Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ministar rada: 'Ne olakšavamo otpuštanja, želimo više zaposlenih na neodređeno'

Ne samo zbog pandemije, tržište rada moramo prilagoditi okolnostima koje su rezultat tehnološkog razvoja i digitalne transformacije određenih segmenata poslovanja
10. listopada 2020. u 17:38 13 komentara 2648 prikaza
Zagreb: Konstituirajuća sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

U kojem smjeru će se mijenjati Zakon o radu i što Vlada time planira postići na tržištu rada, razgovaramo s ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josipom Aladrovićem, koji ističe i da posebna radna skupina priprema novi model za obiteljske mirovine.

SUKOBILI SE GOSTI Pale žestoke riječi u Otvorenom: 'Očito vam nije išlo kao šefu ni kao radniku pa ste otišli na proračun'
 

Kako se dogodilo da se zakonsko reguliranje rada na daljinu prometne u potrebu da se olakša otpuštanje stalno zaposlenih radnika? Gdje je točno problem u tom dijelu, je li to visina otpremnine, duljina otkaznog roka ili procedura?

Svijet je danas drukčiji i činjenica je da se svi skupa moramo prilagoditi novonastalim uvjetima. To znači da izazovi koji nam slijede, poput izlaska iz novonastale epidemiološke i gospodarske krize, pred nas sve skupa stavljaju zadatak da budemo fleksibilniji, što uključuje i poslodavce i radnike. Naš je cilj novim Zakonom o radu stvoriti realan i kvalitetan okvir za poticanje poduzetničkih aktivnosti i smanjenje administrativnog opterećenja rada, uz maksimalnu zaštitu prava radnika i poduzetnika. Najvažnije je što prije definirati rad na daljinu, ali i brojna je druga područja potrebno modernizirati. Činjenica je da je, neovisno o pandemiji i promjenama koje je ona donijela, od donošenja Zakona o radu koji je na snazi prošlo punih šest godina. U tom su se razdoblju okolnosti na tržištu rada znatno promijenile, ali ih nisu pratile i promjene općeg propisa o radu.

Video: Ugostitelji su u Zagrebu sat vremena prekinuli s radom u znak prosvjeda: "Od 65,000 radnika, sigurno će 30,000 dobiti otkaz!"

Riječ je prije svega o novim okolnostima koje su rezultat tehnološkog razvoja i digitalne transformacije određenih segmenata poslovanja, što je dovelo do pojave nekih potpuno novih oblika obavljanja rada, primjerice platformskog rada, odnosno rada za platforme koje posreduju u dostavi hrane i namirnica, koji do prije dvije godine gotovo da i nije postojao. Takve promjene zahtijevaju i prilagodbu radnog zakonodavstva, stoga je pogrešna teza koja se pojavljuje u javnom prostoru da se izmjenama radnog zakonodavstva želi olakšati otpuštanje radnika. Zakon je potrebno prilagoditi vremenu, upravo zato da bolje zaštite prava radnika – želimo povećati udio zaposlenih na neodređeno, što ljudima omogućava veću financijsku stabilnost i mogućnost boljeg planiranja kućnih budžeta i financijskih obveza. Svima mora biti jasno da je pandemija gospodarstvo suočila s potencijalno najvećom krizom na tržištu rada u povijesti, a Hrvatska bilježi razinu nezaposlenosti kakvu je imala u veljači ove godine. To nam je jasan pokazatelj da smo ispravnom i pravodobnom reakcijom dali sve od sebe da „ugasimo požar“. Mjerama za očuvanje radnih mjesta obuhvatili smo 106 tisuća poslodavaca, odnosno 630 tisuća radnika, za što je isplaćeno više od 6,5 milijardi kuna. Sada je pred nama teži dio posla, a to je stvaranje zakonodavnog okvira za novo, drukčije i održivo tržište rada u izmijenjenim okolnostima po kojima ćemo svi skupa živjeti i raditi u nadolazeće vrijeme.

Josip Aladrović Josip Aladrović: 'Treba smanjiti broj ugovora na određeno i ići prema fleksibilizaciji raskida ugovora na neodređeno'
 

Hoće li biti promjena u načinu otkazivanja u javnom sektoru? Postoje li planovi smanjenja broja zaposlenih pod okriljem države?

Rad zaposlenika u javnom sektoru također je reguliran Zakonom o radu, no smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru mora biti dio sveobuhvatne reforme javne uprave, što je složen proces. Ne bježim ni od jedne teme, ali trenutačno se nalazimo u teškim vremenima. Fokus nam je na očuvanju radnih mjesta i visine plaća svih bez obzira na to radili oni u javnoj upravi ili privatnom sektoru.

