U vukovarskom Cinestaru u subotu 1. veljače od 18:30 održat će se premijera novog filma iz serijala "Vučedolske tajne". Scenarij znanstveno-povijesnog serijala o naprednoj vučedolskoj kulturi utemeljen je na cjeloživotnom znanju i relevantnim znanstvenim radovima prof. dr. sc. Aleksandra Durmana, a režiju i produkciju potpisuje Darko Puharić, ujedno i vlasnik produkcijske kuće Design studio D. Fantastičan dvojac Durman - Puharić već pet godina neumorno radi na produkciji filmova koji su od iznimnog kulturnog značaja. Početak ove priče seže daleko u prapovijest. S desne obale Dunava Vučedolci su prije pet tisuća godina proučavali nebeski svod i otkrivali složene tajne svijeta, koje više od 40 godina istražuje i interpretira arheolog svjetskog glasa, prof. dr. sc. Aleksandar Durman. Suvremenim, mističnim, dokumentarno-igranim serijalom "Vučedolske tajne/ Vučedol secrets" najviša razina indoeuropske civilizacije predstavlja se široj publici, a znanstveno utemeljen scenarij odgovorit će na brojna pitanja o životu u prapovijesti, jednako tako potaknut će razmišljanja o drevnoj civilizaciji koja je sa svojim dosezima obilježila ove prostore. Tradicionalna arheološka i muzejska prezentacija u vrijeme digitalnih tehnologija postaju gotovo potpuno neatraktivne modernom promatraču. Kao posljedica toga, arheološko naslijeđe često ostaje nevidljivo i zahtijeva inovativne načine za uspješnu prezentaciju, održivo upravljanje, uporabu u kulturnom i turističkom smislu, utoliko je vrijednost ovog projekta još i veća. Darko Puharić nam je govorio i opširnije o ovom projektu.
Koliko ima filmova u serijalu i kad ćete predstaviti i ostale?
Serijal se sastoji od pet filmova, svaki od oko sat vremena, točnije 52 minute, u kojima se obrađuju najznačajniji dosezi vučedolske kulture, a prva dva naslova predstavljena su publici. Riječ je o filmovima pod nazivom: "Prapovijesna noć Venere i Marsa/The Prehistoric night of Venus and Mars" te "Vučedolska jarebica/Vučedol partridge". Na prvi dan veljače imamo priliku premijerno pogledati treći film naziva "Život Vučedolca/Life of Vučedolian", jedan od najobuhvatnijih filmova iz serijala. Završena su i dva preostala filmska naslova; "Noćno nebo/Night sky" i "Širenje Vučedolske kulture/Spreading of Vučedol culture". Promocija posljednja dva filma iz serijala predviđena je za ožujak i travanj ovog proljeća.
Kako izgledaju filmovi i kako ste ih snimali?
Filmovi tematski obrađuju najznačajnije detalje iz života Vučedolaca, geografske, povijesne, metafizičke, religiozne i mitološke elemente koje su nam kao Indoeuropljani ostavili u naslijeđe. Posebna se pažnja pridaje znanstveno-istraživačkoj dimenziji prilikom filmske vizualizacije, a umjetnička je sloboda svedena na minimum, što ovaj projekt čini jedinstvenim europskim i svjetskim kulturnim proizvodom. Štoviše, filmovi značajno pridonose popularizaciji znanosti, ali i promociji vučedolske kulture kao jedinstvene europske baštine. Nove tehnologije omogućuju nam ne samo vizualizaciju arheološkog znanja na potpuno nove načine, već i dijeljenje i komuniciranje znanja na privlačan način. Stvaranje video sadržaja i filmova pokazalo se ključno u prezentaciji i promociji kulturne baštine, a kratki dokumentarni filmovi mogu na jezgrovit i jednostavan način objasniti neke možda komplicirane događaje iz prošlosti i privući pažnju šire publike. Igrane scene snimane su na autentičnim lokacijama, na samom lokalitetu i u njegovoj neposrednoj blizini, a za potrebe seta izgrađeni su i popratni objekti i originalna kostimografija, izrađena u skladu s nalazima pronađenim na lokalitetu. Za potrebe filma korištene su i metode eksperimentalne arheologije kao znanstvene grane arheologije u rekonstrukciji nekih alata i scenografije.
Kakve su reakcije na do sada predstavljene filmove?
Sinergiju znanosti i filmske umjetnosti ljubitelji dokumentaristike prepoznali su već u prvom filmu; "Prapovijesna noć Venere i Marsa/The Prehistoric night of Venus and Mars" koji je postigao značajan uspjeh na međunarodnim festivalima filma. Spomenuti film donosi priču o najstarijem zabilježenom datumu u prapovijesti koji je profesor Durman iščitao znanstveno interpretirajući arheološki nalaz groba s Vučedola otkrivenog 1985. godine. Uz osam cijelih kostura, u grobu je pronađena i bogato ukrašena terina (bikonična keramička posuda) na kojoj je piktografskim pismom zabilježen najstariji točan datum prapovijesti, 09. ožujka 2899. godine prije nove ere. Vučedolci su tad svjedočili astralnom događaju koji su obilježili ljudskom žrtvom i zapisali na terini priloženoj u grobu. Drugi dio serijala, pod nazivom "Vučedolska jarebica/Vučedol partridge" tematski obrađuje najnapredniju metalurgiju Europe, otkriva mitološke tajne te način života na lokalitetu. Upravo zbog napredne metalurgije vučedolska kultura proširila se na gotovo cijelu središnju i jugoistočnu Europu. Godine 1938. njemački geolog i arheolog Robert Rudolf Schmidt pronašao je najpoznatiji vučedolski artefakt, čuvenu jarebicu, koja je pronađena ukopana pred ulazom u Megaron ljevača bakra. Vučedolci su vjerovali da tehnologija mijenja strukture prirode, pa je ljevač bakra u tadašnjem društvu bio "gospodar vatre i peći", privilegirani član vučedolske obitelji, koji ima moć utjecaja na prirodu i sposobnost komunikacije s nadnaravnim bićima. Megaron ljevača bakra uz funkcionalnu prostornu odrednicu sad dobiva i duhovnu, postaje i hram posvećen vučedolskom bogu vatre i lijevanja. Štoviše, i prvi hram bogu metalurgije upravo je vučedolski Megaron. Znanstvenom interpretacijom dokazano je da je upravo vučedolska jarebica najstariji simbol metalurgije Vučedola te ujedno predstavlja jedinstvo tehnologije i mitologije.
