Novo istraživanje znanstvenika iz Hrvatske i Italije pokazalo je da se poplave na Jadranu ne razvijaju isključivo zbog ciklona, niskog tlaka zraka i jakog juga, kako se dosad uglavnom smatralo.
Rezultati rada objavljeni su u uglednom međunarodnom časopisu Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society, a istraživanje su proveli dr. Marco Bajo, dr. Luca Arpaia i dr. Christian Ferrarin iz Instituta za znanosti o moru CNR u Veneciji te akademik Mirko Orlić, professor emeritus s Geofizičkog zavoda Andrija Mohorovičić na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Dosadašnje spoznaje govorile su da do velikih poplava dolazi kada se nad Jadran približi ciklona, čiji niski tlak zraka i južni vjetrovi guraju velike količine mora prema sjevernom dijelu Jadrana. Ako se takvo podizanje razine mora poklopi s plimom, dolazi do poplava obalnih gradova, među kojima je najpoznatiji primjer Venecija.
No novo istraživanje pokazalo je da poplave mogu nastati i na drugačiji način – zbog višestrukih impulsa vjetra koji izazivaju rezonanciju mora i dodatno pojačavaju oscilacije razine mora u Jadranu. Znanstvenici taj proces uspoređuju s ljuljačkom: kao što dijete pravilnim pokretima može pojačati ljuljanje, tako i vjetar, ako je usklađen sa stojnim valovima u moru, može postupno povećavati oscilacije morske razine.
U takvim situacijama prvi val poplave ne mora biti najjači. Naprotiv, drugi ili treći maksimum vodostaja mogu biti još viši, što može dovesti do više uzastopnih poplava. Autori su analizirali meteorološke i oceanografske podatke s brojnih postaja u Jadranskom moru te ih usporedili s analitičkim i numeričkim modelima. Posebno su proučavali velike poplave koje su pogodile Veneciju u prosincu 2019. godine.
Otkriće bi moglo značajno unaprijediti sustave prognoziranja poplava na Jadranu. To je posebno važno za Veneciju, koja se posljednjih godina od visokih voda štiti sustavom pomičnih barijera koje privremeno zatvaraju lagunu. Osim Venecije, rizik od poplava prijeti i brojnim hrvatskim gradovima poput Pule, Rijeke, Cresa, Zadra, Šibenika i Trogira, zbog čega su precizne prognoze ključne za zaštitu stanovništva i imovine.
Istraživanje su javnosti predstavili znanstvenici s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Otvori KEKS Pay
