Iako je premijer Andrej Plenković kazao kako nema namjeru prihvatiti prijedlog Odbora za ratne veterane da Dan antifašističke borbe više ne bude blagdan, o tom iznenadnom prijedlogu ne prestaje se govoriti u Saboru. Predsjednik Odbora za ratne veterane, HDZ-ov Josip Đakić tvrdi kako je to bio prijedlog Odbora koji nije usmjeren protiv nikoga.
- Nikad nisam radio protiv Tuđmanove politike, pa tako ni danas. Svjestan sam prošlosti i sadašnjosti, svjestan sam svakog detalja. Ovo je bio prijedlog Odbora i nije usmjeren protiv nikoga, a naročito je usklađen s europskom rezolucijom – kazao je Đakić, a na opasku kako je Dan antifašističke borbe kao praznik uveo utemeljitelj njegove stranke i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, on je uzvratio kako bi i dalje to bio praznik.
- Recite mi, je li 9. svibnja, Dan pobjede nad fašizmom u Europi blagdan? Spomendan je – naglasio je Đakić. Kako se ovaj prijedlog odmah vezivao uz podmetanje stranačke desnice premijeru, Đakić je upitan je li spreman zbog toga izaći iz HDZ-a. Đakić je odgovorio kako nema namjeru izlaziti iz stranke, a na dodatno pitanje je li spreman na sve scenarije ako ga izbace iz HDZ-a, poručio je "uvijek".
Njegov stranački kolega i član Odbora Stevo Culej tvrdi da je za Dan antifašističke borbe "poznato u hrvatskom društvu da nema nikakvih istinskih povijesnih korijena, prikazanih onako kako se stvarno događalo u hrvatskoj povijesti".
- To je dan u kojemu neki blaguju, a neku jadaju. To je dan koji je u hrvatskome društvu u povijesti potvrdio ono da je Tuđmanova teza bila jedina ispravna, da jedino pomirbom možemo ostvariti snove da imamo svoju Hrvatsku, a, koliko vidim, nekima je to i danas u Hrvatskoj nejasno. Danas ti isti ljudi ponovno izazivaju podjele tako da se istina nikako ne prikazuje onako kako je stvarno bila. Ja nikako ne radim protiv Tuđmanove politike, a moj prijedlog osnovni koji sam predložio je da se uvede Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije u Vukovaru i Škabrnji jer mi obilježavamo nešto za što djeca već ne znaju što obilježavamo. Mene, kao i one ljude koji su bili na Odboru, nitko u Hrvatskoj ne može optužiti za detuđmanizaciju jer mi smo prvi stali uz bok dr. Franji Tuđmanu kada je bilo najpotrebnije – kazao je Culej. Nije želio komentirati izjavu premijera kako neće dozvoliti detuđmanizaciju Hrvatske.
- Meni nije jasno je li u Hrvatskoj jasno da je ovo demokratska zemlja i da bi svatko trebao promišljati o određenim povijesnim događajima sa svojim znanjem i sa svojom glavom. Vrijeme jednoumlja je davno završilo – kazao je Culej, a na opasku kako je premijerov stav ipak drugačiji od njegovog, odgovara kako ga vjerojatno još nisu usuglasili, ali hoće.
- Nikako ne bih rekao da se ovim amandmanom radio protiv Tuđmanove politike, a vjerujem da bi dr. Tuđman, da je poživio, da bi moguće i on mnoge stvari drugačije završio u stvaranju i kreiranju hrvatske države – naglasio je Culej. Upitan je li spreman odustati od amandmana, odgovorio je da osobno od ničega u životu nije odustao.
SDSS-ov Milorad Pupovac ustvrdio je kako su, prema sadašnjem prijedlogu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima svega dva datuma koja izražavaju ustavnu činjenicu hrvatske političke republike.
- To je do sada bio Dan neovisnosti, sutra Dan državnosti i Dan antifašističke borbe. Svi ostali datumi su ili vjerski, religijski, crkveni ili su komemorativni. Ako se Dan antifašizma isključi, ostat će samo jedan, koji je najsporniji, Dan neovisnosti ili Dan državnosti. I tko god predlaže takvu varijantu zapravo stavlja minu pod temelj ionako krhke hrvatske političke republike. Čini li to iz neznanja ili to čini svjesno i namjerno da te republike na način na koji je oformljena aktom o neovisnosti više nema, ja ne znam, ali znam da bi posljedice toga mogle biti višestruko i drastično opasne za zemlju. Ja sam za hrvatsku političku republiku, nisam za to da se Hrvatska u svojim simboličkim praznicima pretvori u crkvenu i komemorativnu zajednicu – objasnio je Pupovac.
SDP-ov Franko Vidović komentirao je kako bi članovi Odbora za ratne veterane koji su podržali ove amandmane, da imaju imalo hrabrosti, jasno i glasno rekli da ne žele uopće nikakav antifašizam.
- Mislim da je to neprihvatljivo. Hrvatska država je praktički sazdana na antifašizmu, i 1941. i 1991. godine. Rekao bih da je to dio borbe unutar HDZ-a, za njihovo glasačko tijelo, odnosno, njihove članove stranke. To govori o prirodi te stranke. Vrlo je jasno da u HDZ-u postoje različite struje, očekuju ih unutarstranački izbori i to je u konačnici njihov problem. Sigurno je da je pokojni predsjednik dr. Franjo Tuđman, koji je utemeljitelj novije hrvatske države, također bio pripadnik antifašističkog pokreta. On je taj koji se zalagao da 22. lipnja bude blagdan i neradni dan, i tako treba i biti – tvrdi Vidović.
Nenad Stazić, njegov stranački kolega, i član Odbora za ratne veterane koji nije bio na sjednici na kojoj su usvojeni amandmani oko izmjena datuma blagdana, kaže da bi glasovao protiv da je pred njega došao ovaj prijedlog.
- Mislim da je prijedlog takvog amandmana jedna sramotna odluka koja samo nastavlja sa sramoćenjem zemlje. Ovdje već jako dugo traje borba protiv antifašizma, negiranje antifašizma, veličanje ustaštva i ovo je još samo jedan korak na tom putu. Ja se tome ne čudim, ali mislim da zdravi, normalni dijelovi društva moraju tome pružiti otpor jer nam inače zemlja klizi u desničarenje, u prošlost, u nešto u čemu ćemo se još jako dugo valjati umjesto da idemo naprijed. Mi smo sada postali država koja je protjerala Đikića, a zadržala Đakića koji se proslavio ovakvim prijedlogom amandmana – zaključio je Stazić.
Video: Sukob Marasa i Jandrokovića u Saboru
Budimo realni, svaki normalni covjek je antifasist. Kod nas komunisti uzimaju monopl na antifasizam, to treba mjenjati jer su pocinili naj vise zlocina. Gdje je problem???