Mali slavonski grad s nekih 4500 stanovnika nedavno je proslavio 770 godina od prvog spomena svog imena, a kako to u Slavoniji obično biva, svako se slavlje rastegne na više dana. Tako se obilježavanje Dana Grada Pakraca protegnulo kroz ožujak, začinjeno sportskim događanjima, sajmom, glazbom, Histrionima...
– Mi smo gradić s mnogo manifestacija, bogatom povijesti i puno dobrih ljudi – kaže direktorica turističke zajednice Janja Grčević upoznajući nas s raznovrsnim događanjima, poput Multipaka tijekom kojeg se predstavljaju audio i video uređaji koje nigdje drugdje u Hrvatskoj nemate priliku ni čuti ni vidjeti, sajma Slavonski banovac u sklopu kojega su viteški dvoboj, Grahfest...
Svijet graševine
Pakrac je poseban i po tome što je upravo ovdje nastala 4D razglednica, koja se kao unikatni suvenir proširila i drugim dijelovima Hrvatske. Njezin je autor Krešimir Ećimović, koji nam objašnjava kako je klasičnu razglednicu potrebno pogledati kroz aplikaciju i onda ona kroz proširenu stvarnost "oživi", na više jezika.
Što se tiče povijesti, u gotovo osam stoljeća njegova postojanja Pakracom su hodali templari, vitezovi ivanovci, Nikola Šubić Zrinski, grofovska obitelj Janković... što je inspiriralo i malu pakračku pivovaru Slavonicu pa se ondje "kuhaju" Grof, Grofica, Templar, Graničar... Bila je u Pakracu i prva kovnica novca iz koje je u 13. stoljeću izlazio srebrnjak s likom kune – banski denar, odnosno slavonski banovac. Kao najupečatljiviji dio pakračke povijesti danas gradom dominira Spahijski podrum, u sklopu projekta "Svijet graševine" kojim se cijela županija nastoji promovirati kao vinska destinacija, uređen kao interpretacijski centar. U ovom skladištu pakračkog vlastelinstva iz 17. stoljeća danas je osim vinske priče smješten i u Hrvatskoj jedinstven hibrid muzeja i knjižnice pa se među policama s više od 30.000 naslova nalazi i niz muzejskih "izložbenih otoka" s izlošcima poput starih razglednica i numizmatičke zbirke. Jedan od najzanimljivijih segmenata je i knjižnica sjemena odnosno sustav razmjene autohtonih biljnih sorti, smješten u ormariću inspiriranom starim kataloškim ladicama. Posjetitelji mogu uzeti sjeme, ali moraju ga zamijeniti drugim.
S obzirom na to da je Pakrac nekoć bio jako obrtničko i trgovačko središte, muzejski postavom predstavljeni su brojni zanati, od urara, krojača i postolara do tiskara i frizera, ali i konkretni ljudi koji su ih obilježili.
– Iza svakog obrta stoje ljudi, a oni su nam najvažniji – objašnjavaju muzejske djelatnice, ravnateljica Jelena Hihlik i Željka Razumović-Odvorac.
Postav je osmišljen interaktivno, od slaganja mehanizma sata do izrade vlastitih tiskarskih pozivnica, a s pomoću virtualne stvarnosti možete "postati" i postolar. Izloženi su i originalni predmeti, poput ručno izrađenog koštanog češlja.
Drukčiji ratni muzej
Za posjeta Pakracu svakako vrijedi vidjeti i Muzej vojne i ratne povijesti smješten u zgradi u kojoj je više od stoljeća bio sud.
– U Hrvatskoj postoji mnogo muzeja posvećenih Domovinskom ratu, no mi smo željeli napraviti nešto drukčije, mjesto gdje će posjetitelji moći vidjeti razvoj hrvatskog vojnika od 7. stoljeća, preko Zrinskih i Frankopana, Seljačke bune, ivanovaca i Trenkovih pandura pa sve do modernog hrvatskog vojnika – objašnjava osnivač Mario Tušek.
Nedaleko od muzeja, u samom centru, ostaci su Starog grada koji se posljednjih godina sustavno istražuju. Voditelj istraživanja, arheolog Krešimir Vacek, ističe njegovu važnost.
– Pronašli smo brojne vrijedne nalaze, između ostaloga i očuvanu ogradu oko križarske crkve i groblja, najstariju u Europi – kaže, a njegove riječi potvrđuju da je u 13. stoljeću, kad su se tu kovali srebrnjaci, Pakrac uistinu bio prava slavonska metropola.
Otvori KEKS Pay
