Hrana je sve popularnija tema, dekorirani tanjuri najčešći 'Instagram modeli', dok se na chefove u najmanju ruku gleda kao na rock zvijezde. Sve je, naime, tanja granica između znanosti i onoga što nam 'serviraju' različiti influenceri koji niču kao gljive poslije kiše. No uzmemo li u obzir činjenicu da se 80% populacije oslanja na internet i društvene medije, odgovor na pitanje koga danas više slušamo jasan je sam po sebi.
Zdravo, a nije
Mišljenje 'dr. Googlea' traži se i za zdravstvene probleme, pa tako i za hranu i dodatke prehrani. Velika većina influencera zapravo ni ne shvaća koliku im važnost pridaju ljudi, no kako od automehaničara ne biste zatražili savjet o preparatima za kosu, isto treba postupiti i kad je u pitanju hrana. Informacije o hrani treba potražiti od osoba koje imaju formalno obrazovanje u tom području, kaže nam dr. sc. Ines Banjari, redovita profesorica u području nutricionizma s Katedre za prehranu Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku. Kako razlikovati lažne (tzv. fake news) od pravih činjenica kad je u pitanju hrana u svako se doba može provjeriti i na internetskoj stranici projekta PTF-a FoodFacts koja obrađuje upravo teme koje zatrpavaju javni prostor poput čudesnog napitka od dva sastojka koji skida kilograme, dileme je li voće za večeru zdrav izbor ili pogrešna navika, jesmo li zdraviji ako konzumiramo laktoza i gluten free namirnice... A velika je odgovornost u tome i na medijima, smatra Banjari.
– Sve što vam obećava spektakularan rezultat, brzo rješenje bez puno odricanja, izlječenje... treba pobuditi sumnju. Budite oprezni čak i s takvim naslovima, a ono što posebno zabrinjava jesu tzv. skrivene poruke u člancima o, recimo, važnosti konzumacije voća i povrća, a onda se na njihovu kraju promovira određeni proizvod koji zamjenjuje upravo voće i povrće. Sada ide vrijeme intenzivnih priprema tijela za ljeto pa će takvih senzacionalističkih natpisa biti puno – sve brze dijete koje obećavaju brze i znatne gubitke kilograma u vrlo kratkom vremenu ili ako je u kombinaciju uključen i neki dodatak prehrani klasični su primjeri senzacionalističkih tvrdnji – tvrdi naša sugovornica. Dodaje kako je jasnog zavaravanja potrošača malo. No puno je proizvoda koji se označavaju i promoviraju kao 'zdravi' a da to nisu. To su različite funkcionalne vode koje u sebi sadrže male količine sladila, ali se promoviraju kao voda, što nisu. Kontinuirano korištenje zaslađivača, čak i onih nenutritivnih povećava rizik za razvoj dijabetesa koji je jedan od najvećih izazova za zdravstvene sustave globalno. Drugi su primjer proizvodi bez glutena, kojih je na policama naših trgovina sve više, a koji vrlo često u sebi sadrže manje količine nutrijenata te veće količine masnoća i šećera, što se nikako ne može smatrati boljom opcijom. S društvenih mreža servira nam se čak i kako je gluten otrovan.
Znanost često nerazumljiva
– Naravno da nije, no kod dijela ljudi gluten može biti problem. Od celijakije kod koje je potrebno u potpunosti izbaciti gluten iz prehrane boluje samo oko 1% populacije. Ako pogledate police naših trgovačkih lanaca jasno je da je ponuda poprilično velika s obzirom na broj oboljelih. Međutim, postoje druge skupine ljudi kod kojih gluten može raditi problem, što nazivamo intolerancija na gluten, ali i proteine pšenice. Kod oba ova stanja klinički gledano nema jasnih naznaka da su upravo oni problem, no ako sumnjate u to obratite se stručnim osobama. Izbaciti gluten iz prehrane samoinicijativno može imati velike posljedice koje se ponajprije očituju u brojnim deficitima vitamina i minerala, što dugoročno može napraviti više štete nego koristi – objašnjava Banjari.
Sara Mikrut Vunjak, pomoćnica ravnatelja HAPIH-a i predstavnica RH u Mreži komunikacijskih stručnjaka Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), kaže kako je danas prisutan i problem što dio znanstvenika u javnom prostoru ne govori jednostavnim jezikom, često možda zbog nerazumijevanja je li nešto općepoznato jer su preduboko u temi i onda te informacije ne padnu na plodno tlo. S popularizacijom hrane kao teme pojavljuje se i sve više lažnih vijesti u tom području, gdje ne govorimo samo o izmišljenom, već i o obmanjujućem sadržaju (selektivnom izboru statistike ili citata, "framing theory"), clickbait naslovima i slično.
– Najnovije istraživanje govori kako gotovo 70% mladih u Hrvatskoj u dobi od 16 do 30 godina vjeruje da je tijekom posljednjih sedam dana bilo suočeno s dezinformacijama i lažnim vijestima. Iako ovaj podatak na prvu djeluje zastrašujuće, rekla bih da je ta svjesnost jako dobra. Koliko su lažne vijesti prisutne u području hrane govori činjenica da se u amandmanu europskog Zakona o hrani iz 2019. kao jedan od ciljeva komunikacije postavlja borba protiv širenja lažnih informacija i njihovih izvora – objašnjava, a više o sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje, manipulativnom 'zelenom marketingu' i drugim temama govorit će vodeći domaći i svjetski stručnjaci 7. i 8. svibnja na HAPIH-ovoj konferenciji FoodCoolTour u Osijeku.
Otvori KEKS Pay
Gledajući današnju kronično bolesnu naciju, prepunu dijabetesa 2, visokog tlaka, srčanih bolesti, alzheimera,..., čovjek bi rekao da nutricionisti baš ne znaju svoj posao oko savjetovanja ljudi.