Skoro sedam mjeseci nakon što je započeo drugi mandat na valu najava da će okončati rat u Ukrajini u roku od 24 sata, i skoro pet mjeseci nakon što je prvi put od Rusije tražio da pristane na 30-dnevno primirje, američki predsjednik Donald Trump ni na vrlo srdačnom, prijateljskom susretu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci nije uspio dobiti od Putina pristanak na primirje ili prekid ruske agresije na Ukrajinu. Putin je od Trumpa na Aljasci dobio crveni tepih i razne druge počasti, što znači da je dobio simbolički izlazak iz međunarodne izolacije u kojoj se, ponajviše voljom SAD-a i kolektivnog zapada, našao nakon početka ruske invazije na Ukrajinu prije skoro tri i po godine.
FOTO 100 najdojmljivijih fotografija susreta Trump - Putin: Pogledajte kako je Aljaska dočekala svjetske lidere
Ruski projektili nastavili su padati na ukrajinski grad Sumy i u trenucima kad su trebali početi razgovori Trumpa i Putina u vojnoj bazi u gradu Anchorageu na Aljasci. Ukrajinske vlasti objavile su da je Rusija tijekom noći s petka na subotu lansirala jednu balističku raketu i 85 dronova-kamikaza na teritorij Ukrajine. Za to vrijeme na Aljasci, počasti kojima je Trump dočekao Putina na aerodromskoj pisti bile su nabijene više nego prijateljskom simbolikom. Činjenica da je Putin sjeo u Trumpovu predsjedničku limuzinu i da su se vozili zajedno, ostavivši rusku predsjedničku limuzinu neiskorištenom za namjenu koju je čekala na pisti, ne viđa se često kad američki predsjednik dočekuje goste. Sva ta srdačnost, manifestirana i na kratkoj zajedničkoj press konferenciji po završetku trosatnog sastanka, na raskošan način pokazuje da se Putin izvukao iz još jednog imaginarnog roka koji je Trump pokušao zadati Rusiji: američki predsjednik u srpnju je zaprijetio da će uvesti dodatne, tzv. sekundarne sankcije protiv Rusije ako do 8. kolovoza Rusi ne pristanu na primirje, ali Trumpove prijetnje ne samo da nisu ostvarene, već su se pretvorile u komplimente, dobru volju, pa čak i Trumpovo kratko pljeskanje Putinu dok mu se ruski predsjednik približavao na crvenom tepihu na aerodromskoj pisti.
- Zaista smo postigli velik napredak danas - rekao je predsjednik Trump na zajedničkoj press konferenciji, na kojoj nisu bila dozvoljena pitanja novinara. - Uvijek sam imao fantastičan odnos s predsjednikom Putinom, s Vladimirom - dodao je.
Putin je rekao da su se Trump i on sporazumjeli oko nekih pitanja, ali nije jasno otkriveno oko kojih. Zvučalo je kao da misli na pitanja vezana uz dvije teme: rat u Ukrajini i obnavljanje američko-ruskih odnosa, zamrznutih i u političkom i u ekonomskom smislu nakon ruske agresije. Putin je također ponovio svoj stav da se rat u Ukrajini može okončati tek otklanjanjem “korijenskih uzroka” tog rata. Prije samog razgovora s Trumpom, u trenucima zajedničkog fotografiranja na pisti i u jednoj sobi s okupljenim delegacijama dvojice predsjednika, novinari su deranjem pokušali postaviti pitanje Putinu o tome do kada misli raketiranjem ubijati civile u Ukrajini, ali Putin je gestikulirao kao da zbog buke i udaljenosti ne čuje što ga pitaju. I kao da mu je čudno da ga novinari ispituju na takav način.
- Bilo je puno točaka oko kojih smo se složili. Rekao bih da nismo došli do toga po pitanju nekoliko velikih točaka, ali postigli smo napredak - rekao je Trump i dodao da je od tih velikih točaka jedna “vjerojatno najsignifikantnija”, ali nije rekao koja je to točka i kakav je to problem od najvećeg značaja u njihovu (ne)slaganju.
Na zajedničkoj press konferenciji, Putin je pomalo iznenadio Trumpa pitanjem može li se sljedeći njihov takav susret očekivati u Moskvi, na što je Trump odgovorio da je to “zanimljiv” prijedlog, da ne zna može li ga prihvatiti tog trena jer bi bio pod pritiskom zbog toga, ali dodao je: “Vidim to mogućim da se dogodi”. Summit u Moskvi značio bi da ni na tom susretu, kao ni na Aljasci, nema Volodimira Zelenskog, predsjednika zemlje koja je napadnuta u ruskoj agresiji i kojoj Trump i Putin pokušavaju krojiti sudbinu.
Zelenski je jučer objavio da će u ponedjeljak imati susret s predsjednikom Trumpom u Washingtonu. Američki predsjednik je, sukladno prethodnim najavama, odmah po rastanku s Putinom razgovarao telefonski s predsjednikom Ukrajine i nekoliko europskih državnika, koje je informirao o ishodu događaja na Aljasci. Odabrani državnici bili su iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Italije, Poljske i Finske, te još i predsjednici Europske komisije i Europskog vijeća, kao i glavni tajnik NATO-a.
