Naslovnica Lifestyle Turistička patrola

Pelješki jedrenjaci preplovili su sva svjetska mora

Kapetan Anton Mimbelli, najveći brodovlasnik i mecena Orebića, imao je 33 jedrenjaka, a u 19. stoljeću u mjestu je sagradio vodovod.
26. srpnja 2018. u 09:14 0 komentara 559 prikaza
Oerbić
Foto: Grgo Jelavic/24sata
Pogledajte galeriju 1/6

Bila je to priča o pravoj ljubavi, ali s tragičnim krajem, pa Orebićani danas kažu da su i oni imali svoje Romea i Juliju. O njemu se zna dosta toga, a o njoj gotovo ništa. Baldo Mimbelli bio je jedinac najvećeg brodovlasnika i mecene Orebića, kapetana Antona Mimbellija, koji je u vlasništvu imao 33 jedrenjaka, a u 19. stoljeću napravio je vodovod u mjestu. Njegova izabranica bila je kći guvernante, ime joj nitko ne pamti, a oprečne su priče je li bila Ruskinja – kako se to navodi u Muzeju Gospe od anđela – ili Hercegovka, kako tvrdi Ivica Miošić čiji je otac Matko Župa bio ponajbolji kroničar Orebića i u čijem je vlasništvu danas kuća obitelji Mimbelli.

Konoba: Nono konoba: Nono I baka Luce je prije sto godina jednako radila rižoto od sipe

Djevojka iz mauzoleja

Baldina je ljubav s djevojkom skromna podrijetla bila zabranjena, on drugu ženu nije htio, odselio se u Trst, ondje lumpao i kockao i nikad se s drugom nije skrasio pa je njegovom smrću loza izumrla. Na starom kapetanskom groblju ponad Orebića, tik uz crkvu Gospe od Anđela koja je zajedno s franjevačkim samostanom sagrađena još 1470., pod Dubrovačkom Republikom, počiva obitelj Mimbelli. Njihov mauzolej resi mramorni i pozlaćeni kip “Zaspala vlastelinka” koji je izradio kipar svjetskoga glasa Ivan Rendić. Djevojka u ruci drži naopako okrenut vrč, što zapravo simbolizira kraj loze Mimbelli:

Zrće Novalja Turiste na otoku dočekuje političar na benzinskoj crpki

– Antona i ženu ovdi su doveli u olovnim sarkofazima. Nisu ih mogli donit uz brdo do mauzoleja pa su ih kroz šumu kotrljali na valjcima – pripovijeda Miošić uvodeći nas u ladanjski ljetnikovac slavnog kapetana. Zdanje je to iz 1719. koje “miriši” na prošlost. U prizemlju je namještaj koji su koristili Mimbellijevi, iz prve serije bidermajera. Tu je i kredenc od kašmirske divlje ruže, saloni, raskošni lusteri, zidovi i stropovi u čije su oslikavanje majstori iz Italije utrošili više od četiri milijuna žumanjaka... Na jednom je zidu i fotografija iz 1870. na kojoj je sva pamet negdašnjeg Orebića. Među njima je i 18 kapetana duge plovidbe peljeških jedrenjaka.

Opatija TURISTIČKA PATROLA: OPATIJA Idem Yugom u Australiju, čuo sam da imaju lijepe plaže

O bogatoj kapetanskoj tradiciji Orebića govori nam i Jelena Radovanović s kojom obilazimo samostanski muzej u kojem su izložene zavjetne slike pomoraca i njihovih obitelji. Posljednji značajni pelješki brodovlasnik bio je, tu doznajemo, Vido Alesić iz Orebića koji je umro 1939. U muzeju je zabilježeno i da je austrijski car Josip 1701. dodijelio titulu nasljednog plemstva obitelji Orebić za zasluge u pomorstvu. Upravo je po toj obitelji, koja se ovamo doselila još 1568., Orebić i dobio ime. Za popisa stanovništva u Dubrovačkoj Republici, u 16. stoljeću, obitelj je imala čak 46 kapetana i bili su začetnici 350 godina duge pomorske tradicije peljeških jedrenjaka koji su preplovili sva mora svijeta. U tom je razdoblju najznačajniji brodovlasnik bio kapetan Stjepan Kerša koj je imao udjele u 128 jedrenjaka. On je u Rusiji osnovao tvrtku koja se bavila prijevozom žita, a njegovim su putem krenuli i drugi orebićki kapetani, među njima i Anton Mimbelli, pa otuda i pretpostavka da je sa sobom doveo sluškinju u čiju se kćer zaljubio njegov jedinac.

Turistička patrola: Omiš TURISTIČKA PATROLA: OMIŠ Priča o gusarskom gnijezdu, Malduku i Mili krije se na boci

Najljepši pogled Mediterana

Na pelješkim je jedrenjacima 1873. bilo 2000 članova posade, a zapovijedalo im je 250 kapetana i časnika. Te godine Orebić je imao oko 500 stanovnika, cijeli Pelješac deset puta više.

– U arhitektonskom smislu, razvoj Orebića ima ladanjsku strukturu, na obali su građeni raskošni ljetnikovci kapetana. Car Franjo Josip napravio nam je mul gdje i danas pristaju trajekti. U 19. stoljeću Pelješac je bio druga pomorska sila, nakon Venecije. Propali su dolaskom parobroda – govori Jelena Radovanović.

