Na pola puta između kontinenta i mora, podno kolijevke hrvatskog planinarstva Kleka, okružen šumama i vodama, ugnijezdio se "zavičaj bajke", Ogulin.
– Imamo sve, i prirodu i priču – kaže direktor Turističke zajednice Željko Blagović, nabrajajući adute koji iz godine u godinu privlače sve više posjetitelja u ovaj gradić, od Šmitova i jezera Sabljaci, preko planinarenja do šetnji gradom. Jedna je od najpoznatijih prirodnih atrakcija Ogulina Đulin ponor, impresivni krški fenomen uz koji se veže legenda o djevojci Đuli ili Zulejki. Mlada plemkinja bila je za ženu obećana starijem plemiću, no njezino je srce osvojio naočiti kapetan Milan. Kada je on skončao u bitki protiv Turaka, ona je svoj život završila na dnu 40 metara dubokog ponora.
– Ako se malo bolje zagledate, vidjet ćete lik muškarca koji gleda prema ponoru, to Milan traži svoju Zulejku – kaže Blagović.
Titova ćelija
Nasuprot Đulinu ponoru, nad liticom kanjona Dobre, u samom srcu grada nalazi se Stari grad Ogulin, impozantna utvrda koju je oko 1500. godine sagradio velikaš Bernardin Frankopan u obrani od Osmanlija. Danas je u njoj smješten Zavičajni muzej. Ovaj kaštel izvrsno je očuvan, dijelom i zato što je dobar dio svoje povijesti služio kao zatvor. U ćeliji broj 6, koja je zadržala svoj izvorni oblik, najpoznatiji je uznik bio Josip Broz Tito, i to u dva navrata. Upravo je on 1967. bio na otvorenju Zavičajnog muzeja, taj put u sasvim drugoj ulozi. Poseban dio postava muzeja posvećen je planinarstvu i alpinizmu, što ne čudi s obzirom na blizinu Kleka, uz koji se također veže legenda koja kaže kako je ovdje bilo okupljalište vještica.
U tom svijetu mašte, čarolija i bajki (koje od 2006. u Ogulinu imaju i svoj festival) rodila se jedna od najvažnijih hrvatskih spisateljica, Ivana Brlić Mažuranić. Njoj je posvećen jedinstveni centar za posjetitelje smješten u Frankopanskom kaštelu. Posjetitelji tu mogu slušati bajke uz čarobno ognjište, istraživati interaktivne sadržaje, a Bjesomar će im u čarobnom zrcalu otkriti koju čarobnu moć imaju. U stalnom postavu bajkovite biblioteke čuva se i prvo izdanje "Priča iz davnina" iz 1916. godine.
– Naša izložba sastoji se od Čarobne šume, dva stabla pričaju priče, a u začaranim hodnicima dvorca pet je dodirnih ekrana na kojima možete istraživati o Ivani, ali i drugim bajkopiscima i bajkama – kaže Žana Kirasić, dodajući kako su upravo počeli s ljetnim radnim vremenom pa su svaki dan otvoreni od 9 do 19 sati.
No da se tradicija u Ogulinu ne čuva samo u muzejima, pokazuje i rad Udruge žena Ogulin koja se posvetila očuvanju lokalne baštine. Njihova najpoznatija "ambasadorica" je ogulinska masnica, upisana u registar nematerijalnih kulturnih dobara.
Ukusna mirisna masnica
– To je staro težačko jelo, i kao i sva naša druga stara jela, sirotinjsko. Recept je vrlo jednostavan, radi se kao dizano tijesto u koje ide 70 dkg glatkog brašna, dvije žlice masti, kockica kvasca i pola litre mlijeka. Nakon što se umijesi, tijesto se pusti da odleži. Od ove količine možete dobiti, kak' mi Ogulinci kažemo, četiri štruce masnice. Sam nadjev je vrlo specifičan, u njega idu kilogram luka, jaja i mast. Kad se sve to izdinsta i zarola, peče se na 180 stupnjeva oko 45 minuta. Jelo je vrlo mirisno, fino i zasitno – kaže Mihaela Stipetić. Oko ogulinske masnice nastao je i festival "Domaće u zavičaju bajke", koji se svake godine održava u rujnu, povodom Dana grada.
Otvori KEKS Pay
