Međunarodni olimpijski odbor (MOO) izazvao je buru u javnosti odlukom da u svoju službenu "Heritage Collection" uvrsti majice s vizualima Olimpijskih igara održanih 1936. godine u nacističkoj Njemačkoj.
Sporne majice, koje su se prodavale u službenoj online trgovini Igara, prikazuju motive s originalnog postera berlinskih Igara koji je dizajnirao Franz Würbel. Na majici se nalazi lik sportaša s lovorovim vijencem, a ispod njega su Brandenburška vrata i natpis "Germany Berlin 1936 Olympic Games".
Iako na dizajnu nema eksplicitnih nacističkih simbola poput svastike, kritičari su odmah upozorili da cjelokupna estetika evocira fašistički ideal "arijskog" sportaša i da se prodajom takvog proizvoda bez ikakvog povijesnog konteksta opasno trivijalizira jedan od najmračnijih trenutaka u povijesti sporta i čovječanstva.
Igre u Berlinu bile su pomno orkestriran propagandni spektakl kojim je nacistički režim pokušao svijetu prikazati lažnu sliku miroljubive i prosperitetne Njemačke, dok je istovremeno gradio koncentracijske logore i sustavno oduzimao prava Židovima i drugim manjinama.
Najoštrije reakcije stigle su iz Njemačke, gdje je prodaja izazvala zgražanje među političarima i u medijima. Klara Schedlich, glasnogovornica za sportsku politiku stranke Zelenih u berlinskom parlamentu, optužila je MOO da se "očito nije dovoljno pozabavio vlastitom poviješću".
U svojoj izjavi za njemačke medije istaknula je kako su Igre 1936. bile središnji propagandni instrument nacističkog režima te da majica vizualno ostavlja dojam kao da se naslanja na tu estetiku. "Izbor motiva je problematičan i neprikladan za majicu koja se prodaje bez ikakvog objašnjenja.
Time se povijest 'sanitizira' i Igre iz 1936. predstavljaju kao bilo koji drugi 'vintage' sportski događaj", poručila je Schedlich, zatraživši hitno zaustavljanje prodaje.
Mnogi su se složili kako je krajnje neukusno profitirati od brendinga "nacističke Olimpijade" dok se svijet fokusira na moderne olimpijske vrijednosti mira i jedinstva.
Suočen s lavinom kritika, Međunarodni olimpijski odbor branio je svoju odluku, tvrdeći kako je namjera kolekcije bila proslaviti 130 godina olimpijske umjetnosti i dizajna, a ne veličati režim koji je organizirao Igre.
U službenom priopćenju naveli su da, iako "naravno priznaju povijesne probleme nacističke propagande", žele se prisjetiti i sportskih uspjeha. Naglasili su kako je na Igrama u Berlinu sudjelovalo 4483 sportaša iz 49 zemalja, a mnogi od njih, poput legendarnog afroameričkog atletičara Jessea Owensa, svojim su postignućima srušili nacistički mit o rasnoj superiornosti.
Owens je osvojio četiri zlatne medalje, što je predstavljalo izravan udarac Hitlerovoj ideologiji. Iz MOO-a su dodali kako se povijesni kontekst Igara objašnjava u Olimpijskom muzeju u Lausannei te da je proizveden i prodan samo ograničen broj spornih majica.
Unatoč kontroverzi, ili možda upravo zbog nje, potražnja za majicama bila je golema. Prema izvještajima, cjelokupna zaliha rasprodana je u svega nekoliko sati nakon što je priča dospjela u medije, što otvara dodatna pitanja o tržištu za takve "politički nekorektne" suvenire.
Cijeli slučaj dodatno je naglašen činjenicom da Berlin razmatra kandidaturu za domaćinstvo ljetnih Olimpijskih igara 2036. godine, točno sto godina nakon zloglasnih Igara pod nacističkom zastavom.
Odluka MOO-a da komercijalizira vizuale iz 1936. pokazuje duboko nerazumijevanje ili namjerno ignoriranje povijesne težine tog događaja. Kritičari tvrde da se sjećanje na žrtve nacizma i sportaše koji su se natjecali pod sjenom totalitarnog režima ne može svesti na "retro" majicu.
Olimpijski pokret, koji se temelji na idealima mira, prijateljstva i poštovanja, ovim je potezom, smatraju mnogi, izdao vlastita načela
Otvori KEKS Pay
