U ovom osvrtu analizirat ćemo situaciju s centrima za gospodarenje otpadom. Radi li se, kao što mnogi tvrde, zaista o zastarjeloj tehnologiji, koji su glavni problemi s kojima se centri suočavaju... Sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, planirana je gradnja infrastrukture za gospodarenje otpadom, koja uključuje gradnju 13 centara za gospodarenje otpadom čija bi se tehnologija bazirala na tzv. mehaničko-biološkoj obradi otpada s osnovnim ciljem proizvodnje goriva iz otpada (GIO) koji bi se zbrinjavao u cementarama u RH.
Do sada su od planiranih 13 sagrađena i u funkciji tri centra: CGO Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji, CGO Kaštijun u Istarskoj županiji te CGO Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji. Svi centri koriste tehnologiju mehaničko-biološke obrade otpada koja uključuje usitnjavanje otpada te njegovo sušenje u tzv. biološkim boksovima. Centri imaju za cilj proizvoditi "gorivo iz otpada", koji se i dalje klasificira kao otpad te je za njegovo zbrinjavanje potrebno plaćati krajnjem oporabitelju (cementarama, energanama i sl.).
Hrvatska ima problem s otpadom: Osim neugodnih mirisa postoji jedan ozbiljniji sistemski problem
Otpad je prije obrade u centru potrebno izdvojiti i reciklirati, preostali dio obraditi u centrima, a gorivo iz otpada spaliti u cementarama, kojih Hrvatskoj nedostaje
Komentara 1
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Super mi je kad se pojave pametni koji otkrivaju toplu vodu. Toliko primjera u EU i globalno od kojih se treba uzeti najbolje rješenje, a kaj se tiče tzv "spalionica" - imate u centru Beča (najbliža) i ne znaš da postoji. Ostale po EU služe i kao toplane. Naplaćuju drugim gradovima spaljivanje a stanovnici okolo imaju free toplu vodu.