U zajedničkom priopćenju Europljana, naglašena je njihova spremnost da pomognu u organizaciji trilateralnog summita između Trumpa, Putina i Zelenskog. “Jasno nam je da Ukrajina mora imati čvrsta sigurnosna jamstva kako bi učinkovito obranila svoj suverenitet i teritorijalni integritet. Pozdravljamo izjavu predsjednika Trumpa da su SAD spremne dati sigurnosna jamstva. ‘Koalicija voljnih’ spremna je igrati aktivnu ulogu. Ne bi trebalo ograničavati ukrajinske oružane snage niti suradnju Ukrajine s trećim zemljama. Rusija ne može imati pravo veta na put Ukrajine u EU i NATO. Na Ukrajini je da donosi odluke o svom teritoriju. Međunarodne granice ne smiju se mijenjati silom”, kaže se u tom priopćenju europskih lidera. Američki predsjednik Trump nije takve poruke izgovorio javno pred Putinom, tako da i dalje ostaje dojam da Europljani pokušavaju vući Trumpa na jednu stranu, a da on ipak vuče na svoju stranu, koja je podudarnija s Putinovom stranom nego s ukrajinskom i europskom.
- Nema dogovora dok ne postignemo dogovor - kratko je trenutnu situaciju sročio predsjednik Trump nakon završetka razgovora s Putinom, za kojim je inače izdan uhidbeni nalog Međunarodnog kaznenog suda zbog ratnih zločina koji uključuju i rusku politiku otmice ukrajinske djece s okupiranih područja Ukrajine. Nakon susreta s Putinom i kratke press konferencije, Trump je opširnije javno govorio u intervjuu za Fox News, gdje ga je voditelj i prijatelj Sean Hannity pitao ima li sada neki savjet za Zelenskog, a Trump je savjetovao ukrajinskom predsjedniku da “prihvati dogovor” jer je “Rusija velika sila, a oni (Ukrajina, op.a.) nisu”. Trump ni u tom intervju nije rekao da je Putin započeo rat invazijom i agresijom. Umjesto toga, opisao je Putina kao nekoga tko “želi riješiti problem”. Putin je na zajedničkoj press konferenciji označio Europljane kao one koji bi mogli željeti provokacijama spriječiti njega i Trumpa u dogovaranju rješenja problema.
Trumpa je po povratku u Washington dočekalo nezadovoljstvo nekih glasova iz Demokratske stranke: “Trump je doslovno prostro crveni tepih za Putina, koji je odšetao sa zelenim svjetlom za nastavak svog osvajanja”, rekao je Mike Quigley, demokratski kongresman iz Illinoisa. Republikanski kongresmen iz Pennsylvanie, Brian Fitzpatrick, između redaka je kritizirao Trumpov pristup izjavom u kojoj kaže da se “pravi i trajni mir može jedino postići s našim saveznicima, ponajprije s Ukrajinom, za stolom”. Bivši (Obamin) američki veleposlanik u Rusiji, Michael McFaul, komentirao je kako “Aljaska ipak nije bila druga Jalta, što je dobra vijest, ali to je prilično nisko postavljena ljestvica”. Dobra je vijest, hoće reći, da Trump i Putin nisu dogovorili podjelu ukrajinskog teritorija bez Ukrajine, kao što se činilo da bi mogli dogovoriti.
U komentaru za Večernji list, SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula kaže kako je na Aljasci možda postignut neki tajni sporazum Trumpa i Putina.
- Indikativno je da se u Anchorageu nije dogodilo ama baš ništa od onoga što je Trump najavljivao kao minimum koji će njega zadovoljiti. Putin nije ni za dlaku odstupio od svojih stajališta, niti je došlo do primirja. Ali je Trump svejedno artikulirao svoje veliko zadovoljstvo tim susretom i najavio je nove. Smatram stoga da možda postoje neki tajni aneksi koji su kamuflirani benevolentnim držanjem Trumpa i Putina. EU mora ostati krajnje oprezna prema bilo kakvo dogovaranju Trumpa i Putina. EU ne smije postati Liga naroda koja će nemoćno gledati kako gubi kontrolu nad kriznim točkama u svom susjedstvu. Treba inzistirati na tome da se Trump drži dogovora u okviru NATO-a - smatra Picula.
Agencija Reuters objavila je jučer da je Trump ponudio Ukrajini neku vrstu sigurnosnih jamstava, sličnih NATO-ovom jamstvu o kolektivnoj obrani zemalja članica saveza, ali s tom razlikom što bi za Ukrajinu ta jamstva bila dizajnirana specifično, bez mogućnosti članstva u NATO-u. Pitanje sigurnosnih jamstava oduvijek je bilo vezano uz pitanje zaustavljanja rata jer se na zapadu vjeruje da mir može biti održiv samo ako bude zajamčeno da neka ponovna, buduća ruska agresija neće biti moguća. Prema Reutersu, Trump je rekao da bi sigurnosna jamstva značila da SAD i europski saveznici priskaču u pomoć Ukrajini u slučaju nekog novog napada Rusije nakon sklapanja mira. No, europski saveznici jučer su pokušavali shvatiti kakva bi točno bila uloga Trumpove Amerike u tim sigurnosnim jamstvima.
Otvori KEKS Pay
Trump je svoj cilj postigao. A to je pranje ruku od rata u Ukrajini i izigravanje mirotvorca koji s ti nema nista ali eto, hoće pomoći. A ako EU i drugi hoće ratovat onda samo nek ratuju ali on s tim nema ništa. Eto, to je postigao i stvarno je genije.