Živimo u vremenu kada su tehnologije više nego sveprisutne, a umjetna inteligencija (AI) nezaobilazna je tema u svakom kreativnom sektoru, osobito u glazbenoj industriji. Dok jedni AI doživljavaju kao prijetnju autentičnosti i radnim mjestima, drugi u njoj vide najmoćniji alat za transformaciju stvaralaštva i poslovanja. Istina je, umjetna inteligencija već je duboko integrirana u gotovo sve procese – od produkcije, distribucije i promocije, do analize trendova i personalizacije iskustva slušatelja.
Glazbena industrija jedna je od prvih koja je prigrlila digitalne inovacije. Umjetna inteligencija danas nije samo alat za automatizaciju već i za inspiraciju. Mnogi umjetnici i kreativci koriste AI za stvaranje novih zvukova, eksperimentiranje s vokalima, automatsko masteriranje i remiksiranje pjesama. AI može analizirati tisuće snimaka, prepoznati obrasce i predložiti melodije koje bi ljudskom uhu možda promaknule. No ključ je u tome da AI nadopunjuje ljudsku kreativnost, a ne da je zamjenjuje – najbolji rezultati nastaju upravo u suradnji čovjeka i stroja.
Čak su i Beatlesi, uz pomoć AI-a, objavili novu pjesmu koristeći glas Johna Lennona, čime su pokazali kako tehnologija može očuvati i reinterpretirati glazbenu baštinu.
AI u glazbi donosi niz tehničkih inovacija.
Prvo, automatsko generiranje glazbe – AI može stvarati melodije, harmonije i cijele aranžmane, bilo za potrebe pozadinske glazbe ili kao polazište za autorski rad. Tu je potom personalizacija – streaming servisi koriste AI za preporuke i izradu playlista, prilagođavajući iskustvo svakom korisniku. Zatim analiza trendova – diskografi i producenti koriste AI za praćenje popularnosti žanrova, predviđanje hitova i identifikaciju novih talenata. Na koncu tu je i brža produkcija, jer automatizirani alati za miksanje, mastering pa čak i stvaranje glazbenih videa znatno ubrzavaju proces stvaranja te omogućuju i manjim izvođačima pristup profesionalnim uslugama.
Međutim, s tehnološkim napretkom dolaze i izazovi. Hiperprodukcija sadržaja – svakodnevno se na digitalne servise uploada više od 120.000 novih snimaka – dovodi do zasićenja tržišta i otežava isticanje novih autora i izvođača. AI može generirati pjesmu koja zvuči kao da je pjeva netko od već poznatih izvođača, što otvara pitanja autentičnosti, ali i prava na identitet i glas.
Mnogi umjetnici doživljavaju AI kao prijetnju – hoće li strojevi zamijeniti ljudsku kreativnost? No iskustva iz prakse pokazuju da umjetna inteligencija najviše koristi onima koji je prihvate kao alat. AI je pomogao i u rekreaciji glasova preminulih umjetnika, ali uz strogi nadzor i pristanak nositelja prava, kao u slučaju Beatlesa.
Sustav autorskih prava postoji kako bi poticao ljudsku kreativnost. Ovaj ljudski kreativni izričaj u srži je industrije snimljene glazbe i, unatoč sve većim mogućnostima AI tehnologija, uloga ljudskog umjetnika ostaje temeljna za stvaranje glazbe i zaštitu autorskih prava. Glazba utjelovljuje umjetnikov identitet, kulturu, životna iskustva i još mnogo toga, te služi kao univerzalno sredstvo osobnog izražavanja.
Ovo naglašava središnje načelo koje treba istaknuti u svim raspravama o umjetnoj inteligenciji i autorskim pravima: napredak u inovacijama umjetne inteligencije i odgovarajuća zaštita autorskih prava međusobno se ne isključuju. Naprotiv, procesi umjetne inteligencije koji ovise o "inputu" zaštićenih djela ili predmeta izvlače svoju svrhu i vrijednost iz tih djela ili predmeta.
Iz toga također slijedi da sadržaj koji generiraju strojevi bez ljudskog kreativnog doprinosa ne bi trebao biti nagrađen zaštitom, bilo kao djela pod autorskim pravima ili kao zvučne snimke pod srodnim pravima.
Pravna pitanja ne mogu se zanemariti, ali industrija je jasna: sadržaj zaštićen autorskim pravima ne smije se koristiti za treniranje AI-a bez odobrenja. Umjetnici i diskografi inzistiraju na transparentnosti – tko koristi čiji rad, kako i zašto. Novi europski Akt o umjetnoj inteligenciji postavlja temelje za etičku i odgovornu upotrebu AI-a, uz zaštitu prava autora, izvođača i diskografa te jasno označavanje AI generiranog sadržaja. Ključno je da AI ostane alat u službi ljudske kreativnosti, a ne zamjena za nju.
Umjetna inteligencija ne uništava stvaralaštvo – ona ga mijenja, ubrzava i otvara nova područja inspiracije. Prava umjetnost ostaje u rukama ljudi, ali nikad prije nismo imali toliko moćnih alata za izražavanje, eksperimentiranje i dijeljenje glazbe. Ključ je u ravnoteži: odgovorna upotreba umjetne inteligencije, jasna pravila igre i naglasak na ljudskoj kreativnosti. Budućnost glazbe bit će hibridna, a najbolji rezultati nastat će upravo u spoju čovjeka i stroja.
Otvori KEKS Pay
