Kao generaciju koja je prilično zabrinuta zbog prijetnje klimatskih promjena, milenijalci bi mogli biti poprilično šokirani kada čuju da jedan od doručaka u kojem najviše uživaju može narušiti njihove napore za održivost. Avokado je posljednjih godina doživio ogroman porast popularnosti nakon što je proglašen jednom od najzdravijih supernamirnica, zbog svog bogatstva hranjivim tvarima, vitaminima i antioksidansima. Osim toga, savršen je doručak u kombinaciji s jajima i tostom, piše UNILAD.
Međutim, britanska TV zvijezda i poznati vrtlar Alan Titchmarsh pozvao je ljude da se odreknu avokada radi dobrobiti planeta. Za The Times je izjavio da problem leži u činjenici da se zbog uzgoja avokada i zadovoljenja potražnje uništavaju guste prašume. 'Većina avokada koji se proda u Ujedinjenom Kraljevstvu uzgaja se na mjestima gdje su prašume posječene alarmantnom brzinom kako bi se napravilo mjesta za plantaže. Zatim se prevoze preko oceana, često više od 8.000 kilometara, kao doručak za navodno ekološki osviještene potrošače', upozorio je Titchmarsh koji se nada da će ljudi odabrati druge zdrave alternative.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada bi Sjedinjene Američke Države mogle biti pogođene rastućim cijenama avokada. Predsjednik Donald Trump zaprijetio je Kanadi i Meksiku carinama od 25 posto, što je izazvalo burne rasprave između trgovinskih partnera koji su zaprijetili sličnim odmazdama na američke proizvode. Iako je došlo do privremenog olakšanja jer je Trump povukao dio carina, prema podacima BBC-a, trgovinski sukob ne pokazuje znakove smirivanja. Novi kanadski premijer Mark Carney obećao je pobjedu u trgovinskom ratu protiv SAD-a. 'Amerikanci ne bi smjeli imati iluzije: u trgovini, kao i u hokeju, Kanada će pobijediti', poručio je. Unatoč tome, carine na robu iz Meksika, koji je jedan od najvećih svjetskih proizvođača avokada, i dalje će vjerojatno utjecati na rast cijena.
Ali, cijena ne bi trebala biti jedina briga potrošača jer prema organizaciji Sustainable Food Trust, naša opsesija avokadom ima i ozbiljne ekološke posljedice. Web stranica navodi da su stabla avokada 'prilično osjetljiva za uzgoj', jer ne podnose dobro mraz ni slanost, što Srednju i Južnu Ameriku čini glavnim regijama za proizvodnju. Meksiko prednjači kao najveći proizvođač, s više od 200.000 hektara zemljišta pod avokadom, a globalna vrijednost ove industrije iznosi oko 5,6 milijardi dolara godišnje. Ipak, trgovina avokadom nosi ogroman ugljični otisak – otprilike 846,36 grama CO2 po dva mala avokada. To je iznimno visoko jer avokado obično prelazi velike udaljenosti prije nego što stigne na police zapadnih supermarketa.
Međutim, meksički avokado nije uvijek dominirao američkim tržištem. Tek kada je bivši predsjednik Bill Clinton 1997. godine ukinuo zabranu uvoza iz Meksika, tržište se počelo mijenjati. Prije toga, većina avokada u SAD-u bila je iz domaćeg uzgoja u Kaliforniji i Floridi, ali sada oko 75 posto avokada konzumiranih u SAD-u dolazi iz Meksika.
Organizacija Sustainable Food Trust tvrdi da izvoz avokada nije donio stabilnost i napredak Meksiku. Razlog tomu je nagli porast plantaža koje služe za globalnu opskrbu, što uključuje visoku upotrebu agrokemikalija i eksploatatorske prakse, a moguće je da se šume krče kako bi se napravilo mjesta za plantaže. Osim toga, avokado ima veliku potrebu za vodom – oko 320 litara po jednom avokadu – što predstavlja dodatni problem u zajednicama gdje je voda već oskudna.
GALERIJA Kao prst i nokat: Ovi horoskopski znakovi srodne su duše, savršeno si odgovaraju
Otvori KEKS Pay
