Naslovnica Tech/Sci Znanost

Što se stvarno dogodilo s dinosaurima: Znanstvenici opisali kakav se pakao dogodio na Zemlji

Prije 66 milijuna godina asteroid je spržio sve oko mjesta udara, izazvao je tsunamije i požare, a onda se Zemlja naglo ohladila zbog podizanja sumpora
11. rujna 2019. u 18:56 2 komentara 2155 prikaza
Foto: Getty Images
Pogledajte galeriju 1/3

Jedno je od najčešće postavljanih pitanja u znanosti kako su nestali dinosauri. Vječna tema popularne znanosti obrađivana je bezbroj puta, da bi konačno bio prihvaćen generalni odgovor – ubio ih je udar ogromnog asteroida. Najnoviji, vrlo detaljan pogled na tu teoriju iznijeli su znanstvenici s američkog Sveučilišta u Teksasu. Njihova se studija bavi nestankom kopnenih neletećih dinosaura koja je nastupila zbog udara ogromnog asteroida.

Misteriozan objekt Misteriozan objekt Izvanzemaljska jedrilica u potrazi za tragovima života

Posebno se znanstvenici iz Teksasa bave efektima sudara asteroida i Zemlje u prva 24 sata. Kada je došlo do udara, dinosauri su praktički pometeni, nastupili su ogromni požari, tsunamiji koji su u atmosferu izbacili toliko sumpora da se Sunce više nije vidjelo. Nastupilo je globalno zahlađenje koje je dinosaure na kraju i dokrajčilo. Nova studija teksaškog sveučilišta koje se nalazi u gradu Austinu ovu teoriju potvrđuje čvrstim dokazima koji su pronađeni u stotinama metara debelim stijenama koje su ispunile krater koji je nastao 24 sata nakon udara.

Prvi život u krateru asteroida

– Riječ je o naslagama drvenog ugljena i izmiješanih vrsta stijenja koje je nanio tsunami. Posebno nam je zanimljiv nalaz bio – nedostatak sumpora. Sve to dio je zapisa u stijenama koji nam je ponudio do sada najdetaljniji uvid u posljedice katastrofe koja je okončala doba dinosaura – rekao je Sean Gulick, profesor na Institutu za geofiziku, UTIG, škole Jackson za geoznanosti Sveučilišta u Teksasu nastavljajući kako je riječ o širokom zapisu događaja koji su uspjeli rekonstruirati iz središta udara.

– Sve nam to govori o detaljima udara sa samog mjesta gdje se on dogodio – rekao je Gulick. A to je mjesto u Meksičkom zaljevu nedaleko od poluotoka Yucatan. Riječ je o krateru Chicxulub.

Željko Ivezić: 'Nije isključeno da uskoro otkrijemo nove oblike života i u našem Sunčevu sustavu'

Tamo je 2016. godine provedeno zajedničko istraživanje u sklopu međunarodnog programa za istraživanje oceana u kojemu je Gulick bio glavnim znanstvenikom. Ovo nije prvi put da se znanost bavi mjestom udara asteroida koji je izbrisao dinosaure. Ranije su već znanstvenici iste teksaške škole objasnili kako je stvoren krater, ali i kako se život vrlo brzo oporavio na istom tom mjestu. Prema toj ranijoj studiji objavljenoj u prestižnom znanstvenom časopisu Science krajem 2016. godine asteroid-ubojica stijenje je na mjestu udara pretvorio u tekućinu, ali je moguće da je taj udar stvorio uvjete za stvaranje novog života na istom tom mjestu. Sve se to dogodilo prije 66 milijuna godina.

Tom je studijom potvrđeno kako je doista moguće da snažni udari asteroida mogu postići da se površina planeta ponaša kao da je u tekućem stanju. Istraživanjem je dokazano kako su pogrešne teorije da udari asteroida tek istope stijenje na mjestu udara. Na vrhovima stijena nastalih na obodima kratera pronađeno je stijenje koje bi se inače nalazilo u Zemljinoj kori. Nije se prije ovog istraživanja znalo kakav je sastav materijala u takvim kraterima koji su uobičajeni za planete i druga svemirska tijela na kojima su vidljivi takvi ožiljci.

krater TAJNE PLANETA Znanstvenici otkrivaju: Gdje su nestali Zemljini drevni krateri?

Ovaj asteroid koji je udario u Zemlju učinio je to snagom 10 milijardi atomskih bombi kakve su bačene na Hirošimu i Nagasaki te je otvorio u Zemlji rupu dubine 30 kilometara, a širine čak 190 kilometara. Asteroid koji je napravio toliki krater bio je širine otprilike 15 kilometara, a na površinu je izbacio stijenje s 10 km dubine te se od njega formiralo stijenje na obodu kratera. To je kamenje prevalilo 30-ak km udaljenosti do novostvorenog vrha za samo nekoliko minuta. U samo jednom danu stvorena je naslaga od 130 metara, a to je jedna od najvećih brzina zabilježenih u povijesti geologije.

