Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti

'Većina ratova je rješiva, samo da netko pritisne zaraćene'

Ne mogu 
se načuditi 
euforiji 
zapadnih 
novinara 
koji slave 
iranske prosvjednike. 
Pa oni nemaju 
šanse protiv golemoga
 državnog 
aparata!
29. svibnja 2019. u 10:12 1 komentara 379 prikaza
Sirijski vojnik
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Postoje sukobi koji su toliko složeni da nema nade za rješenje, između Izraela i Palestine, ili onaj u Afganistanu, ali oni su iznimke. Drugi konflikti, poput onih u Acehu (Indonezija), u Čečeniji, pa i Kašmiru, rješivi su i postoji spremnost na kompromis. Samo da još netko pokaže interes i napravi pritisak na sudionike...

Navid Kermani NAVID KERMANI U korijenu svih ratova nisu kultura i religija, nego bogati i siromašni

Piše to u svojoj knjizi “Izvanredno stanje: Putovanje u uznemireni svijet” Navid Kermani, njemački intelektualac, romanopisac, orijentalist i putopisac. Prva je to njegova knjiga koja je prevedena na hrvatski jezik i njome se Kermani predstavlja domaćoj publici, a ovih je dana gostovao i na Zagreb Book Festivalu, koji je jučer završio. Riječ je o knjizi političkih putopisa iz pojasa zemalja koji autor zove “uznemirenim svijetom”, a čitajući njegove zapise, nije mu teško povjerovati da je riječ upravo o tome.

Modi nekad i sada

Knjiga je podijeljena na poglavlja, a svako predstavlja jednu državu ili regiju koju je autor posjetio između 2005. i 2014. Spomenuta je podjela ratova na one koji su relativno lako rješivi i one koji to nisu, napisana tijekom puta u Kašmir 2007. godine, regiju koja se većinom nalazi u Indiji, ali je nastanjuju mahom muslimani, koji bi najradije željeli vidjeti njeno ujedinjenje s Pakistanom u jednu državu.

Izvanredno stanje - knjiga Navida Kermanija | Autor :

– Onaj tko je izgubio trojicu sinova od metka, Indijcima više nikad neće vjerovati – rekao je Kermaniju jedan tamošnji musliman. Identitet, borba, nepovjerenje, religija, islam i rat, stalna patnja, izbjeglice, često i nada, prve su asocijacije na pročitanu knjigu.

Osim Kašmira, Kermani je putovao u Indiju i Pakistan, dva puta u Afganistan (2006. i 2012.), na “ustanak”, kako se poglavlje zove, Iranaca protiv navodne krađe glasova na izborima 2009. kada je svjedočio nemilosrdnom djelovanju policijske države protiv prosvjednika, u Irak gdje je posjetio 2014. središte šijita Nadžaf, ali i Kurde, koji ratuju s Islamskom državom. U rujnu 2012. Kermani je bio i u Siriji, gdje je svjedočio ratu između vladinih snaga i pobunjenika. Tada se nije znalo da će se taj rat, koji je započeo godinu prije, toliko oduljiti, zakomplicirati i pretvoriti u geopolitičko nadmetanje najvećih sila. Bio je i u Palestini, ali i na Lampedusi, talijanskom otoku koji je središte migrantskog puta. To znači da Kermanijevi putopisi dolaze s tri različita kontinenta, Azije, Afrike i Europe.

Ziad Lalthoum 'OKUS CEMENTA' Sirijski radnici na gradilištima u Libanonu žive poput robova

Najveći doprinos koji daje čitatelju jest nijansiranje “Uznemirenog svijeta”, pokazujući da se ne radi o monolitu te, naročito, da islam nije jednak u svakom kontekstu. On je i sam musliman te se od prvih poglavlja može osjetiti njegovo suosjećanje s muslimanima koji pate, a što se na Zapadu često prešućuje jer se religiju promatra kroz prizmu terorista i ekstremista.

Dobar je primjer nasilja koje su u indijskoj saveznoj državi Gudžarat doživjeli muslimani 28. veljače 2002. nakon što je 58 hinduističkih hodočasnika poginulo u požaru u vlaku. Većinski hinduistički nacionalisti napali su muslimane tijekom masovnih izgreda jer su sumnjičili da su za požar bili krivi teroristi. U samo nekoliko dana čak je dvije tisuće muslimana ubijeno, a stotine su tisuća njih protjerane.

Kermani izrazito sumnja u spontanost tog nasilja. “Na mnogim mjestima policija ne samo da je krvoproliće promatrala skrštenih ruku, nego je muslimane koji su pokušavali pobjeći iz svoje četvrti tjerala natrag u svjetinu. Parlamentarni zastupnici vladajuće hinduističko-nacionalističke stranke, pa čak i članovi kabineta, mobitelom su davali upute o sljedećoj četvrti koju je trebalo napasti”. Vladajuća je stranka tada u Gudžaratu bila BJP, a glavni ministar, guverner Gudžarata bio je Narendra Modi, današnji premijer Indije. Modija se optuživalo za širenje nacionalizma te relativiziranje zločina. “Kritiku krvoprolića prikazao je kao klevetu miroljubivih stanovnika Gudžarata”, piše Kermani.

Velika akcija razminiranja pod nadzorom HCR-a Uspješan hrvatski model Sirija treba pomoć Hrvatske da ukloni mine ostavljene čak i u dječjim igračkama

A koliko je knjiga na trenutke aktualna, svjedoči i sljedeća rečenica: “Ako Modi dobije izbore u Gudžaratu, moglo bi mu zaista poći za rukom da BJP odvede u svome pravcu”, piše Kermani. Modi je prije samo nekoliko dana premoćno osvojio novi mandat na čelu indijske vlade. Ne samo da je zagospodario BJP-om nego je i postao najmoćniji političar Indije.

