“Skriveni austrijski tragovi u Istri”, naziv je predavanja koje je u srijedu navečer u Hrvatskom centru u Beču održao prof. dr. Manfred Matzka (75), bivši šef Prezidijalne sekcije u austrijskom Saveznom kancelarstvu. Dakle bivši najviši činovnik u Republici Austriji, sada u mirovini, koji je proglašen “Počasnim građaninom Opatije”. Organizator predavanja bilo je Austrijsko-hrvatsko društvo u Beču, čiji je predsjednik Thomas Steiner prigodnim riječima uvodno pozdravio sve nazočne goste i uzvanike. Među njima je bio, između ostalih, i opunomoćeni ministar u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču Josip Špoljarić. Prof. Matzka, je na zanimljiv i za publiku vrlo privlačan način predstavio povijesno-kulturne priče Istre i njene čarolije, koje su zagrijale ne samo srca nazočnih Hrvata nego i brojnih Austrijanaca, koji su ispunili dvoranu Hrvatskog centra, do posljednjeg mjesta.
Zanimljiva je bilo na početku i osobno predstavljanje prof. dr. Matzke, koji već čitav niz godina ima kamenu kuću u Medveji kod Opatije, gdje uživa ne samo sa svojom suprugom Anicom Matzkom-Dojder, bivšom zastupnicom socijaldemokrata (SPÖ) u Bečkom parlamentu nego i s mještanima s kojima se je sprijateljio. “Ja sam postao istarski seljak”, na humoristički način, ali ponosno je izjavio prof. Matzka, uz buran smijeh publike. Oni, koji ga dobro poznaju dobro znaju da to nije daleko od istine, jer ovaj ugledni Austrijanac uvijek ističe da Istru i njene stanovnike, nosi duboko u srcu. Dakle, od samog početka predavanja, mnogo toga je bilo čuti iz prve ruke, o Istri kroz stoljeća.
S posebnim osvrtom na Venecijansko razdoblje u kojem je Venecija oblikovala arhitekturu, umjetnost i kulturu Istre. Ali i za Austrijance osebno važno razdoblje Austro-ugarske Monarhije, nakon pada Venecije krajem 18. stoljeća. Kako se je moglo čuti, bilo je to vrijeme modernizacije, razvoja pomorstva itd., kada je ovaj poluotok doživio snažan gospodarski, kulturni i demografski procvat. Na drugoj strani Matzka je govorio i o raznim društvenim napetostima i neslavnoj strani prošlosti, koja je u razdoblju Austro-ugarske Monarhije duboko utjecala na povijesnu svijest Istre i njenog stanovništva. “Razdoblje Austro-ugarske Monarhije od 1815. do 1918. godine ostavila je u Istri neizbrisiv i trajan pečat, koji i danas oblikuje izgled gradova, način života i jezični identitet stanovništva”, rekao je prof. Matzka.
Uz konstataciju kako su skriveni austrijski tragovi u Istri “most povezivanja prošlosti i sadašnjosti” Hrvatske i Austrije, dvije srednjoeuropske zemlje, danas članice Europske unije. “Istra je živa povijest, kultura i tradicija”, naglasio je austrijski ljubitelj Istre i istraživanja njene povijesti. Ali i istarskih krajolika, autentičnih mjesta, ljudi, hrane, maslina i vina. Govoreći o austrijskim skrivenim tragovima u Istri, prof. Matzka je govorio o razvoju Opatije i Lovrana kao “Austrijske rivijere” u vrijeme Austro-ugarske Monarhije, o Puli, kao važnoj ratnoj luci u to vrijeme, brojnim stambenim i ostalim zgradama u Istri koje su izgrađene u bečkom stilu, tragovima u svakodnevnom životu, u kulinarstvu, vinogradarstvu, poljoprivredi, jeziku……
Ono što je bilo posebno zanimljivo, a mnogima manje poznato bilo je predstavljanje brojnih osoba austrijskog, ali i hrvatskog podrijetla koje su obilježile Istru, u to važno povijesno razdoblje. Od Petera Roseggera, austrijskog književnika koji je 1887. bio iz visokih austrijskih krugova pozvan u Opatiju, dr. Juliusa Cohna, liječnika koji je stanovao u Vili Flora u Opatiji, topografa i povjesničara Johanna Weicharda Valvasora, Jure Granda, istarske legende odnosno “Prvog vampira Europe”, pa sve do Antuna Grošića, kirurga i političara iz Draguča, koji je završio studij medicine u Beču, Josefa Ressela, intendanta šumarstva u austrijskoj K&K Mornarici i pronalazača vijaka za brodove, koji je iz Trsta preselio u Motovun itd.
