Francuski prizivni sud osudio je dugogodišnju čelnicu francuskog desničarskog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen na 45 mjeseci zabrane obnašanja javne dužnosti, od kojih je 30 mjeseci uvjetno. Sud ju je pored zabrane obnašanja dužnosti osudio i na tri godine zatvora, od kojih su dvije godine uvjetne, a Le Pen će godinu dana morati nositi elektronsku narukvicu. Ta joj presuda formalno omogućava da se kandidira na predsjedničkim izborima sljedeće godine, ali njezina kandidatura i dalje je neizvjesna zbog jednogodišnje zatvorske kazne i obveze nošenja elektronske narukvice, s obzirom na to da je i sama nedavno izjavila da se ne namjerava natjecati ako njezina sloboda kretanja bude ovisila o sudskoj odluci ili elektronskoj narukvici. "Čini se da presuda nije ostavila Le Pen i njezine saveznike ni uznemirene ni oduševljene, već prije... zbunjene", komentirao je Politico.
„Kada ste kandidat na predsjedničkim izborima morate imati potpunu slobodu kretanja, a to nije moguće ako nosite elektronsku narukvicu”, objasnila je Le Pen u izjavi za televiziju LCI. Le Pen je napustila sudnicu bez obraćanja javnosti, a njezin odvjetnik rekao je da razmatraju sudsku odluku. Odluku o kandidaturi trebala bi objaviti u televizijskom intervjuu u udarnom večernjem terminu.
Dugogodišnju heroinu francuske i europske desnice niži je sud osudio zbog zloupotrebe europskih sredstava osudio na četiri godine zatvorske kazne – od čega dvije godine uvjetno, a dvije u režimu kućnog pritvora s elektronskom narukvicom – kao i na pet godina zabrane obnašanja javne dužnosti, čime joj je bila zabranjena kandidatura na predsjedničkim izborima. Presuda nižeg suda temeljila se na optužbama da je Le Pen odgovorna zato što je stranka sustavno koristila oko tri milijuna eura sredstava iz proračuna Europskog parlamenta namijenjenih za plaćanje parlamentarnih asistenata za plaćanje stranačkih birokrata u Francuskoj. Sud je djelomično preinačio presudu, što je formalno omogućilo njezinu kandidaturu, iako u ovom trenutku još nije bilo jasno hoće li Le Pen tu mogućnost iskoristiti.
Bez obzira na to kakva joj je politička budućnost, Marine Le Pen već je ostavila neizbrisiv trag u francuskoj politici. Stranku je 2011. naslijedila od oca, kontroverznog Jean-Marieja Le Pena, s čijim se rasističkim, antisemitskim i ekstremističkim nasljeđem nemilosrdno obračunala kako bi se približila centrističkim biračima, shvaćajući da je to jedini put koji vodi u predsjedničku palaču, najutjecajniji politički ured u Francuskoj. U sklopu transformacije i „normalizacije” stranke, kako bi osigurala ulazak u politički mainstream, Le Pen je 2015., nakon što je najprije očistila njegove pristaše, čak i vlastitog oca brutalno izbacila iz stranke koju je osnovao, a zatim je promijenila i ime stranke. Nacionalni front, koji je godinama bio sinonim za ekstremizam, postaje Nacionalno okupljanje, a istodobno je ublažila i stranačku politiku i odustala od radikalne ideje francuskog napuštanja Europske unije, što je zamijenila zahtjevom za reformom Unije iznutra. Istodobno je prihvatila i pravo na pobačaj i istospolna partnerstva, okrenuvši se ekonomskom nacionalizmu i protekcionizmu, čime je privukla milijune radnika i ruralnih stanovnika, koji su se osjećali izdanima od strane liberalne elite. Iako je njezin projekt transformacije marginalne desničarske organizacije u vodeću političku snagu u zemlji bio iznimno uspješan, čime su radikalno desne ideje ušle u mainstream francuske i europske politike, Marine Le Pen nije uspjela ostvariti svoj ključni cilj. Nije postala prva žena na čelu Francuske. Dosad se kandidirala triput, a 2017. i 2022. godine ušla je i u drugi krug, ali ju je i prvi i drugi put porazio Emmanuel Macron, kojemu sljedeće godine ističe drugi i zadnji predsjednički mandat.
U slučaju da odustane od kandidature, vodeća francuska populističko desničarska stranka bit će prisiljena na uvijek rizičnu promjenu izborne strategije i izbor novog kandidata. To će biti njezin štićenik, 30-godišnji Jordan Bardella, a prema sadašnjim anketama i Le Pen i Bardella bi najvjerojatnije pobijedili i u prvom i u drugom krugu predsjedničkih izbora. Štoviše, Bardella, koji je odrastao u radničkoj obitelji talijanskih migranata u pariškom predgrađu, što pridonosi njegovoj autentičnosti u očima birača, pobijedio bi s još većom prednošću nego Marine Le Pen, i to ponajprije zato što on, za razliku od Le Pen, ne nosi težak politički, obiteljski i pravosudni teret, što ga čini prihvatljivijim jednom dijelu umjerenih birača, koji u njemu vide prirodnog nasljednika Marine Le Pen. Međutim, Bardella ima i brojne slabosti, od kojih je najvažnije njegovo upravljačko i državničko neiskustvo. To će zasigurno pokušati iskoristiti njegovi brojni suparnici, od ideološki bliskog radikalno desnog vođe Republikanaca Bruna Retailleaua, do umjereno desnog bivšeg Macronovog premijera Eduarda Philippea i radikalno lijevog populista Jean-Luca Mélenchona. Krucijalni francuski izbori, ali i najvažniji i najiščekivaniji izbori u Europi, održat će se na proljeće sljedeće godine, a do tada se puno toga može dogoditi, pa i promjena raspoloženja francuskih birača.
U slučaju da odustane od kandidature, vodeća francuska populističko desničarska stranka bit će prisiljena na uvijek rizičnu promjenu izborne strategije i izbor novog kandidata. To će biti njezin štićenik, 30-godišnji Jordan Bardella, a prema sadašnjim anketama i Le Pen i Bardella bi najvjerojatnije pobijedili i u prvom i u drugom krugu predsjedničkih izbora. Štoviše, Bardella, koji je odrastao u radničkoj obitelji talijanskih migranata u pariškom predgrađu, što pridonosi njegovoj autentičnosti u očima birača, pobijedio bi s još većom prednošću nego Marine Le Pen, i to ponajprije zato što on, za razliku od Le Pen, ne nosi težak politički, obiteljski i pravosudni teret, što ga čini prihvatljivijim jednom dijelu umjerenih birača, koji u njemu vide prirodnog nasljednika Marine Le Pen. Međutim, Bardella ima i brojne slabosti, od kojih je najvažnije njegovo upravljačko i državničko neiskustvo. To će zasigurno pokušati iskoristiti njegovi brojni suparnici, od ideološki bliskog radikalno desnog vođe Republikanaca Bruna Retailleaua, do umjereno desnog bivšeg Macronovog premijera Eduarda Philippea i radikalno lijevog populista Jean-Luca Mélenchona. Krucijalni francuski izbori, ali i najvažniji i najiščekivaniji izbori u Europi, održat će se na proljeće sljedeće godine, a do tada se puno toga može dogoditi, pa i promjena raspoloženja francuskih birača.
Otvori KEKS Pay
Ma prava demokracija, nema što!!! Administrativnom odlukom spriječi građane da glasaju na izborima za svog kandidata.