Zime zadnjih desetljeća ni po količini snijega ni po niskim temperaturama, a ni po posljedicama koje ostavljaju ne mogu se mjeriti sa zimom stoljeća, kako su nazvali zimu koja je pogodila cijelu Europu, a onda i Hrvatsku prvih dana 1929. godine. Smirila se tek u ožujku, kada su i vlakovi između gradova ponovno počeli voziti. Danas zvuči nevjerojatno da je na mjestima tih dana bilo čak osim metara snijega koji se čistio samo na glavnim prometnicama, da je tadašnja vlada naredila trgovcima da ne smiju mahnito dizati cijene drva i ugljena, što su počeli raditi jer je zavladala i velika potražnja za ogrjevom, da su, primjerice u zagrebačkoj gradskoj upravi naredili i svojim djelatnicima da čiste snijeg...
HRVATSKA ZIMA STOLJEĆA
Zamrznulo se more, brodovi su stajali u 50 centimetara dubokom ledu
Zanimljivo je da je toj zimi 1929., kada je u Gospiću bilo -36 °C, prethodila izuzetno blaga, topla jesen te suho ljeto, zbog čega se nitko nije nadao “ledenom paklu” koji je uslijedio. Siječanj i veljača, pa čak i ožujak, donijeli su snježne nanose od osam metara, glad, prometni kolaps…
Komentara 2
ST
-36C extremna hladnoca? Ovdje u USA gdje ja zivim vecina zima ima po nekoliko dana sa takvom hladnocom.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Da se vratio poslije rata kralj,Hrvati ne bi toliko stradali kao u titinom paklu