I dok bi čitatelj koji se tek prvi put susreće s Kermanijem u nastavku čitanja mogao od njega očekivati samo ideološku i refleksnu obranu muslimana, svih i svuda, odmah u sljedećem poglavlju autor nas vodi na svoje putovanje iz 2012. u Pakistan, k sufijima, zagovornicima mističnog islama koje napadaju upravo islamistički radikali. Vrlo je vrijedan njegov razgovor s Abdulgafurom Azizom iz islamističke stranke Jamaat Islami, posebno dio o Salmanu Tasiru, guverneru provincije Pandžab, koji je ubijen jer je želio ukinuti zakon o blasfemiji. “Obje smo strane pozvali na smirivanje strasti”, odgovara mu Aziz opetovano na pitanje osuđuje li ubojstvo guvernera. Čak pet puta.

I upravo je to inzistiranje na odgovorima njegova najveća odlika. Ne propušta polemizirati sa svakim a priori zauzetim stavom, uključujući one antizapadne, kao i antiislamske, ili jednostavno previše “krute” u svakom pogledu. Kermani je dao intervju Večernjem listu za prošlotjedni broj Obzora u kojem smo ga pitali slaže li se s nama da bi svojim pisanjem mogao pomoći čitatelju na Zapadu shvatiti nijanse u “Uznemirenom svijetu”.

Premijera filma "Okus cementa" priča je o vječnom ciklusu rata, razaranja i ponovne izgradnje

– Nadam se. Pisanje nije proces, a to se odnosi i na literarni rad kao i na knjige s putovanja, koje ne pokušavaju pojednostaviti svijet, nego ga osvijetliti te razjasniti njegovu kompleksnost. Za mene kao autora bio neuspjeh kada bi čitatelj mislio da je svijet jednostavan. Jer nije – rekao nam je Kermani. U tom je intervjuu posebno alarmantno zvučala njegova ocjena o općem pogoršavanju stanja u tom dijelu svijeta u posljednjih 30 godina.

Sukob Indije i Pakistana | Autor : Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL

– ...države se raspadaju, vode se ratovi, vidi se umiranje budućnosti i nade, propast slobode, pokreta za demokraciju. Također, raste razlika između siromašnih i bogatih, a pogoršavaju se i uvjeti za život, obrazovanje je sve gore, čak se djelomično pogoršavaju i ženska prava, etničkih i vjerskih manjina ili homoseksualaca. Nekada je to zbog demografskih promjena, nekontroliranog rasta stanovništva, ali i zbog islamizma, jadnih ekonomskih reformi ili pak katastrofalne američke intervencije, kao u rat u Iraku – smatra ovaj njemački autor.

Deprivilegiranost ljudi

Kermanija u knjizi pratimo i među iranskim prosvjednicima koji se bune protiv krađe izbora, ali i šire, teokracije u svojoj zemlji. Sudjelovao je u prosvjedima 2009. godine, kao promatrač, i na svoje oči vidio kako se policijska država obrušava na prosvjednike.

Idlib Sirija Američki posljednji adut u siriji Trump opet optužuje – Assad je bacio bojne otrove

“U zrakoplovu se ne mogu načuditi euforičnom tonu stranih komentara koji slave prosvjednike. To možda i jest dobronamjerno, ali ignorira se činjenica da oporba protiv ovako golemog i nasilnog državnog aparata nema nikakvih izgleda”, piše u završnim rečenicama svog poglavlja o Iranu.

Osim sukoba identiteta, on piše i o deprivilegiranosti ljudi u brojnim zemljama te je zaključio, kao što je i rekao Večernjaku, da iza svih konflikata stoji socijalno pitanje.

– Glavni je sukob između onih koji imaju i onih koji nemaju – rekao je Kermani, a ta se nit provlači kroz njegovu knjigu.

Riječ je o vrlo informativnoj knjizi, s jakim autorskim pečatom, koja na vrlo konzistentan način, iako su politički putopisi nastajali tijekom cijelog desetljeća, donosi čitatelju poglede autora iz “Uznemirenog svijeta”. No to je i vrlo pitka knjiga unatoč počesto teškim temama.

Djevojčice izbjeglice NESIGURNA BUDUĆNOST Malen broj Sirijaca se odlučio vratiti kući uz financijsku pomoć Njemačke

Kermani se ovom knjigom predstavio hrvatskim čitateljima, a koliko je ugledan u Njemačkoj, govori i to što ga se neko vrijeme promatralo kao mogućeg kandidata za predsjednika zemlje.

Kako mu je pisanje putopisa tek sporedna djelatnost, a većinu vremena provodi pišući romane i analize, hrvatski bi čitatelji nakon što pročitaju “Izvanredno stanje: Putovanje u uznemireni svijet” mogli tražiti još. A zatim se, kada se na hrvatski prevede više djela, iznenaditi o koliko je raznolikom autorskom opusu riječ. 

Hrvatski Telekom
BUDITE OPREZNI
Istraživanje iz Hrvatske: Ovo su najopasnija ponašanja mladih na internetu o kojima se rijetko priča
Hrvatski Telekom
BUDITE OPREZNI
Istraživanje iz Hrvatske: Ovo su najopasnija ponašanja mladih na internetu o kojima se rijetko priča
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • domxerex:

    Tko da ih pritisne, oni koji su ih gurnuli u ratove!? Kao u siriji nisu bile upletene EU naftne kompanije u financiranje ISIL-a radi otimanja sirijske nafte. Nisu, di bi - najočitije je koliko to urbani negiraju što je očit ... prikaži još! znak da su u pitanju njihovi sponzori sa otoka. Možda kraljičin BP!? Sada ima da dobijem žuti za spominjanje kraljice.