Obilazak od sela do sela, povorke kroz mjesta, pjesma, ples i što glasnija i žešća buka oduvijek su bili zadatak maškaranih povorki. U nekim krajevima buku zamjenjuje zvonjava, poput one zvončara u riječkom zaleđu ili pak pjesma na pokladnom jahanju u Slavoniji, pokladara na Lastovu, doskočice maškara u Samoboru... Gdje god maškare i pokladari tjerali zimu i mamili osmijehe, zajedničko im je da trbusi trebaju biti puni, a grla dobro navlažena kako bi pjesma i šale bolje tekli. Ne čudi to jer sve kuće valja obići. Usto je još i hladno pa hrana treba biti konkretna: kupus, kobasice, mast, palenta, grah, fritule, krafne, poderane gaće, pogačice... Sve to domaćini moraju pripremiti kako bi se maškare dočekale kako običaju nalažu.
Repa, kapuz i fažol
Tradicija pripreme domaće hrane njeguje se u mjestima kroz koja prolaze zvončari, a u Kastvu se čak održava i “Festival pusne hrani” kako bi se specijalitetima osladili i brojni posjetitelji koje privlače tradicionalne povorke. Alen Stipković iz restorana Vidikovac u Kastvu objašnjava kako pripremiti jedno od najpopularnijih pusnih jela – zarebrnik s kupusom:
– Izrežemo zarebrnik (malo sušen i dimljen lungić) na tanje fetice i s obje ga strane uvaljamo u malo brašna, popržimo na maslacu i na kraju zalijemo bijelim vinom te još malo pirjamo na laganoj vatri dok alkohol ne ispari. Ne treba dosoliti jer je zarebrnik slan sam po sebi. Kiseli kupus isperemo, na svinjskoj masti popržimo sitno sjeckani češnjak pa na njemu okrenemo kupus i suho meso uz malo sjeckane pancete i podlijemo bijelim vinom. Pirja se oko sat vremena – objašnjava Alen. Uz maneštru, repu z kumbasicama te omiljene grašnjake i ulenjake, ovo su pravi ambasadori kastavske gastronomije.
Foto: Marko Mrkonjić/ PIXSELL
Slavonci, domaćini od formata, svoje goste koji stižu na pokladna jahanja, dočekuju prepuna stola. Mihael Tomac, mladi i kreativni chef Gradskog podruma u hotelu Waldinger u Osijeku, vrijedni je skupljač recepata iz starih kuharica koje spašava od zaborava.
– Juha zafriguša jedno je od pokladnih jela. Priprema se od poprženog brašna, u nju se dodaje lovor i zakuhana razmućena jaja. Poslužuje se i kuhani kukuruz koji valja oruniti i namočiti dan prije. On se posoli pa kuha dok ne omekša. I kod nas se dinsta kiseli kupus sa suhim rebrima, ali se rade i knedle od dizanog tijesta te kruh za poklade, žganci s bijelom kavom – nabraja chef Mihael slavonske delicije. Tu je, dakako, i poduži niz slastica kojima nitko ne može odoljeti.
Oglas za “čistača tanjura”
I dok se u karnevalskim danima obilno gostimo konkretnom hranom prije no što nas sustigne korizma i doba posta, u kreativnosti i sastavljanju karnevalskog menija prednjače Samoborci. Meni je svake godine drugačiji, ali uvijek zasnovan na tradicionalnoj kaloričnoj hrani. I ove je godine “Zahod za zapošljavanje Fašničke Republike” dao oglas u kojem traži više ljudi za radno mjesto – “čistača tanjura”. Kandidati moraju biti siti gospodarske krize i žedni poslovnog uspjeha.
Stoga, nanese li vas put u Samobor, kušajte fašničku juhu od luka, sendvič nazvan fašnički taborec u bistrou Vugrinščak ili zamaškaran srneći paprikaš s roladom od kruha u Samoborskoj kleti te paprenog princa Fašnika u restoranu Zeleni papar.
Što god odabrali – nećete pogriješiti. U slast i veselo, gdje god maskirani i siti ispraćali zimu.
>>Stanovnici Kőlna žive za vrijeme karnevala
>>Kraluši, orkestar i dvorske lude proći će Samoborom
