Naslovnica Tech/Sci Znanost

33 hrvatska znanstvenika: Puna podrška učenicima u štrajku za klimu!

Među potpisnicima podrške učenicima je niz poznatih hrvatskih znanstvenika. Prosvjedi se održavaju 15. ožujka u Zagrebu, Splitu, Puli i Varaždinu
14. ožujka 2019. u 15:25 3 komentara 442 prikaza
Laura Skala, organizatorica prosvjeda za klimu
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

U petak 15. ožujka 2019. učenici u Hrvatskoj pridružit će se brojnim drugim zabrinutim mladim ljudima diljem svijeta u štrajku za klimu. Učenicima su danas podršku dali i deseci hrvatskih znanstvenika.

prosvjed mladih za klimatske promjene Globalni prosvjed za klimu Naš je dom već u plamenu, poručili su klinci iz 270 gradova

- Ovaj je štrajk iznimno važna reakcija mladih na ljudski doprinos klimatskim promjenama. Naime, iako su klimatske promjene geofizička pojava, uzroci tih promjena leže i u društvenom i ekonomskom uređenju suvremenog života koji počiva na spaljivanju fosilnih goriva kroz industrijske procese, stoljetnoj automobilskoj kulturi, neodrživoj suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji te krčenju šumskih ekosustava. Posljedično dolazi do sve većeg zagrijavanja oceana i atmosfere, te istrebljenja brojnih biljnih i životinjskih vrsta u oceanima i na kopnu. Sve alarmantnije se opisuju nova ‘masovna izumiranja’ živog svijeta, primjerice kukaca bez kojih će i život biljaka biti upitan - piše u priopćenju koje su potpisala 33 hrvatska znanstvenika.

VIDEO Učenica koja organizira prosvjed

Donosimo njihovu objavu u cijelosti:

- Klimatske promjene već sad dramatično utječu na živote ljudi diljem svijeta. Sve češći klimatski ‘incidenti’ imaju razorne posljedice na stanovništvo, ne samo u siromašnim, već i bogatijim zemljama svijeta. Brojni ljudi migriraju radi toga što je postalo nemoguće živjeti u pojedinim područjima, te se kao uzroci ratova često navode i glad i siromaštvo proizašli iz klimatskih promjena. I u Hrvatskoj smo svjedoci sve češćih klimatskih ekstrema, koji se od početka stoljeća posebice očituju u obliku ekstremnih dugotrajnih suša i toplinskih valova koji iz godine u godinu sve više ugrožavaju sektor poljoprivredne proizvodnje, s direktnim posljedicama po opstanak poljoprivrednih gospodarstava.

Hladnoća u SAD-u što se događa Stručnjak otkriva zašto je klima sve ekstremnija i čemu je Hrvatska podložna

Prije nekoliko godina Hrvatska (i zemlje regije) je pogođena i snažnim poplavama u kojima su stradale stotine ljudi, deseci tisuća su ostali bez domova, a za sanaciju šteta bilo je potrebno nekoliko milijardi eura. Pritom klimatske posljedice rasvjetljavaju duboko ukorijenjene nejednakosti u društvu podsjećajući nas kako najugroženije društvene skupine, koje su uz to najmanje pridonijele problemu globalnog zagrijavanja, snose najteže posljedice. Ekstremne vremenske prilike nas također podsjećaju da klimatske promjene više nisu stvar neodređene budućnosti, već su one naša svakodnevnica, te da ćemo pored potrebe ublažavanja klimatskih promjena morati voditi računa i o prilagodbi na klimatske promjene.

Međunarodni panel za klimatske promjene u svom posljednjem izvješću uvjerljivo potvrđuje da ljudske djelatnosti dominantno uzrokuju globalno zagrijavanje i upozorava da se porast temperature mora ograničiti ispod 1,5 °C u razdoblju manjem od 11 godina, inače će klimatske promjene preći točku preokreta koja bi na koncu mogla dovesti u pitanje opstanak ljudske vrste. Usprkos ovakvim alarmantnim najavama emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti iz godine u godinu, a učinkovit međunarodni dogovor, kojim bi se države svijeta zakonski obvezale dovoljno smanjiti emisije stakleničkih plinova, nije postignut. Dok vodeće političke elite odgađaju preuzeti odgovornost za ovaj globalni problem, mladi preuzimaju stvari u svoje ruke i - s punim pravom - odbijaju živjeti u budućnosti kakvu smo im namjenili.

KORADO KORLEVIĆ KORADO KORLEVIĆ Da, bliži se kraj naše civilizacije. Roboti će biti samosvjesni, a nas ljude uzet će kao zapis

Nastavi li se po starom, planeta bi se do 2060. godine mogla zagrijati i do 4 °C, kada će ovi mladi koji u petak organiziraju marš u prvim redovima promatrati globalno izumiranje s vrlo oskudnim resursima za vlastito preživljavanje. Bit će prinuđeni pregovarati s milijardama ostalih oko uništenih resursnih temelja, hrane, vode, goriva, mjesta na zemlji pogodnih za kakav takav život, na načine za koje ih nismo niti u stanju pripremiti jer nam ih je iz ove lagodne pozicije teško do kraja i zamisliti. Ako želimo da naša djeca i unuci imaju budućnost na ovom planetu, moramo učiniti sve da ograničimo rast globalnog zatopljenja.

Da bismo imali zajedničku budućnost, moramo se promijeniti! Stoga puna podrška štrajku učenika za klimu i njihovim zahtjevima!