Dakle, Vučedolci su itekako bili napredni?
Iako je do sada istraženo tek nešto više od 10 posto bogatog lokaliteta, otkriveni nalazi govore da su Vučedolci u mnogočemu bili napredniji i od naših pradjedova. Oni su prije pet tisuća godina posjedovali kalendar, proučavali planete i zviježđa, uspostavljali kontrolu nad vremenom, izdvajali stambene dijelove naselja od radnih te razlikovali lijevu i desnu čizmu. Njihovo je prvo slikovno pismo, prva serijska proizvodnja metala, prva pila i prva bronca na svijetu.
Što ćemo vidjeti u filmu "Život Vučedolca/Life of Vučedolian", čija je premijera u subotu?
Radnja prati prapovijesnu svakodnevicu od sumraka do zore, od rođenja do smrti. Šamani, ljevači bakra i lovci imali su privilegirano mjesto u tadašnjem društvu, drugi su, pak, obrađivali zemlju, prikupljali hranu i vodu, brinuli se o djeci i odlazili u ribolov. Snimljene su i zanimljive scene s konjanicima i kožarima, a najznačajnija scena na lokalitetu prikazuje ritualno ukapanje bračnog para uz šamanske obrede na kojima sudjeluje cijela zajednica. Bubnjari i statisti s bakljama u gustoj noći uz rijeku, ono je što se pamti. Prostor je dočaran realistično, panoramski prizori prapovijesnog lokaliteta posebno su atraktivni, a prikazane su i arhitektonske tajne drevnih graditelja. U kreativnom pristupu, želja nam je bila približiti život drevne civilizacije široj publici. Film je snimljen na lokalitetu u Bogdanovcima, na mjestu gdje je prije 50 godina (1971.) snimljen američki igrani film "Romansa konjokradice" s Yulom Brynnerom u glavnoj ulozi.
Što nas očekuje u preostala dva filma?
U jednom od nastavaka serijala, prikazana je Durmanova interpretacija piktografskih znakova s vučedolskih posuda na kojima su zviježđa i planeti. Otud i naziv filma "Noćno nebo/Night sky". Noćno nebo nad Vučedolom prije pet tisuća godina neusporedivo je s današnjim, time je značaj ovog filma još veći, budući da uspoređuje vremenski tok i razliku u položaju zvijezda na nebu uslijed zemljine precesije. U filmu se spominju brojna zviježđa i interpretira se njihova posebnost. Zanimljivo je naglasiti da Vučedolci zvijezdom sjevernjačom nisu smatrali Polaris, već zvijezdu Tuban. Kompletno otkriće i interpretacija prof. Durmana počiva na prikazu zviježđa u vrijeme sumraka na vučedolskom horizontu. Sve te prikaze nije moguće gledatelju vjerno dočarati bez kvalitetne animacije izlaska i zalaska najvažnijih vučedolskih zviježđa, što je ovom filmu uspješno pošlo za rukom. "Širenje vučedolske kulture/Spreading of Vučedol culture" naziv je petog filma. Filmska ekipa posjetit će najznačajnije lokalitete dalekosežne vučedolske kulture, a publika će imati priliku vidjeti najznačajnije europske nalaze iz vremena od prije 5000 godina. Važnost znanstvenog pristupa cijeloj vizualizaciji u ovom serijalu očitovat će se i posjetima sveučilištima i muzejima u nekoliko europskih zemalja gdje se najznačajnije rasprostirala vučedolska kultura. Pazilo se na svaki detalj, gost narator u serijalu je američki glumac Armand Assante. Video i audio naracija snimljena je na Assanteovom imanju u New Yorku, a njegov angažman uvelike pridonosi međunarodnoj promociji serijala. Zahvaljujući vrhunskoj produkciji i uloženom trudu znanstveno-filmske ekipe, o Vučedolu će se u narednim desetljećima govoriti diljem svijeta. U prosjeku je na svakom radilo 60-ak osoba. Snimalo se u prosjeku godinu dana, u svim vremenskim uvjetima, a zahtjevna terenska produkcija ponekad je zahtijevala višednevne setove snimanja. Kvalitetu finalnog proizvoda Europa, svijet i Grad Vukovar već su prepoznali. Grad Vukovar je prihvaćanjem partnerstva na ovom projektu postao dio priče koja Hrvatsku, Vukovar i Vučedol izdiže na novu, višu, razinu.
VIDEO Hrvatski rukometaši imali su novi imidž uoči utakmice s Francuskom
Otvori KEKS Pay
