Presudno važni pregovori o budućnosti Ukrajine i Europske unije održani su bez – predstavnika Ukrajine i EU. U Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije, sastali su se dužnosnici Rusije i Sjedinjenih Država kako bi razgovarali o normalizaciji odnosa između tih dviju zemalja te o mogućem zaustavljanju rata u Ukrajini. Europski i ukrajinski dužnosnici u međuvremenu govore da ne žele da se dogovor između supersila postigne njima iza leđa, no sve to ukazuje da je dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću počela nova era u geopolitici u kojoj će najveće sile biti spremne pregovarati u skladu sa svojim interesima, ne nužno slušajući svoje manje saveznike.
– Ne znam što bi europski dužnosnici radili za pregovaračkim stolom. Budu li sjedili za njime i htjeli nastavak rata, zašto bi bili pozvani? – rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u ponedjeljak.
"Ozbiljan i dobar razgovor"
Lavrov je bio dio ruske delegacije koja je u Saudijskoj Arabiji pregovarala s Amerikancima. Osim njega, Rusiju su predstavljali i glavni savjetnik predsjednika Vladimira Putina za vanjsku politiku Jurij Ušakov, a poslije se priključio i Kiril Dmitrijev, šef ruskog Fonda nacionalnog bogatstva. Upravo je prisutnost Dmitrijeva, bankara koji je nekoć studirao i radio u Americi, bila jedan od jasnih pokazatelja da je za Rusiju ključan zahtjev da SAD ukine sankcije svojim rivalima u Moskvi.
Ameriku su predstavljali ministar vanjskih poslova Marco Rubio, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz te američki izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff. Uoči sastanka Kremlj je rekao kako će glavni fokus pregovora biti obnova odnosa SAD-a i Rusije, a glasnogovornici Bijele kuće ustvrdili su da će ipak ključan aspekt biti Ukrajina i razmatranje je li Moskva "ozbiljna" kada kaže da želi završiti rat u toj zemlji.
– Sastanak je prošao dobro. Bio je to ozbiljan razgovor o svim pitanjima – rekao je Ušakov nakon sastanka. Pregovori su trajali otprilike četiri i pol sata, izvještava ruski kanal RT (bivši Russia Today). Ušakov je dodao da su se dvije strane složile da će uzeti u obzir međusobne interese. Rekao je i da još nije jasno kada će se Putin i Trump susresti, dodavši da nije vjerojatno da se to dogodi već idućeg tjedna. Američka strana nakon pregovora u Rijadu pak rekla je da nije definiran datum susreta dvojice predsjednika, ali da su njih dvojica već razgovarala o susretu i da očekuju da će do njega doći. Što se tiče samog pitanja Ukrajine, ruski i američki diplomati opisali su svoje pozicije i složili su se da će "pregovarački timovi međusobno kontaktirati o ovoj temi u pravom trenutku".
– Amerikanci će imenovati svoje predstavnike, mi svoje i tada će, vjerojatno, krenuti rad na tome – rekao je Putinov savjetnik Ušakov. S druge strane, Rubio je rekao da su dvije zemlje dogovorile četiri principa: jačanje diplomatskih odnosa, formiranje američkog i ruskog tima za pregovore o Ukrajini, geopolitičku i ekonomsku suradnju koja bi došla nakon kraja rata i nastavak razgovora između diplomata koji su bili u Rijadu. Lavrov je rekao da bi za Rusiju bilo kakav dolazak vojnika iz zemalja NATO-a u Ukrajinu bio potpuno neprihvatljiv, bez obzira na to bi li tamo bili pod nekom drugom zastavom.
U međuvremenu, dok su Amerikanci i Rusi u Saudijskoj Arabiji pregovarali o Ukrajini, predsjednik te zemlje Volodimir Zelenski bio je u Turskoj, gdje se susreo s tamošnjim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom. Već prije je rekao kako nitko od Ukrajinaca nije bio pozvan u Rijad na pregovore. – Ne možemo prihvatiti mirovne pregovore koji se održavaju bez nas – rekao je ukrajinski predsjednik.
Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov je rekao da se njegov šef spreman susresti i s ukrajinskim čelnikom "ako to bude potrebno", što jasno sugerira ruski stav (i propagandu) da su zapravo ključni pregovori s Amerikancima, umjesto s Ukrajincima, i da Zelenski samo izvršava naloge svojih šefova u Washingtonu.
Rusija je rekla da je za nju prihvatljiva opcija da Ukrajina uđe u EU, ali ne i da uđe u NATO, rekavši da je "suvereno pravo" Ukrajine da odlučuje o pitanjima ekonomske integracije, no da je stav Rusije potpuno drukčiji kada se radi o vojnim savezima, odnosno mogućem ulasku u NATO, čemu se Moskva žestoko protivi.
U ovom trenutku nije sasvim jasno kako bi mogli teći pregovori o završetku rata u Ukrajini, osobito zato što je upitno hoće li Kijev prihvatiti ono što ispregovaraju Moskva i Washington ili će glavne pregovore ipak voditi Putin i Zelenski. No čini se da su tri pitanja ključna za buduće pregovore: NATO, teritorij i sigurnosna jamstva. Američki ministar obrane Pete Hegseth nedavno je rekao kako je nerealno da se Ukrajina vrati na svoje predratne granice, prije ruske aneksije Krima i okupiranih područja na istoku zemlje. Potencijalni kompromis moglo bi biti zamrzavanje sukoba na trenutačnim linijama razgraničenja, iako nije jasno bi li Rusija i Ukrajina pristale na njega.
Zahtjevi Zelenskog
Hegseth je prošlog tjedna rekao da Trumpova administracija misli da Ukrajini nije mjesto u NATO-u. Bude li to tako, Zelenski traži sigurnosna jamstva za Ukrajinu kako je Rusija ne bi opet napala. Zelenski je predložio da u zemlju dođe 200 tisuća vojnika iz stranih zemalja kako bi jamčili opstanak primirja. No vrlo je upitno može li se oformiti takva snaga i koje bi zemlje dale te vojnike, a Rusija odbacuje mogućnost da ti vojnici dođu iz zemalja NATO-a. S druge strane, i Rusija želi sigurnosna jamstva za sebe, konkretno ograničenje veličine ukrajinske vojske kako ona ne bi pokušala vratiti kontrolu nad izgubljenim teritorijima. – Trajno i održivo rješenje nemoguće je bez sveobuhvatnog preispitivanja sigurnosnih pitanja na kontinentu – rekao je glasnogovornik Kremlja Peskov.
Otvori KEKS Pay
EU je danas bitna kao milanović i plenković u Domovinskom ratu.