Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Kreće EP vaterpolista

Srbi domaćini po treći put, Hrvati najstariji na Prvenstvu, Mađari najtrofejniji

09.01.2026.
u 16:38

Kuriozitetan je podatak da su između 2001. i 2018. zlata osvajale samo zemlje nastale raspadom SFRJ. Najprije je to učinila zajednička reprezentacija Srbije i Crne Gore, onda Srbija samostalno, pa Crna Gora samostalno i Hrvatska koja je prvakom bila 2010. (ali i 2022.)

Utakmicom između branitelja naslova Španjolske i autsajdera Izraela, u subotu u 12.45 u beogradskoj Areni započinje 37. izdanje Prvenstva Europe u vaterpolu za muške reprezentacije.

Za krunu najbolje reprezentacije Starog kontinenta nadmetat će se 16 reprezentacija pri čemu se izravno kvalificiralo prvih osam s posljednjeg kontinentalnog prvenstva a preostalih osam se moralo kvalificirati. Pri tome se dogodilo da se jedna Njemačka prvo prvi put nije kvalificirala a govorimo o zemlji koja je nekad imala jake klubove, ponajprije Spandau, i o zemlji koja je dvaput bila prvakom Europe (1981. i 1989.). No, vaterpolo je danas u Njemačkoj isto što i košarka u Hrvatskoj, sport drugog reda.

Kad se već dotičemo kvalifikacija valja reći da će ovo Prvenstvo biti kvalifikacijsko za sljedeće Svjetsko prvenstvo i naredno Prvenstvo Europe.

Beogradu odnosno Srbiji ovo će biti treći put da je domaćinom kontinentalne smotre i u oba navrata (2006. i 2016.) domaćini su bili prvacima Europe. Štoviše, govorimo o reprezentaciji koja je između 2006. i 2018. svih sedam puta bila na postolju osvojivši pri tome i naslov prvaka Europe četiri puta zaredom (2012., 2014., 2016. i 2018.) što je pošlo za rukom samo najtrofejnijoj vaterpolskoj naciji svijeta Mađarskoj i to u prvi pet izdanja (1926., 1927., 19331., 1934. i 1938.).

Mađarski vaterpolisti na postolju su stajali 26 puta osvojivši pri tome 13 zlata, sedam srebra i šest bronci. Logično svemu tome, Mađari su prvi prošli 2000 postignutih pogodaka a toj čarobnoj brojci približili su se Mađari (2184) a toj razini približavaju se Italija (1839) i Srbija (1823)).

Mađari su propustili samo jedno Prvenstvo Europe i to ono održano 1950. zbog političkih razloga pa tako nastupaju po 36. puta. Talijana nije bila na dva od prva tri izdanja (1926. i 1931.) a politika se upetljala i u njemački vaterpolo. Naime, zbog izazivanja Drugog svjetskog rata (i zločina koje su počinili nacisti), Nijemci najprije nisu bili pozvana na dva Prvenstva, ono 1947. i 1950. a potom nisu išli u Leipzig (1962.) jer se taj Europeo održavao u Istočnoj Njemačkoj.

Najtrofejniji pojedinac jest ljevoruki, bivši, srpski reprezentativac Filip Filipović koji ima osam medalja (šest zlatnih) a po sedam osvojenih odličja imaju njegovi bivši suigrači Nikić, Pijetlović i Prlainović (po sedam). Osam medalja ima i Mađar Tamas Kasas ali nešto manje zlata (2-2-4).

Kuriozitetan je podatak da su između 2001. i 2018. zlata osvajale samo zemlje nastale raspadom SFRJ. Najprije je to učinila zajednička reprezentacija Srbije i Crne Gore, onda Srbija samostalno, pa Crna Gora i Hrvatska koja je prvakom bila 2010. (ali i 2022.).

Osim ta dva zlata, Hrvatska ima i tri srebra i jednu broncu, ukupno šest medalja, što su dva odličja manje no što su ih naši najbolji vaterpolisti (8) osvojili na svjetskim prvenstvima.

A kad smo već kod mundijala, recimo da su posljednji svjetski prvaci Španjolci koji u Beograd dolaze u minimalno izmijenjenom sastavu u odnosu na onaj iz Singapura 2025. s kojim je furija postala svjetskim prvakom. Nedostaju samo Bustos i umirovljeni hrvatski zet Felipe Perrone.

I dok će Španjolci biti na strani na kojoj su i Mađari, njihovi suparnici iz finala Svjetskog prvenstva, ali i domaćini Srbi i uvijek kvalitetni Crnogorci, na Hrvatskoj strani ždrijeba su Grčka (u skupini prvog kruga) i Italija (u skupini drugog kruga). Premda su osvajali medalja ne Olimpijskim igrama i svjetskim prvenstvima, Grci nikad nisu osvojili medalju na Prvenstvu Europe. Talijani su pak tri puta bili prvaci (1947., 1993. i 1995.) pri čemu treba reći da su dvaput pozlatili (1993., 1995.) pod zapovjedništvom hrvatskog stručnjaka Ratka Rudića.

No, premda u podmlađenom sastavu, Talijani u Beograd dolaze u sjajnoj formi, s pobjedama protiv niza kandidata na najnovija europska odličja kao što su Srbija, Španjolska, Mađarska i Crna Gora.

Po pisanju portala total-waterpolo.com, Hrvatska će na ovom Prvenstvu biti najstarija reprezentacija u kojoj najmlađi igrač - Marko Žuvela - ima 24 godine dok je najstariji centar Josip Vrlić koji će za nekoliko mjeseci napuniti 40. Osim toga, drugi naš sidraš Luka Lončar ove će godine napuniti 39 dok će vratar, i kapetan, Marko Bijač u ponedjeljak proslaviti 35. rođendan.

Hrvatska prvu utakmicu na ovom Prvenstvu igra u nedjelju protiv Slovenije, u utorak je suparnik Gruzija a u četvrtak Grčka. Nakon toga slijede utakmice skupina drugog kruga.


 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata