Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Kako su se promijenili ratovi od 1989.?

Po završetku Hladnog rata svijet se ponadao da će uslijediti dugo razdoblje mira. Ali, ispalo je drugačije.
11. studenoga 2019. u 12:06 7 komentara 676 prikaza
Foto: Youtube Screenshot

Dvadesetim stoljećem su dominirali ratovi. Procjenjuje se da je u dva svjetska rata živote izgubilo 80 milijuna ljudi. A onda je došao Hladni rat - utrka u naoružavanju između SAD-a i Sovjetskog Saveza. Dvije fronte, jedna naspram drugoj, kako u Europi tako i u velikom dijelu svijeta. U Aziji, Africi, na Bliskom istoku i Latinskoj Americi svjetske sile su financirale krvave tzv. posredničke ratove.

NOVI SUKOBI Pogoršanje humanitarne krize u Adenu: U tri dana 40 ljudi ubijeno i 260 ranjeno

Konačno su mirne revolucije 1989. dovele do pada Željezne zavjese. A Hladni rat proglašen je završenim. "Nadali smo se da će nakon Hladnog rata uslijediti era mira", kaže Sarah Brockmeier, stručnjakinja za mirovne procese UN-a iz berlinskog instituta "Global Public Policy". 

Je li danas manje ratova nego ranije?

Ova nada se brzo pokazala neosnovanom. Jer, još uvijek je širom svijeta jako puno sukoba. Štoviše, od polovice 2000-ih njihov broj je u porastu. "Ponovo je više sukoba, više nasilja i - posebno otkako je izbio rat u Siriji - više mrtvih u ratnim sukobima", kaže Brockmeier.

Prije svega zbog unutardržavnih sukoba 90-ih godina prošlog stoljeća, na koje nitko nije ni pomišljao nakon pada Berlinskog zida, kazala je Brockmeier. Kao što su bili jugoslavenski ratovi, rat u Siera Leoneu ili Demokratskoj Republici Kongu. S ratom u Maliju od 2012. ili dugim sirijskim ratom, koji je počeo 2011., ovaj trend se izgleda nastavlja.

Samo u posljednjih deset godina istraživači s Odsjeka za mir i istraživanje konflikata na Sveučilištu u Uppsali zabilježili su 23 rata, kao i 162 manja sukoba s manje od 100 mrtvih godišnje.

Sirijski vojnik Navid Kermani: 'Većina ratova je rješiva, samo da netko pritisne zaraćene'

Sarah Brockmeier smatra da smo postali bolji kada je riječ o prepoznavanju znakova konflikta, ali i pored toga ih ne možemo spriječiti. "Još uvijek nismo naučili reagirati politički pravovremeno prije nego što izbiju oružani sukobi."

Konflikti postaju kompleksniji

S globalizacijom nakon pada Berlinskog zida ratovi su postali kompleksniji. Jer, osim dvije zaraćene tu su često uključene i druge strane, koje na primjer šalju svoje trupe, isporučuju oružje, obučavaju sigurnosne snage ili provode vojne ekspertize. Do početka 2000-ih su u konfliktima u prosjeku bile uključene dvije do tri vanjske strane. Idućih godina se taj broj povećao na četiri do pet.

Osnovni razlog za to su kompleksni konflikti na Bliskom istoku. Na primjer u borbi protiv talibana 2009. bilo je uključeno 46 vanjskih sila. Tu se računaju i međunarodni savezi poput NATO-a, koji je u slučaju Afganistana predvodio međunarodne snage. Na sličan način je kompleksan i rat u Siriji. Početkom listopada 2019. izbrojano je deset različitih glavnih protagonista rata, čija se mreža interesa konstantno mijenja.

Huawei Tehnološki sukob Kamo vodi digitalni hladni rat: SAD udara, Kina bez protumjera, EU čeka

Izdaci za vojsku se smanjuju širom svijeta

2017. godine su zemlje u svijetu investirale 1,8 tisuća milijardi eura u svoje vojske. To je oko dva posto bruto nacionalnog dohotka u svijetu. Bila je to rekordno niska svota. I zaista, izdaci za vojsku su, relativno gledano, proteklih desetljeća u stalnom padu.

Goran Ivanišević
ĐOKOVIĆEV TRENER
Goran Ivanišević: Uništio mi je život, zbog njega nisam mogao spavati
CVH
CVH
Naučite kako samostalno obaviti pregled motocikla i dođite na besplatnu provjeru tehničke ispravnosti
  • oo8787:

    Oluja je najbolje izvedena vojna operacija u modernoj svjetskoj vojnoj povijesti.

  • Avatar nemam-pojm@
    nemam-pojm@:

    Determirani ratovi nisu toliki problem koliki je nekontrolirani rast stanovništva. Razvijene zemlje su na nuli ili u demografskom minusu

  • Avatar nekakav
    nekakav:

    da zapad nije napao afganistan, bilo bi puno manje sukoba i žrtava. tih 50-ak zemalja koje su napale afganistan su mogle te novce koje su ulupali u ratovanje, dati za bolju infrastrukturu, školstvo, poljoprivredu, u sve drugo samo ne u ... prikaži još! barut! ali ne, treba ratovati, jer je tu para.