedostatak podrške vršnjaka ili nastavnika. Ta djeca češće doživljavaju nasilje, ali su i sklonija rizičnim ponašanjima. Digitalni svijet ne može se promatrati odvojeno od emocionalnog i socijalnog razvoja djeteta. Nasilje, izloženost neprimjerenim sadržajima ili komunikacija s nepoznatima često su povezani s potrebom za prihvaćanjem, pripadanjem i potvrdom.
Zato prevencija mora početi ranije i biti sustavna. Edukacije trebaju biti prilagođene dobi djece, a roditelji, nastavnici i stručne službe trebaju zajednički graditi kulturu povjerenja i sigurnosti. Djeca trebaju jasnu poruku da će, ako prijave nasilje ili problem, dobiti podršku i zaštitu, a ne osudu ili zabrane.
Digitalni svijet nije paralelna stvarnost, on je produžetak dječjeg društvenog života. Pitanje više nije koristi li vaše dijete internet, nego koliko ste upoznati s njegovim online iskustvima, odnosima i rizicima. Informiranost i otvorena komunikacija prvi su korak prema sigurnijem digitalnom odrastanju.
KVIZ ZA RODITELJE
Ne morate sve znati, ali trebate znati gdje pitati
Kako bi pružili konkretnu podršku, A1 Hrvatska u suradnji s Centrom za sigurniji internet pokrenula je ciklus besplatnih webinara za roditelje djece različitih dobnih skupina. Cilj je ponuditi jasne i primjenjive savjete koji pomažu razumjeti digitalno okruženje, prepoznati potencijalne rizike i reagirati na vrijeme, bez nepotrebnih zabrana prostora važnog za društveni razvoj.
Webinari su prilagođeni dobi djeteta i bave se stvarnim situacijama iz svakodnevice, bile to prve online video igre poput Robloxa i Minecrafta, preko društvenih mreža i do ozbiljnijih sigurnosnih izazova. Roditelji će dobiti jasne smjernice kako započeti razgovor, kako postaviti zdrave granice, ali i kako izgraditi odnos povjerenja u kojem će se dijete osjećati sigurno potražiti pomoć.
Sudjelovanje je besplatno, a prijava omogućuje pristup stručnim znanjima i praktičnim alatima koji mogu napraviti stvarnu razliku u svakodnevnom životu obitelji.
Sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska.
Otvori KEKS Pay
