Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Treba smanjiti broj ugovora na određeno i ići prema fleksibilizaciji raskida ugovora na neodređeno'

Ministar drži da će do izmjena Zakona o radu sigurno doći, a da bi cilj tih izmjena trebao biti povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva
16. rujna 2020. u 10:58 2 komentara 338 prikaza
Josip Aladrović
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović rekao je u srijedu da treba smanjiti broj ugovora na određeno i fleksibilizirati raskid ugovora na neodređeno vrijeme.

Josip Aladrović koronakriza Aladrović: Oporavak će biti nagliji nego 2008. godine, predviđamo da 2022. izađemo apsolutno

"Vladin stav je da treba smanjiti broj ugovora na određeno, ali isto tako ići prema fleksibilizaciji raskida ugovora na neodređeno vrijeme. To je nekakav dobar balans", rekao je Aladrović gostujući u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".

Ministar drži da će do izmjena Zakona o radu sigurno doći, a da bi cilj tih izmjena trebao biti povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Istaknuo je da je Hrvatska među prvima u Europskoj uniji kad je riječ o broju ugovora na određeno vrijeme, a takvi ugovori, dodao je, stvaraju nesigurnost i prepreke u planiranju profesionalnog razdoblja.

Najavio je da će se o tome, kao i o radu od kuće, sa sindikatima i poslodavcima, razgovarati sljedećeg tjedna na konzultativnom sastanku.

Zagreb: Šesta sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura DEFINIRAJU SE MJERE Aladrović o povećanju plaća: Pred nama su pregovori, očekujemo da će svi shvatiti posljedice krize

Kazao je da su zakonske intervencije potrebne, no da se ne slažu svi koje su to intervencije. Vlada smatra, kazao je Aladrović, da je potrebno izmijeniti zakon oko pitanja rada od kuće i dodatnog rada.  

"Tu imamo određeni potencijal podizanja efikasnosti i, s druge strane, u ovim okolnostima, i očuvanja zdravlja, ali i podizanja konkurentnosti i efikasnosti cijelog gospodarstva", rekao je govoreći o uređenju rada od kuće. 

Smatra i da je dodatni rad sada vrlo ograničen, a da postoje neki sektori i segmenti gdje postoji izraziti interes za tim. Ustvrdio je da Vlada zaista ne vidi problem da omogući rad nekome tko želi više raditi.

Također, drži da je odluka Ustavnog suda oko rada nedjeljom ipak vezana za dio oko koronakrize te da "ne definira rad nedjeljom kao rad nedjeljom".

Rad od kuće tijekom pandemije koronavirusa Što s režijama, radnim vremenom... Ministarstvo kreće u regulaciju rada od kuće: Evo što bi poslodavci trebali osigurati radnicima

Aladrović je za Hrvatski radio pojasnio koje su aktualne mjere pomoći gospodarstvu. Jedna se odnosi se na mikropoduzetnike, one koji imaju između jednog i devet zaposlenih, bez obzira na to iz kojeg sektora dolaze, ako dokažu pad prihoda veći od 50 posto. Druga mjera ima za cilj očuvati radna mjesta u u sektorima koji su posebno ugroženi krizom, a radi se o onima koji su uglavnom naslonjeni na turizam. Treća je mjera skraćeno radno vrijeme, u sklopu koje se isplaćuje između 10 i 50 posto radnog vremena.

Ministar rada podsjetio je da je jučer bio prvi dan kad su otvorene online prijave za nove mjere i da zasad imaju oko 600 prijavljenih poslodavaca. Za rujan prijave traju do 15. listopada.

"Mi ćemo zaista raditi sve što je potrebno da birokratiziranje, administriranje i sve ono što su bile nekakve naše društvene boljke smanjimo na minimum, a s vremenom, naravno, i da to apsolutno nestane", poručio je Aladrović.

POLICIJA SVE SNIMILA
Kako se radilo u aferi Janaf: Kovačević je naručivao eskort dame, a Grgić strahovao da ga netko vidi
Gastro Zagreb
Jesen na našem stolu
Gastro sezona: Što nas dolaskom jeseni čeka na našim stolovima
  • stefj:

    Zašto ima toliko ugovora na određeno? Pa zato jer je vrlo skupo, komplicirano i dugotrajno otpustiti radnika, u državnoj i javnoj službi čak i nemoguće. Najviše ugovora na određeno i dalje je u državnom, javnom i paradržavnom sektoru... S druge ... prikaži još! strane, radnik može otići kada i kako hoće, te nema apsolutno nikakvih obaveza prema poslodavcu. Radnik može ne raditi, krasti itd, a zapravo mu ništa ne možete. Ako idete na sud s njim, preko 97% slučajeva presuđuje se u korist radnika... Radnik treba biti zaštićen i to jako, ali treba biti zaštićen i od neradnika. Danas s ovakvim ZOR-om neradnici su u prednosti, zaštićeni su i to sve je izrazito demotivirajuće i destruktivno za poslovanje i za općenito za situaciju u društvu...

  • Avatar manjejeviše
    manjejeviše:

    U dvije riječi " Rad na određeno smanjiti na najmanju moguću mjeru ali zato otkaz ugovora na neodređeno svesti na " noga u gu.icu " !