Što je sporno u reguliranju rada na određeno? Hoće li se zadržati postojeće petogodišnje olakšice za poslodavce koji zaposle mlade ljude na neodređeno?

Rad na određeno samo je jedna od tema o kojoj želimo razgovarati sa socijalnim partnerima. Činjenica je da je Hrvatska pri europskom vrhu po udjelu ugovora na određeno u odnosu na ugovore na neodređeno, što je problem, pogotovo u neizvjesnoj gospodarskoj situaciji u kojoj se nalazimo. Posljedica je to određenih manjkavosti ugovora na neodređeno za poslodavce koji zapošljavaju, posebice u dijelu definiranja probnog roka i otkaza, zbog čega dio njih pribjegava zapošljavanju na određeno. To onda dovodi do veće nestabilnosti za same radnike koji ne mogu ostvariti dio prava koja uživaju radnici s ugovorima na neodređeno, primjerice teže im je realizirati kredit u banci. Zato nam je namjera novim Zakonom o radu smanjiti broj radnika izloženih prekomjernom sklapanju uzastopnih i kratkotrajnih ugovora o radu te povećanje broja radnika s ugovorima na neodređeno koji pak trebaju biti fleksibilniji i koji moraju služiti i kao svojevrsna garancija izvrsnosti radnika u poslu koji obavlja za samog poslodavca.

Koronavirus u Njemačkoj stvarno stanje Kolike su zapravo plaće u Njemačkoj: Pekar u Hamburgu zarađuje 26.000 kn? Ne baš...

Poslodavci žele imati najbolje ljude za posao i treba im omogućiti mehanizme kojima će to osigurati, ali jednako tako treba ih potaknuti na sklapanje većeg broja ugovora na neodređeno, što omogućava radnicima veću sigurnost i prava. Na tom tragu naravno da planiramo i dalje zadržati fiskalnu olakšicu za mlade osobe koje se zapošljavaju na neodređeno vrijeme jer se tom mjerom pomaže mladim ljudima osigurati sigurnost zaposlenja kako bi mogli dugoročno planirati svoju karijeru i ostvariti svoje životne ciljeve. Do sada navedenu olakšicu koristilo je gotovo 140 tisuća mladih osoba, a planiramo i dalje provoditi mjeru pripravništva kako bismo poticali trajno zapošljavanje mladih osoba bez iskustva. Te mjere dovele su do toga da nam se stopa nezaposlenih mladih snažno smanjuje, od 2013. godine višestruko se smanjila, s 50 na 16,6 posto u 2019. godini. Također, onima koji to žele i mogu treba omogućiti dodatni rad za drugog poslodavca. To nam se u praksi već i događa, ali na sivom tržištu. Želimo se prilagoditi stvarnosti i promjenama na tržištu rada te suzbiti neprijavljeni rad.

Građevina NAJPOPULARNIJA ZANIMANJA Nijemci objavili popis plaća: Evo koliko tamo zapravo zarađuju pekari, blagajnice, građevinari...
 

I Njemačka je nedavno dorađivala radnu regulativu, ali ne tako da olakšava otpuštanje, nego da poveća udio zaposlenih koji se dodatno educiraju. Oni su to nazvali promjenom za budućnost. Pripremate li neki sličan projekt?

Sve se svodi na mobilnost same radne snage koja je uvjetovana radnim zakonodavstvom, obrazovnim sustavom, ali i nečim što bih nazvao spremnošću ljudi da se nose s promjenama. Vlada treba raditi na osiguravanju kvalitetnog zakonodavnog okvira i prilika za što kvalitetnije obrazovanje, no COVID-19 nitko nije mogao predvidjeti i sada se cjelokupno društvo mora prilagoditi u svim segmentima života, pa tako i u poslu. Hrvatska treba povećati mobilnost same radne snage – geografsku, ali i međusektorsku. U Velikoj Britaniji ili Njemačkoj, koju ste spomenuli, uobičajena je i svakodnevna pojava da se putuje na posao na neku udaljeniju lokaciju. Mi moramo također biti spremni na takve aranžmane, kao i na prekvalificiranje u slučaju potrebe. Vrlo konkretno, to znači da bismo trebali biti spremni preseliti se iz Zagreba u Istru u slučaju poslovne prilike ili se prekvalificirati za rad u tvornici medicinske opreme ako nadolazeće prilike to nalažu. Kontekst se promijenio i toga moramo biti svjesni. Osim stručnosti i znanja, upravo će sposobnost prilagodbe promjenama biti ključna odrednica konkurentnosti i investicijske privlačnosti hrvatskog gospodarstva u idućem razdoblju.