Na predavanju o Istri kroz povijest bilo je riječi i o Hrvatima dobro poznatoj reformatorici Mariji Tereziji (1740. do 1780.) i modernizaciji Istre i Rijeke, te prvim izmjerama zemljišta 1763. u svim zemljama Habsburške Monarhije. Uz napomenu kako je Marija Terezija uspostavila prvu preteču današnjeg katastra na našim prostorima i knjižnih katastarskih upisa. Sve s ciljem kako bi poboljšala Upravu i infrastrukturu, te gospodarsko korištenje i život u priobalnom području. Zanimljiv je podatak bio i o austrijskom nadvojvodi i prijestolonasljedniku Austro-ugarske Monarhije Franzu Ferdinandu (1863. do 1914.), koji je od 1896. godine bio i član dinastije Habsburg-Lothringen.
On je, kako je Matzka rekao, veliko zanimanje pokazivao za istarsko otočje Brijuni, kojeg se je htio osobno domaći. U drugoj povijesnoj priči, taj isti nadvojvoda Ferdinand ne miruje i stalno se miješa u planove kako mora izgledati Istra u to vrijeme. Ali, ne samo Istra u cjelini, nego i pojedini njeni dijelovi, kao primjerice 1911. godine, kada je izložio svoje viđenje kako mora izgledati Pošta u Opatiji, zatim kako treba restaurirati Baziliku Gospe Trsatske, najstarije hrvatsko marijansko svetište itd.
Prof. Matzka je spomenuo i grofa Alexandera von Hoyosa, austrijskog diplomata rođenog u Rijeci 1876. godine, koji je imao ključnu ulogu u vanjskoj politici Austro-ugarske Monarhije prije Prvog svjetskog rata. Govorio je i o tvornicu torpeda u Rijeci i prvoj austrijskoj podmornici, kao i o Hospiciju za siromašnu i rahitičnu djecu u Rovinju, bolnicu koja je zatvorena 1945. godine, te ostalim skrivenim austrijskim tragovima u Istri. Na predavanju se je moglo čuti i o onim “mračnim” stranama u Istri, u razdoblju Austro-ugarske Monarhije.
Prisilnom iseljavanju stanovništva južne Istre (1915.) i civilnim stradanjima, te interniranju ljudi u logore u Austriju i druge zemlje. Oko 60.000 Istrana moralo je te godine napustiti svoj imetak i prisilno otići u Austriju. “Wagna kod Leibniza u Austriji bila je ne samo najveći Centar interniranih nego i najveći grad Istrijana. U njemu je živjelo 22.000 osoba iz Istre. ”, istakao je prof. Matzka. Kao austrijske skrivene tragove u Istri predavač je naveo i freske Gustava Klimta, jednog od najznačajnijih austrijskih slikara i najpoznatijih predstavnika Bečkog “Jugend” stila te predsjednika osnivača Bečke secesije, koje krase Hrvatsko narodno kazalište “Ivana pl. Zajca” u Rijeci.
