Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

U Dubrovniku umro poznati slikar i čuvar dubrovačkih uspomena Ivo Grbić

Ivo Grbić pratio je Dubrovačke ljetne igre od njihovih početaka, punih sedamdeset godina te je bio čuvar dubrovačke memorije
20. srpnja 2020. u 13:06 0 komentara 675 prikaza
Foto: Facebook

U Dubrovniku je u osamdeset i devetoj godini života umro akademski slikar i grafičar, ali i jedan od najpoznatijih stanovnika Dubrovnika Ivo Grbić. Čuvar dubrovačkih uspomena. Djetinjstvo i mladost proveo je u kući za koju se pretpostavlja da je u njoj živio Marin Držić dok je bio rektor crkve Svih Svetih (Domino), a koja je 1989. pretvorena u memorijalni muzej, ustanovu u kulturi Grada Dubrovnika – Dom Marina Držića.

66. splitsko ljeto Uvježbani i sigurni, kao da nisu mjesecima bili u karanteni, splitski baletani oduševili publiku

Gospar Grbić pratio je Dubrovačke ljetne igre od samih početaka, dakle od 1950. godine i bio je živa enciklopedija i Dubrovnika i dubrovačke kulture. Već je od prvih Igara portretirao glumce u svoj notes. A onda je programe Igara redovito pratio punih sedamdeset godina, ostavljajući o njima likovna svjedočanstva. 

Grbić je, kako to navode enciklopedijski podaci, nakon Drugog svjetskog rata pohađao večernju školu crtanja velikog Iva Dulčića i završio 1950. godine Učiteljsku školu.  Na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti diplomirao je 1956. godine (T. Krizman, K. Hegedušić, M. Detoni) i završio 1958. slikarsku specijalku A. Mezdjića.

Premijera predstave Pod balkonima oživljavanje jednog od najboljih djela velikog pisca Premijera predstave 'Pod balkonima' održana na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama

Bio je dvadesetak godina profesor pri grafičkom odsjeku Škole primijenjene umjetnosti u Zagrebu, potom slobodni umjetnik u Dubrovniku, gdje mu je u srpsko-crnogorskom napadaju 1991. u ulici od Puča izgorjela kuća s galerijom, nedaleko Straduna. Stoga je u toj kući osmislio stalni izložbeni prostor sa dokumentacijom o vandalskom napadu na grad Dubrovnik koji sada već desetljećima vrlo pomno razgledavaju i domaći i strani turisti. 

Od početka ponajviše njeguje crtež (autoportreti iz 1955.), radi grafike, ulja (Kolegica Štefanija, 1957.), tempere (Portret Antuna Masle, 1960.), pastele (Moj sin, 1968.) i kolaže. U svim tehnikama zadržao figurativan izraz, istančan smisao za crtež i sklad kompozicije, sklon tonskoj obradbi motiva i ilustrativnoj stilizaciji.

Viktorija od neprijatelja Praizvedba “Viktorije od neprijatelja” Bez Držića neće preživjeti ni festival ni Dubrovnik

Obrađuje uglavnom morski svijet, dubrovačke motive, portret, glazbene, folklorne i religiozne teme. U djelima s glazbenim temama ritmičkim rasporedom ploha i tonova dočarava prisutnost glazbe (ciklus grafika Akordi, 1964.), a u portretima bilježi prepoznatljive odlike modela (Lica s Dubrovačkog ljetnog festivala, 1994.).

Autor je mnogih plakata (Dubrovačke ljetne igre, 1954.), diploma i povelja. Povremeno se bavi izradom medalja i plaketa (Marin Držić, 1968.), keramikom te likovnom opremom publikacija. Izlagao je više puta samostalno u Dubrovniku i Zagrebu, te na brojnim skupnim izložbama.  Dobitnik je niza nagrada među kojima se ističe nagrada grada Dubrovnika. 

konobar
DRUGA STRANA TURIZMA
Konobar koji radi 11h dnevno cijelu sezonu bez slobodnog dana: 'Ili ću izdržati ili umrijeti'
Pripazite se, s toplim vremenom stižu i ljetne prehlade!
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.