KORONAKRIZA Ugostitelji na mukama zbog odluka Stožera: Ne daju nam kredite, ukidamo plaćanje karticama
 

Govorite o želji da se popravi konkurentnost: prema lakoći otpuštanja negdje smo u sredini među europskim zemljama. Konkurentnost se gradi i na temelju drugih parametara počevši od efikasnosti javnog sektora, veličine države, ali i kvalitete socijalnog dijaloga.

Konkurentnost je splet više parametara, od kojih je jedan od najvažnijih upravo socijalni dijalog koji ste spomenuli. Zato i pozivam sindikate i predstavnike poslodavaca da se otvorena uma uključe u dijalog s Vladom kako bismo zajednički iznašli novi Zakon o radu koji će odgovarati vremenu u kojem živimo. No, svi moraju biti svjesni da ništa nije kao što je bilo prije i da neki zahtjevi otprije godinu ili dvije više jednostavno nisu realni. Nalazimo se usred neočekivane krize, najgori smo scenarij u smislu nezaposlenosti izbjegli, ali sad u novim uvjetima moramo stvoriti temelje za ponovni rast. Upravo zato ovo sve i radimo. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju dio radnika odlazi u druge europske države u kojima se za iste poslove nude više plaće nego u Hrvatskoj. Njemačka, Austrija, Irska – sve su to države koje imaju mnogo fleksibilnije radno zakonodavstvo od našega, a Irska ima najfleksibilnije od svih europskih država, tako da je jasno da fleksibilnost nije presudan faktor. Visina plaća, opće blagostanje društva, kvaliteta obrazovnog sustava i drugi faktori sigurno utječu na odluke o ekonomskoj migraciji, a to je uvjetovano gospodarskim blagostanjem društva. Hrvatska je imala jasan trend gospodarskog rasta i prosperiteta društva, što je zaustavila koronakriza pa je sada na svima nama da zajednički poduzmemo napore da što prije izađemo iz nje.

Zagreb: U HGK održan sastanak ministra Josipa Aladrovića s poduzetnicima AFERA JANAF Ministar Aladrović: Rodbinski sam povezan s Kovačevićem, ali nisam lobirao za njega
 

HDZ je u svom programu spomenuo da će biti promjena kad je riječ o obiteljskim mirovinama, a neki je dan i premijer spomenuo primjereniji način isplate mirovina. Što bi se točno mijenjalo?

Vladinim programom predviđeno je omogućavanje pravednijeg načina izračuna mirovine za korisnike obiteljske mirovine. Još početkom godine u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi s radom je počela Stručna radna skupina za razmatranje mogućnosti uvođenja novog modela obiteljske mirovine. Njihov je zadatak da na temelju sveobuhvatne analize sustava obiteljskih mirovina prema hrvatskom zakonodavstvu, kao i usporedne analize nacionalnih modela ostvarivanja prava na obiteljske mirovine država članica EU, pronađu mogućnost za redefiniranje važećeg modela obiteljskih mirovina. Nakon provedenih sveobuhvatnih analiza legislative i financijskih procjena mogućeg opterećenja državnog proračuna razmotrit ćemo dostupne scenarije potencijalnih izmjena trenutačno važećih odredaba o uvjetima stjecanja prava i načinu korištenja prava na obiteljsku mirovinu, a sukladno raspoloživim financijskim mogućnostima.

Josip Aladrović POMOĆ GOSPODARSTVU Ministar Aladrović o smanjenju PDV-a: 'To nije u planu za iduću godinu, ali mjere se mogu produžiti'
 

Kako teku pripreme za isplatu nacionalne mirovine, hoće li se potencijalni primatelji sami javljati ili vi već imate određeni uvid u to tko bi sve mogao ostvariti pravo na isplatu?

Vjerujemo u društvenu solidarnost i novim institutom nacionalne naknade za starije osobe osigurat će se mirovina za sve, sukladno gospodarskim mogućnostima. Dakle, riječ je o prihodu osobama koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno osobama koje nemaju nikakav prihod ili imaju nedovoljan prihod u starosti. Tako će pravo na tu mirovinu imati hrvatski državljani koji, uz ispunjavanje općih uvjeta životne dobi, odnosno 65 godina, i prebivališta – u neprekidnom trajanju od 20 godina prije podnošenja zahtjeva nemaju prihod veći od utvrđenog iznosa nacionalne naknade, odnosno 800 kuna po članu kućanstva. Bez obzira na pandemiju, pripreme teku prema utvrđenom planu, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, određen za provedbu tog zakona, od svibnja je intenzivirao poslovne procese i aktivnosti nužne za primjenu.

