Naslovnica Lifestyle Turistička patrola

I baka Luce je prije sto godina jednako radila rižoto od sipe

Djed Josip je 1941. dobio nadimak Nono, bio je malo prosijed pa su Talijani mislili da je neki starčić. Tako je i konoba dobila ime
25. srpnja 2018. u 23:00 0 komentara 428 prikaza
Konoba: Nono
Foto: Srđan Hebar
Pogledajte galeriju 1/3

Želite dobro pojesti? U Kolan! Tu dvojbe nema. Jer ovdje ljudi, a nije riječ samo o ovoj konobi, ono što služe gostima – rade sami. Sve – s polja i iz mora.

U ovim pećima na drva temperatura dosiže 400 stupnjeva, a delicije koje iz njih izlaze zadivile su i pjevača grupe U2 Večernjakove zvjezdice Marijina konoba: Ovdje je uživao i Bono Vox, a kraj krušnih peći se i slikao

Dugo bio direktor

– Ljudi jedu ono što sam ja proizveo. I time se ponosim. Strastveni sam ribolovac, lovim lignje. Kad je sezona, svaki dan sam na čamcu, plovim prema Silbi, Olibu... Imam stado od 60 ovaca, par stotina metara od konobe, na brdu Jerolimu. Za pripremanje janjetine ispod peke, a u tome se nikoga ne bojim. Da me netko izazove, uvijek sam spreman pobijediti ga! – priča Ljubo Paladina (57). Zanimljiva je njegova priča, nije cijeli život u restoranu: – Bio sam 25 godina direktor! A kad sam došao ovdje i promijenio način života, preporodio sam se – kaže smijući se. Štos je kako je konoba dobila ime. Baš dobar.

– Stigli Talijani u Kolan 1941. i tu ispod zvonika crkve sv. Luke raspoređuju stanovnike. Na jednu stranu žene i djeca, na drugu starci, a na treću muškarci. Moj djed Josip imao je tada 35 godina, no već je bio malo prosijed... Krenuo on prema skupini muškaraca, a Talijani mu viknuli: “Deda, dođi tu!” (“Nonno, vieni qui!”). Mislili su da je neki starčić, a on u punoj snazi. I tako je dobio nadimak Nono. Talijani su nakon kapitulacije otišli, a tek je koja djevojka iz sela otišla za njima.

Žive u Kolanu i imaju stado. Naravno, rade i sir.

Mljet Turistička patrola: Mljet Na otoku mistike bio je Odisej, tu se nasukao i sv. Pavle

I sir rade sami

– Naš sir našao se na stolu za sjednice gruzijske vlade! Zovu ga “žuto zlato”, a mojoj supruzi Mari nudili su da će joj pokriti sve troškove dođe li u Tbilisi i nauči ih raditi takav sir. Imaju i oni ovce, no nije to ista priča...

Kad smo već kod autohtonog, obitelj ima i vlastito vino.

– Kako je supruga s Pelješca, morao sam i ja posaditi nasad plavca. Bio je najsjeverniji na Jadranu, no čuo sam da su ga zasadili i na Krku pa smo ostali bez te titule.

Konoba: Pod odrnom VEČERNJAKOVE ZVJEZDICE Konoba Pod odrnom: Ako je namirnica dobra, ovdje je pravilo: nemoj je puno gnjavit

Na stolu – hobotnica s krumpirom (65 kuna) i rižoto od sipe po receptu bake Luce (75 kuna). Sipa i hobotnica nekad su bile težačka hrana, jeli su ih nadničari za marendu, kao nešto najjednostavnije. Recimo, fažol...

– Rižoto je ovako moja baka Luce radila prije stotinu godina!

Jeste li znali?

Baškotin, suhi slatki kalorični kruh proizvode benediktinke u Pagu u samostanu sv. Margarite. Da bi ga turist ili domaći kupio, treba im pozvoniti. Mala se vrata otvore, a kroz mrežicu gost ne vidi lice osobe s kojom razgovara. Zanimljivo je da se ta slastica proizvodi ovdje od 1540. godine kada je stigla prva peć. Recept je tajna, a jela ga je i Marija Terezija.     

TOP 5 za kupanje

1. Sveti Duh

2. Čista

3. Prnjica

4. Planjka

5. Šimuni

sas
PREVENTIVA
Liječnik savjetuje: U ovim situacijama je potrebno tražiti drugo mišljenje stručnjaka

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.