POTPISNICI

Doc.dr.sc. Branko Ančić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Dr.sc. Nikola Biliškov, Institut Ruđer Bošković

Doc.dr.sc. Marija Brajdić Vuković, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu

Doc. dr. sc. Bojana Brozović, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Dr. sc. Saša Ceci, Institut Ruđer Bošković

Izv. prof. dr. sc. Bojana Ćulum, Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci

Doc.dr. sc. Danijela Dolenec, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Doc.dr. sc. Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju

Izv. prof. dr. sc. Karin Doolan, Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru

Prof. dr. sc Neven Duić, Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu

Dr. sc. Boris Đurđević, Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku

Klimatolog Ivan Güttler ŽIVOT NA ZEMLJI Klimatolog upozorava: Za planet ne trebamo brinuti, preživio je kataklizme, ali civilizacija je pod rizikom

Goran Gašparac, meteorolog

Prof. dr. sc. Branko Grisogono, Geofizički odsjek, PMF Zagreb

Dr. sc. Tanja Gumhalter, meteorologinja

Dr. sc. Ivan Güttler, zn. sur.

Izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić, Geofizički odsjek, PMF Zagreb

Prof. dr. sc. Danijel Jug, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Prof. dr. sc. Irena Jug, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilište u Osijeku

Doc. dr. sc. Goran Krajačić, Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu

Prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskh tehnologija u Osijeku

Dr. sc. Petra Mikuš Jerković, meteorologinja

Juncker Jean-Claude Juncker: 'Svaki četvrti euro u europskom proračunu bit će potrošen za ublažavanje klimatskih promjena'

Akademik prof. dr. sc. Mirko Orlić, Geofizički odsjek, PMF Zagreb

Doc.dr.sc. Robert Pašičko, Geotehnički fakultet u Varaždinu

Dr. sc. Luka Perković, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu

Doc. dr. sc. Lana Peternel, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Doc.dr.sc. Jelena Puđak, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Izv. prof. dr. sc. Nena Rončević, Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci

Dr. sc. Josip Rubinić, Građevinski fakultet, Sveučilište u Rijeci

Doc. dr. sc. Nataša Strelec Mahović, meteorologinja

Mr.sc. Lidija Srnec, Državni hidrometeorološki zavod

Dr. sc. Dražen Šimleša, Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar”

Zoran Vakula, meteorolog

Prof. dr. sc. Vesna Vukadinović, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Dobi.hr
BUDUĆNOST U VAŠEM DOMU
Juraj Križanić: „Danas svi mogu unaprijediti i automatizirati kućanstvo postepenom ugradnjom pametnih uređaja koji štede energiju, vrijeme i novac”
  • Avatar MarkoHR
    MarkoHR:

    Djeco draga, ti pametni mobiteli koje svaki od vas danas nosi u džepu i koristi, je čudo moderne tehnologije koje sve više počinje utjecati na prirodu koja nas okružuje..... Elektronički otpad se jako brzo nakuplja. Radi se o iznimno opasnom ... prikaži još!m otpadu koji sadržava olovo, baterije sadrže litij ,cink, živa i bakar također se ugrađuje u današnje strojeve.

  • damir.ilic.54:

    Naravno da ne postoji jedistveni stav. Niti znanstveni, niti politički. Nego su neki malo licemjerni, pa ako se slažu s stavovima djece, onda će reći da je u redu da protestiraju i da preskaču školu. AKo djele spolitička stajalištima s ... prikaži još!s tom djecom, reći će da djeca nisu politički izmanipulirana, nego da su ispravno podučavana. Da slučajno djeca markiraju školu da dali prosvjed podrške prodaji Ine, onda bi rekli da djeca ne bi trebala sudjelovati u politici, da nije dobro da zbog politike preskaču školu i da su izmanipulirana od strane odraslih (jer se ne slažu sa političkim stavovima djece). Budimo objektivni, primjenimo jednake kriterije za poltičke stavove koje podupiremo i one koje ne podupiremo. Ili smo za to da djeca aktivno sudjeluju u poitici ili ne. Ako smo za, onda je u redu da stanke ulaze u škole i djele promoivne materijale, predstavljaju svoje ideje i slično.... Odakle oupće nastavnicima pravo da u vrijeme obvzne nastave promiču neke svoje osobne političke stavove, koji nisu u sklopu kurikuluma?

  • damir.ilic.54:

    Djeca nikada nisu politički aktivno sudjelovala u politici. Djeca nemaju pravo glasa, djeca nemaju pravo kandidiranja za izborima, djecanemaju pravo biti članovima stranke Djeci je zabranjeno sudjelovati u političkim predizborinim kampanjama. Naravno, zapravo je obratno . Ali tu zamjenjujte subjekt ... prikaži još! i objakt.Političkim strankama zabranjeno koristiti djecu u predizborne stvrhe i stranačke kampanje, stranlama je zabranjeno ulaziti u škole i provorita svoje političke ideje (uključujući i ove oko kojih se protestira). Jednostavno zato jer djeca nemaju znanja niti relusti da još racionalno prosuđuju. Ako se djete politički aktivira, to nužno znači da izmanipulirano. Slično kao i kod seksa odrasle osobe i djeteta. I kad djete samovoljno želi seks sa odraslom osobom, to s e smatra da je djete to ne želi, nego da je izmaipulirano od strane odrasle osobe. Naravno da se politika bavi djecom, Zato djeca imaju roditelje kojima je zatak da se birnu o njima i njihovim interesima, Pa ta djeca nemaju odgovornosti ni potpisati se na najobičniji obrazac, kamo da imaju moć rasuđivanja istine od nanipulacije. Ova djeca protestiraju kako su im odrasli rekli. Pa nije slučajno da u cijelom svijetu baš na ist dan svi pretestiraju. Ako oni koji su ih podučavali o klimi,ugljičnom dioksidu i slično imaju politički stav i preference, neka se slobodno sami aktiviraju, ali neka ne huškaju djecu da to čine.