Zamislite starijeg čovjeka, ima čizme i prsluk, zatrpan je papirima i administracijom, djeca mu odlaze sa sela u grad, a on u svom – možda i prevelikom – traktoru svakodnevno obrađuje zemlju. E, baš takva je prosječna slika hrvatskog poljoprivrednika, a slikovito je to opisao dekan Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić. Dao je nakon toga i sliku budućnosti. "Mi bismo željeli mladog, školovanog poljoprivrednika koji će koristiti sve moguće tehnologije. Želimo budućnost u kojoj ćemo turizam povezati s poljoprivredom."
Državne parcele
O sadašnjosti i budućnosti poljoprivrede govorilo se na konferenciji Poslovnog dnevnika Agro Summit, a kakvo je stanje u Hrvatskoj trenutačno, objasnio je profesor Mešić. On kaže da smo izrazito uvozno ovisni. Uvozi se većina sadnog materijala, agrokemikalije, poljoprivredni strojevi, energenti... te tvrdi da nam nedostaje radne snage, a na sve utječu i klimatske promjene. Naime, toplinski valovi, suše pa obilate kiše ne pomažu uzgoju biljaka i stoke, a "štete u poljoprivredi zbog klimatskih nepogoda već prelaze 28 milijardi eura godišnje".
Na sve to jako je teško utjecati pa Mešić kaže kako tu dolazi velika uloga države, i to iz pomoć dvaju alata: "Postoji državno poljoprivredno zemljište i važno je tko će ga dobiti i kako će njime upravljati, a tu su i izravna plaćanja te investicijske potpore." Svi podaci upućuju na to da hrvatska poljoprivreda itekako treba modernizaciju, razvoj i bolje planiranje. "Imamo višak proizvodnje žitarica, kritična zona su nam voće i mlijeko, a osim mandarina svako drugo voće u Hrvatskoj moramo uvesti", kaže pa dodaje:
"Kod nas dominira socijalni model, nije razvijen tržišni. Kod produktivnosti forsiramo kvantitetu, a tehnološki zaostajemo. Gubimo stanovništvo, nismo u stanju sami sebe prehraniti i u pitanju je prehrambena sigurnost. Treba nam restart i gledanje prema modernoj poljoprivredi koja ima autonomne strojeve, dronove, u kojoj se odluke donose na temelju analize s pomoću umjetne inteligencije, u kojoj se koriste moderni alati i vodi se računa o kružnom gospodarstvu. Važna je integracija biotehnologije, a u svemu je najvažniji obrazovan čovjek koji će time rukovoditi."
Za sve to potreban je kapital i novac na kojemu će se to graditi. O tomu je govorio Hristo Hristov, voditelj političkog odjela u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj. Osvrnuo se na europsku perspektivu budućnosti poljoprivrede i ulogu Hrvatske unutar zajedničkih politika, tržišta i ciljeva održivosti. U prvi je plan stavio europski budžet za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
"Planira se 300 milijardi eura za poljoprivredu kao temelj. Svaka država može definirati koliko želi odvojiti za poljoprivredu jer ne možemo očekivati da nacionalni plan Hrvatske bude isti kao Slovačke, koja nema more, zato planiramo do 25 posto udio fleksibilnosti", kaže. Može se, dodaje, očekivati smanjenje programa s 52 na 16, a najavljuje i pojednostavnjivanje te orijentaciju na rezultate.
Cilj svega jest rast kompetitivnosti kako bi Europa osigurala siguran lanac nabave, poticala inovacije i ušla u globalnu utrku za čišćom i pametnijom tehnologijom.
O prioritetima, reformama i očekivanjima poljoprivrednog sektora u kontekstu nacionalnih i EU politika govorio je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Osvrnuo se na prošlu godinu koja je bila izazovna za ovaj sektor, ponajviše zbog bolesti (slinavka, šap, afrička svinjska guba), te na to što je bilo ključno za njihovo suzbijanje.
"Suradnja svih službi dala je rezultate. Reagirali smo trenutačno, promptno, sinergijski, ali i financijski. Imali smo paket za suzbijanje afričke svinjske gube od 43,6 milijuna eura, a djelujemo i prema poljoprivrednicima koji su pretrpjeli oštećenja. Ta bolest i dalje je tu i moramo naučiti živjeti s njom. S dolaskom viših temperatura moramo biti spremni za opasnost. Osim toga, klimatske promjene uzrokuju i biljne bolesti, kao što je zlatna žutica vinove loze, za koju izdvajamo znatna sredstva, a predstavili smo novi plan za suzbijanje sredozemne voćne muhe", rekao je. Od ključnih ciljeva u ministarstvu za sljedeći period u prvi plan stavlja pregovore o zajedničkim politikama u kojima će se nastojati doći do što više sredstava. Spomenuo je i ulaganje sredstava u preradu, a naglasak stavlja i na generacijsku obnovu te povećanu konkurentnost.
Potpore za mlade
Sredstva se osiguravaju i kako bi se razvio ruralni način života, pripremaju se programi potpore voćarstvu i povrtlarstvu, a s mladim poljoprivrednicima će biti realizirano oko 700 projekata. O generacijskoj obnovi Majdak kaže da mladih poljoprivrednika (14 posto) imamo više od prosjeka EU (12 posto) te dodaje da se to i dalje treba razvijati. Ističe da se daju i potpore za mlade obitelji za kupnju ili obnovu objekata za stanovanje jer na razini Hrvatske "prosječna veličina gospodarstva jest osam hektara, kod mladih poljoprivrednika je blizu 12 hektara, što znači da oni svoje posjede okrupnjavaju brže te imaju inovativnije pristupe prema poljoprivredi", rekao je za kraj te dodao kako treba pomiriti interese malih i srednjih poljoprivrednika s velikim ulagačima.
"Ne treba razlikovati male i srednje u odnosu na velike. Jedni ne mogu bez drugih. Primjerice, Podravka privlači sve putem marketinga i to je doprinos očuvanju prostora, a mali trebaju velike zbog kooperativnih odnosa, da se planski proizvodi." O otpornosti i konkurentnosti hrvatskog agrara razgovaralo se na panelu koji se temeljio na sigurnosti opskrbe, standardima i prilagodbi pravilima EU. Koji su to rizici koji vrebaju, objasnio je Dražen Knežević, voditelj Centra za sigurnost hrane iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Istaknuo je biološke i kemijske opasnosti.
"Tu su u prvom redu upotreba novih i kemijskih tvari koje se sve više detektiraju u hrani, imaju utjecaj na zdravlje ljudi i životinja. Mikroplastika je također velik rizik, a tu su i klimatske promjene." Objasnio je i je li Hrvatska stroža kad je riječ o pravilima sigurnosti hrane u usporedbi s EU. "Pravila su ista u svim zemljama, razlikuje se implementacija i provedba. No, mi smo jedna od vodećih zemalja kad je sigurnost hrane posrijedi."
Tajana Radić, voditeljica Odjela za poljoprivrednu politiku, inovacije i međunarodnu suradnju iz Hrvatske poljoprivredne komore, osvrnula se na Mercosur sporazum te dodala kako Europa mora zaštiti svoje proizvođače jer "mnogi žele domaći proizvod, a imamo dokazanu kvalitetu. Ono što nemamo jest snažna kampanja i promocija tih oznaka." Kaže i kako se možemo ponositi i ekološkim oznakama, a uz pomoć brendiranja proizvoda i Hrvatske kao kvalitetne zelene destinacije sve možemo povezati s turizmom.
Otvori KEKS Pay