Mljet Turistička patrola: Mljet Na otoku mistike bio je Odisej, tu se nasukao i sv. Pavle

Iz muzeja idemo prema vidikovcu nasusprot staroga kapetanskoga groblja. Tu je pogled koji mnogi opisuju kao jedan od najljepših na Mediteranu, seže na Pelješki kanal, Korčulu, Mljet i Lastovo. Iza leđa te divote, na kapetanskom groblju, mauzolej obitelji Mimbelli podsjeća na zabranjenu ljubav orebićkih Romea i Julije, a u mramoru isklesana usnula ljepotica iz čijeg je vrča iscurila voda na kraj loze obitelji brodovlasnika i mecene Antona Mimbellija.

Poredak

1. KORČULA 95

2. DUBROVNIK 92

3. HVAR 92

4. BRAČ 90

5. PAG 90

6. MAKARSKA 88

7. MLJET88

8. MALI LOŠINJ 87

9. OMIŠ 87

10. KRK 86

11. OPATIJA 86

12. OREBIĆ 86

13. PELJEŠAC 86

14. CRIKVENICA 83

15. CRES 80

16. POREČ 00

17. PULA 00

18. RAB 00

19. ROVINJ 00

20. SPLIT 00

21. ŠIBENIK 00

22. TROGIR 00

23. VIS 00

24. ZADAR 00

Orebić

Urednost, izgled mjesta, čistoća, okoliš: 8

Kvaliteta i raznolikost smještaja: 10

Kvaliteta ugostiteljske ponude: 6

Gostoljubivost i susretljivost domaćina: 10

Večernja zabava i 
provod: 6

Kulturni sadržaji: 7

Rekreativni sadržaji: 10

Uređenost i opremljenost plaža: 10

Faktor opuštanja: 10

Opći 
dojam: 9

Ukupna ocjena: 86


 

Plus i minus

PLUS

OBITELJSKI TURIZAM Pelješac se profilirao kao destinacija pogodna za mirniji, obiteljski turizam. Iz Orebića se može na izlet u Korčulu brodicom koja plovi 20-ak minuta (povratna karta je 30 kuna), a karta za vozilo od Orebića do mjesta Dominče na Korčuli je 76 kuna (jedan smjer).

MINUS

ZATRPAN SMEĆEM

Zbog očite nedovoljne educiranosti stanovništva, Orebić je ove sezone zatrpan smećem. U strahu da će im računi biti viši, iako još nije počela naplata po količini, mještani otpad ne odlažu u zelene čipirane kante, nego u žute koje su prije koristili, a koje komunalci ne žele prazniti.

OBVEZNO POSJETITE

Stonske zidine

Nakon Kineskog zida najdulji su fortifikacijski sustav na svijetu. Kroz povijest su imale veliki značaj, a u vrijeme Dubrovačke Republike branile su solanu koja je donosila oko 16 tisuća dukata svake godine, uzgajalište školjaka i sam grad. Ulaznica na zidine za odrasle stoji 70, a za osobe do 18 godina 30 kuna. Ako ste već u Stonu, bilo bi šteta ne posjetiti tamošnju solanu, najstariju u Eruopi. Ulaznica je 15 kuna.


Vrhunsko vino

Osim za školjke, Pelješac je sinonim i za vrhunsko crno vino. Za jednu od najljepših i najbolje opremljenih peljeških vinarija slovi Korta Katarina u Orebiću. Vinograde imaju na lokacijama Dingač i Postup, a u krugu vinarije posadili su crljenak. Naziv vinarije, Korta, potječe od naziva prilaza u vrtove i dvorišta starih orebićkih kapetanskih vila.

Crkva Delorite

U sklopu crkve Delorite u Kuni je i franjevački samostan s galerijom slika i umjetnina fra Ambroza Testena i Celestina Medovića, poznatog slikara koji je rođen u tom malom pelješkom mjestu.

Turistima ima što pokazati, ali izgleda kao da to skriva

I ono što ima za pokazati turistima, Orebić jednostavno ne zna prezentirati pa su oznake koje bi trebale voditi do nekog zanimljivog odredišta poprilično dobro skrivene, da ih se ne može naći. Zacijelo bi turistima bilo zanimljivo pročitati na nekoj od raskošnih kapetanskih kuća ponešto o povijesti njezina vlasnika, ali...

Srećom da su ljudi ovdje susretljivi i jednostavni i nije im teško uputiti vas, ako ih priupitate što osim lijepih plaža i vinarija mogu posjetiti. Šteta, jer u Orebiću se ima što vidjeti, znate li što tražite.

Što se pak tiče gostiju, cijeli je Pelješac donedavno bio pun Čeha, no prema kazivanju mještana – koji za tim gostima žale – primat sad drže bučniji Poljaci. Dosta je tu i domaćih gostiju jer se Pelješac profilirao u oazu pogodnu za obitelji s djecom.

Na Pelješcu prevladavaju šljunčane plaže, no ima i pješčanih i stjenovitih. Na čistoću mora, koje je na poluotoku nevjerojatne plave boje, ne treba trošiti riječi. Zbog fascinantne prirode vole ga i kampisti koji ovdje mogu naći odličan smještaj. Jedan takav primjer jest kamp Nevio u Orebiću koji je Međunarodna udruga za kamping i karavaning ove godine uvrstila među deset najboljih kampova u Hrvatskoj, pa će vlasnica Duška Ortolio na jesen ići po priznanje u Lisabon gdje će se održati Prvi svjetski kamping kongres.

Sve se više uređuju i biciklističke i planinarske staze, a od jeseni će Pelješac biti bogatiji za hotel sa pet zvjezdica koji će se otvoriti u Orebiću.

Poluotok primamljivim odredištem čine i blizina Dubrovnika i Korčule, skupljih odredišta no što je to Pelješac pa su jednodnevni izleti odlična prilika za posjet i tim destinacijama te povratak na noćenje u jeftiniji, a dobar smještaj koji se ovdje može naći.

VIP izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.