Među europskim i svjetski poznatim posjetiteljima i ljubiteljima Istre prof. Matzka posebno je izdvojio njemačkog književnika Thomasa Manna i njegovog irskog kolegu James Joycea. “Vrlo zanimljivo predavanje i sjajna promocija Istre i Hrvatske pred brojnim Austrijancima koji su večeras došli u Hrvatski centar čuti što im o Istri ima iz prve ruke reći ovaj ugledni Austrijanac, koji je godinama bio visoki dužnosnik u austrijskom Saveznom kancelarstvu u Beču”, rekao je za Večernji list opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u Austriji Josip Špoljarić dodavši: “Prof. Matzka je veliki prijatelj Hrvatske, pravi Srednjoeuropejac i Europejac, koji na primjeru Istre ukazuje na duboku stoljetnu povezanost ovog poluotoka s Austrijom”.
“Jako sam zahvalan organizatoru da sam imao priliku ovdje u Beču govoriti o Istri, koju i ja i moja supruga obožavamo. Tim više što su Austrija i Hrvatska dvije prijateljske zemlje, koje vežu duboke povijesno-kulturne veze. Sve ispričano o austrijskim tragovima i razdoblju Austro-ugarske Monarhije u Istri ne znači da se radi o nostalgiji za tim vremenima, naravno da nitko ne želi da se ona vrate, nego o ukazivanju na prosperitet i bogatstvo za obje strane, koje je rezultat te povezanosti”, rekao je za Večernji list prof. dr. Matzka. Svoju izjavu da je “postao istarski seljak” je smiješeći komentirao kako je uz kuću u Istri dodatno kupio dva maslinjaka i da ove godine ima 12 litara maslinovog ulja - vlastitih ruku djelo.
“Vrlo sam ponosan i da sam proglašen počasnim građaninom Opatije. To je rezultat jednog zajedničkog projekta s opatijskim gradonačelnikom, vezano uz pripremu izložbe starina. Tu sam imao priliku da pomognem, jer sam imao mogućnosti uvida u austrijski Državni arhiv, što je pomoglo u realizaciji projekta”, napomenuo je Matzka, istaknuvši kako je Istra za njega “više od Županije, ona je njegova druga domovina”.
“Strast prema Istri Manfred i ja dijelimo već više od 30 godina. Otkako smo 1997. godine kupili kamenu kuću u selu Medveja i Kali u Istri. Ovo danas što je Manfrd iznio je zapravo zajednička priča Manfreda i mene o Istri, koja je jedinstvena u srednjoj Europi. Sve to me je toliko oduševilo da sam nekako se htjela odužiti Istri, u kojoj nam je naša kuća uvijek bila oaza mira i uživanja, pa sam prije sedam godina napravila knjigu “Moja Istra - Kuharica”, čijih je 4.000 primjeraka bilo ubrzo rasprodano. U njoj su recepti koje sam skupljala od istarskih žena na tržnici u Lovranu, kada nisam znala kako pripremiti ono što sam tamo kupila od seljanki”, rekla za Večernji list Anica Matzka-Dojder.
“Izuzetno je bilo zanimljivo predavanje o Istri najvišeg bivšeg državnog činovnika u Austriji. Pokazao je da je književno vrlo nadahnut, elokventan i da dobro zna da na humoristički način najbolje možeš publici približiti materiju. Ono što je u tome njegova velika prednost, da ima pristup austrijskom Državnom arhivu, što nema baš svatko. Tako mu je pošlo za rukom austrijsku prošlost u Istri izvući iz zaborava”, rekao je za Večernji list Petar Tyran, član Uprave Austrijsko-hrvatskog društva u Beču.
U svakom slučaju, bilo je to vrlo zanimljivo predavanje, pa je publika tražila, što dosad baš nije bio slučaj, da prof. dr. Matzka ispriča još koju istinitu povijesnu priču o skrivenim austrijskim tragovima u Istri, što je on i učinio, dobivši na dar, buran aplauz nazočne publike. Prof. dr. Manfred Matzka je autor brojnih znanstvenih i ostalih publikacija i knjiga. Među njima su i knjige o Istri: “Istra-pratitelj na putovanjima” i “Istru otkriti u malim putovanjima”.
Otvori KEKS Pay