Takva brzina omogućila je da u stijenju ostane zapisano što se događalo u i oko kratera nekoliko minuta i sati nakon udara pa su tako ostali zapisani i tragovi o dugoročnim učincima udara koji je uništio 75 posto života na planetu.

Prof. Gulick objasnio je događaj kao kratkotrajni pakao na regionalnom nivou nakon kojeg je uslijedio dugi period globalnog hlađenja.

– Prvo ih je udar spržio, a onda smrznuo. Nisu svi dinosauri pomrli tog dana, ali mnogi jesu – kaže teksaški znanstvenik. Učinak udara nije bio ograničen na neposrednu okolinu. Planuli su drveće i biljke na tisuće kilometara daleko, a aktivirali su se i tsunamiji koji su dosegli čak i prostor današnje američke države Illinois. Drveni ugljen i kemijski biomarkeri povezani s površinskim gljivicama unutar ili odmah iznad slojeva pijeska na krateru dokazuju da su te naslage nastale od voda koje su se povlačile nakon tsunamija.

Hayabus tragovi o podrijetlu života Japanska svemirska sonda sletjela na asteroid kako bi prikupila uzorke

– Bio je to ključan dan u povijesti života, a sve ovo jasno svjedoči o tome što se događalo u središtu udara – rekao je Jay Melosh, znanstvenik sa sveučilišta Purdue koji je također sudjelovao u istraživanju. Kao što smo naveli, znanstvenicima je bila vrlo zanimljiva činjenica da u samom krateru nije bilo stijenja bogatog sumporom, iako je to slučaj u okolnim naslagama.

Time se podupire teorija da je udar asteroida naprosto rasplinuo sumporom bogate stijene kojih je bilo na mjestu udarca te je on otpušten u atmosferu gdje je poremetio Zemljinu klimu odbijajući Sunčevu svjetlost te na taj način izazivajući globalno zahlađenje. Znanstvenici koji potpisuju studiju procjenjuju kako je u atmosferi završilo najmanje 325 milijardi tona sumpora. To bi bilo oko četiri puta više od količine sumpora koji je u atmosferu ispustila erupcija vulkana Krakatoa 1883. godine što je ohladilo Zemljinu klimu za prosječna 1,2 Celzijeva stupnja na period od sljedećih pet godina. Na kraju je ledeno doba izazvano udarom asteroida uzrokovalo uništenje dinosaura kao vrste zajedno s većinom života na planetu u to doba.

vizualni spektakl Zvijeri će ponovno hodati među ljudima

– Pravi ubojica mora biti atmosferski. Jedini način da postignete globalno masovno uništenje poput ovoga je takav atmosferski učinak– kaže dr. Gulick. Ipak, još jedna studija o krateru koju su također proveli znanstvenici sa Sveučilišta Texas dokazuje kako je tek desetljeće nakon udara počeo razvoj života u “ground zero” koji je ubio dinosaure. Nakon 30.000 godina već je tamo postojao cijeli ekosustav, što je daleko brže nego na drugim epicentrima života na zemaljskoj kugli. Pokazalo je to da je predviđanje razvoja života nemoguće. Najprije su se u krateru razvijali jednostanični organizmi poput algi i planktona, a onda i višestanični.

Tempo razvoja organizama

Ostaci su tih ranih organizama pronalaženi u stjenovitim naslagama u sklopu istraživanja za studiju koja je objavljena sredinom prošle godine u također vrlo utjecajnom znanstvenom časopisu Nature. Naslage su tolike da se može s velikom preciznošću utvrditi nivo promjene, a na temelju te preciznosti može se utvrđivati i tempo razvoja većih organizama u tom području. Promjene je moguće utvrditi u vremenskim razmacima mjerenima čak i u danima. Nakon 30.000 godina ondje se stvorila cijela masa fitoplanktona koja je omogućila raznolikost života, kako na dnu tako i na površini mora iznad kratera. Drugdje se život u toj mjeri razvio tek nakon 300.000 godina.

Asteroid 2019 GC6 NASA upozorila: Ovaj asteroid mogao bi biti prijetnja za Zemlju

Jasno je zašto su znanstvenici tako sigurni da je upravo ovdje udario asteroid koji je okončao dinosaure. U meksičkom zaljevu naslage stvorene neposredno nakon udara debele su 130 metara dok se drugdje na dnu oceana radi tek o nekoliko milimetara.

Najvjerojatnije je da su na brzinu oporavka života u “dinosaurskom ground zero” zaslužni ponajprije lokalni čimbenici, a očito je kako asteroid koji je uzrokovao posvemašnje uništenje nije utjecao da se na tom istom mjestu opet počne rađati život.

>> Pogledajte video: NASA objavila kako zvuči vjetar na Marsu

Provala
OPREZA NIKAD DOSTA
Većina provala u domove ostane nerazriješena, lani je samo u Zagrebu bilo gotovo četiri tisuće provalnih krađa

A1 izdvaja za Vas