Video: Krunoslav Capak: 'Ugostitelji traže rigoroznije provjere, bit će više kontrola i nadzora'

Uspostavili smo kvalitetnu suradnju sa svim javnopravnim tijelima od kojih je potrebno prikupiti podatke potrebne za ostvarivanje prava, čime ćemo rasteretiti buduće korisnike jer će većina podataka o kojima ovisi ostvarivanje prava biti pribavljena službenim putem. To će rezultirati bržim i ekonomičnijim postupkom i jamčiti točnost podataka o kojima ostvarivanje prava ovisi. Potencijalni korisnici nacionalne naknade za starije osobe javljat će se osobno Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje radi podnošenja zahtjeva, a zahtjevu će morati priložiti samo dokaze koje Zavod neće moći pribaviti službenim putem. Naša je procjena da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u idućim godinama.

posao - burza rada - zapošljavanje - nezaposlenost RAD OD KUĆE PAO U DRUGI PLAN Izmjena Zakona o radu: Poslodavci traže da se olakša otpuštanje stalno zaposlenih
 

Kakvo je iskustvo sa skraćenjem radnog vremena?

Trenutačno je zaprimljeno oko 600 zahtjeva za 26 tisuća radnika, a potpora za skraćivanje radnog vremena pokazala se kao kvalitetna nadopuna ostalim programima očuvanja radnih mjesta. Namijenjena je poslodavcima kod kojih je zbog pandemije došlo do smanjenja opsega posla te omogućava sufinanciranje razmjernog dijela plaće sukladno skraćenom radnom vremenu u maksimalnom iznosu do dvije tisuće kuna po radniku. Najviše zaprimljenih zahtjeva odnosi se na prerađivačku industriju, trgovinu te turizam i ugostiteljstvo. Također, u provedbi su i daljnje potpore za očuvanje radnih mjesta, što će osigurati stabilnost tržišta rada.

Ministarstvo uprave, kojem je na čelu Ivan Malenica, pripremilo je odgovor Boži Petrovu koji potpisuje Vlada
EPIDEMIOLOŠKE MJERE
Državni službenici od sutra rade od kuće ili u timovima, no postoji jedna iznimka
NOVA REVOLUCIJA POLJOPRIVREDE
Star Trek na hrvatskoj njivi: Dronovi snimaju štetnike, AI zbraja kukuruz, traktor sam vozi...
  • stefj:

    Do sada je svaka promjena ZOR-a dovela do gubitka radnih mjesta u realnom sektoru i do bujanja javnog, nadrealnog sektora. Ne sumnjam da će i ova promjena donijeti apsolutno isto... Danas već radnika ne možete otpustiti ako ne radi, upitno ... prikaži još! ako je pijan ili drogiran na poslu, ako krade itd. U javnoj službi, zahvaljujući ZOR-u i ugovorima, plaće, prava i primanja su potpuno odvojeni od rada, rezultata, znanja, struke, sve je u formi i rodu... Budući da jedini koji se slušaju u ovoj "reformi" jesu političari i sindikati javnih službi, ovo sigurno ne može završiti dobro. Nevjerojatne štetočine i jedni i drugi. ZOR je već sada problem i novi će nas samo dodatno povući prema dnu na svim listama gdje se ocjenjuje konkurentnost privrede... Sreća u nesreći je, da smo ionako pri dnu, pa ne možemo puno dublje pasti... ZOR je jedan od problema u društvu, no puno veći je državna i javna služba. A u tom pogledu se apsolutno ništa ne radi, zapravo se masovnim zapošljavanjem samo radi šteta... I kada smo kod ZOR-a, što mislite zašto sindikati ne dozvoljavaju da se prepiše bilo koji ZOR, bilo Austrijski, bilo Njemački ili Švedski? I druga bitna stvar- neće ZOR spasiti niti jedno radno mjesto, samo će i dalje tjerati sposobne i stručne iz Hrvatske. Kod nas ZOR prvenstveno štiti neradnike i privilegirane, a uništava rad, znanje i rezultate. Oni koji ne žele raditi, ostat će ovdje jer je tu za njih raj na zemlji, odlaze oni koji znaju i žele raditi....

  • skorpi66:

    Ako ti privatnik hoće dati otkaz iz bilo kojeg razloga..dobit ćeš ga..a ovaj njihovi ZOR samo štite one jedine koji su vec prezaštićeni..UHLJEBE..

  • Rokizok:

    Kaj nije ovaj u buksi ?