Bio je to hitan apel policije Nürnberga: „Još jednom želimo izričito napomenuti da je zabranjeno puštati dronove iznad Nürnberškog božićnog sajma“, upozorila je policija početkom prosinca. Prethodno se nad popularnim božićnim sajmom u središtu Nürnberga neočekivano pojavio dron – unatoč strogoj zabrani letenja. Dron je pripadao jednom blogeru koji je želio napraviti „ljepše snimke iz zraka“. Važeće propise jednostavno je ignorirao, piše DW.
Ovaj se slučaj završio relativno bez posljedica, ali drugi nisu prošli tako dobro kao bloger: početkom listopada dronovi su paralizirali zračni promet u Münchenu na više sati, a mnogi putnici ostali su zaglavljeni. Dronovi se pojavljuju iznad luka, željezničkih pruga i industrijskih objekata. Ne zaobilaze ni vojne objekte.
Špijunaža za Rusiju često se navodi kao mogući motiv. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt polazi od pretpostavke da su ti dronovi „također pod kontrolom neprijateljskih sila“. Njihovo neutraliziranje je složeno: kreću se velikom brzinom i često brzo nestanu. Tko njima upravlja uglavnom ostaje nepoznato.
Protiv dojma nemoći koji su vlasti povremeno ostavljale u suočavanju s ovom hibridnom prijetnjom, njemačka vlada sada je počela postupno djelovati. Početkom prosinca njemačka savezna policija dobila je novu specijalnu jedinicu za obranu od dronova, opremljenu modernom tehnologijom za neutralizaciju. Također se mijenjaju zakoni kojima dronovi do sada nisu bili obuhvaćeni niti regulirani. U tom kontekstu Bundeswehr(njemačka vojska) dobiva više ovlasti: ubuduće može djelovati protiv dronova i uporabom sile, dakle i izvan vojnih objekata. Do sada za to nije postojala zakonska osnova. To će biti promijenjeno novim zakonom o zračnoj sigurnosti.
U praksi će to biti rijetki slučajevi – kada policija bude mogla zatražiti pomoć Bundeswehra kako bi se oduprla prijetnji dronovima. UNjemačkoj su zadaće policije i vojske strogo odvojene. U slučaju vojnog napada naoružanim dronovima nadležan je Bundeswehr. Ako se dron pojavi iznad zračne luke, elektrane ili Münchenskog Oktoberfesta, to spada u nadležnost policije.
Policija doduše može zatražiti „pomoć službe“ Bundeswehra, ali samo kako bi spriječila posebno težak incident. Misija vojske unutar zemlje dopuštena je iz dobrih razloga samo u vrlo malom broju slučajeva, naglasila je ministrica pravosuđa Stefanie Hubig (SPD), i to tako treba i ostati. Obrana od dronova prvenstveno je zadaća policije – policijskih tijela 16 njemačkih saveznih zemalja (pokrajina) i savezne policije, koja je nadležna za sigurnost u zračnim lukama, na željezničkim kolodvorima i granicama. Nadležnosti su podijeljene pa je potrebna velika koordinacija.
Tu dolazi do izražaja novi „Zajednički centar za obranu od dronova“ (GDAZ), koji je ministar unutarnjih poslova Dobrindt otvorio 17.12.2025. u Berlinu. Od početka 2026. centar će 24 sata dnevno prikupljati informacije savezne policije koja djeluje na državnoj razini, pokrajinskih policija, obavještajnih službi i Bundeswehra. „Time povećavamo brzinu i preciznost u borbi protiv hibridnih prijetnji, sabotaža i ciljanih provokacija“, izjavio je ministar.
Međutim, pitanje je je li bolja koordinacija u GDAZ-u sama po sebi dovoljna. Zeleni, koji su u Bundestagu u oporbi, sumnjaju, odnosno nisu uvjereni da jest. Smatraju da su jasno definirane nadležnosti nužne kada je riječ o obrani od dronova. „Savezne zemlje (pokrajine) imaju svoje područje djelovanja, a savezne institucije svoje“, opisuje trenutačno stanje političarka Zelenih Irene Mihalić za DW. Odgovornost se prebacuje s jedne strane na drugu.
Mihalić, koja je i sama školovana policajka, ukazuje na važnu razliku između apstraktne i konkretne prijetnje: „U jednom slučaju još ima vremena za prikupljanje i procjenu informacija. U drugom slučaju, za samo nekoliko minuta mora se odlučiti što učiniti protiv drona koji predstavlja veliku potencijalnu opasnost“, kaže stručnjakinja za sigurnost. „Na kraju se nešto dogodi, osnuje se istražno povjerenstvo i nitko ne želi preuzeti odgovornost.“
Je li Njemačka sa svim tim novinama dobro pripremljena za obranu od dronova? Stručnjak za dronove Gerald Wissel smatra da nije. „Još smo daleko od doista učinkovite detekcije i obrane“, kaže Wissel, koji je predsjednik europskog udruženja za bespilotno zrakoplovstvo UAV DACH.
Sigurnost se, prema njegovu mišljenju, postiže samo ako se i donji zračni prostor sveobuhvatno nadzire u okviru cjelovite slike situacije. To trenutačno nije slučaj. „Ako nemamo jedinstvenu sliku zračnog prostora, ne mogu razlikovati dobro od lošeg. To je naš veliki problem“, rekao je Wissel za DW. Riječ je o prostoru do oko 250 metara visine u kojem lete dronovi. Analogno gornjem zračnom prostoru, i donjem je potreban „sveobuhvatni radarski sustav".
Također je potrebno uvesti obveznu elektroničku identifikaciju za sve dronove, tehnički nazvanu ADS-L. Tako bi se mogli identificirati svi dronovi koji se iznenada pojavljuju i lete iznad glava velikog broja ljudi, iznad industrijskih objekata ili zračnih luka. Kada dronovi lete, ne radi se uvijek o špijunaži ili sabotaži. Kupnja drona putem interneta ili u trgovini elektroničkom opremom i upravljanje njime omiljen je hobi u Njemačkoj. Portal „Statista" zabilježio je 2023. više od 350.000 privatnih dronova.
Za korisnike vrijedi niz propisa, ali se oni često ignoriraju, što pokazuje primjer s Nürnberškim božićnim sajmom. UAV DACH stoga traži da se područje uporabe hobi-dronova znatno ograniči, među ostalim na posebne piste i privatne posjede, uz maksimalnu visinu od 50 metara. Iako je hobi-dronovima zabranjeno letjeti kilometrima izvan vidnog polja, to je lako izvedivo, kaže predsjednik Gerald Wissel. „I vjerujte mi: pronaći osobu i mjesto s kojeg ona upravlja dronom pomoću ekrana i telefona može se otkriti samo uz velike tehničke napore.“
Otvori KEKS Pay
Bitno da ste bili spremni na inžinjere i doktore te farbanje klupica u dugine boje. Sad se čude ko pura dreku kao da žive na Marsu. Svijet je zao a skidanje gača pred njime je jako maloumno. I sada smo tu gdje jesmo jer su nas vodili europski woke sljepci.