Iako se na prvu čini kao isključivo austrijska, možda bolje čak i svjetska priča, život i opus slikara Egona Schielea ima značajnu poveznicu s Hrvatskom. Naime, desetljećima je u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu čuvana iznimno vrijedna grafička mapa "Egon Schiele Handzeichnungen", rijetka zbirka od petnaest kolotipija njegovih crteža i akvarela.
Ta mapa sada konačno po prvi puta ide pred oči suvremene javnosti i bit će predstavljena u sklopu izložbe "Egon Schiele UNSEEN" koja se 15. siječnja otvara u MUO Galeriji u Ilici 163a. Kako se napominje u najavi, ta mapa visoko kotira na međunarodnom tržištu umjetnina, a obuhvaća 15 crteža i akvarela Egona Schielea posredovanih u mediju grafike.
Autori izložbe su Antonia Došen i Mate Marić, ujedno i autori pratećeg kataloga kojim se daje novo, suvremeno čitanje Schieleovog provokativnog opusa, otvarajući ujedno pitanja o tijelu, identitetu i granicama umjetničke slobode.
Sam život život Egona Schielea posebna je priča. Ukratko bio je umjetnički buntovnik, štićenik Gustava Klimta i pionir ekspresionizma čiji su sirovi prikazi ljudskog tijela i psihe šokirali konzervativni Beč. IPratili su ga skandali koje je naravno sam izazivao, i preminuo je mlad u 28. godini života.
Egon Leo Adolf Ludwig Schiele, rođen 12. lipnja 1890. godine u austrijskom Tullnu na Dunavu, a od najranije je dobi pokazivao neobičan i snažan talent. Kao sin upravitelja željezničke stanice, djetinjstvo je proveo opčinjen vlakovima koje je neprestano skicirao, pokazujući iznimnu vještinu u crtanju. Ta ga je strast 1906. odvela na prestižnu Akademiju likovnih umjetnosti u Beču, no kruti i konzervativni pristup tamošnjih profesora brzo je ugušio njegov slobodni duh. Razočaran akademizmom, Schiele je žudio za radikalnijim izrazom, a ključni trenutak u njegovoj karijeri bio je susret s Gustavom Klimtom. Vođa bečke secesije prepoznao je sirovu snagu u radu mladog umjetnika, uzevši ga pod svoje okrilje. Klimt mu je postao ne samo mentor, već i mecena, kupujući njegove crteže, pronalazeći mu modele i uvodeći ga u najvažnije umjetničke krugove tadašnjeg Beča.
Osnažen tom podrškom, Schiele je 1909. godine, zajedno s nekolicinom istomišljenika, napustio Akademiju i osnovao "Novu umjetničku grupu" (Neukunstgruppe), čime je i službeno započeo svoj put umjetničke revolucije.
Schieleovo stvaralaštvo predstavlja jedan od najsnažnijih i najbeskompromisnijih izraza europskog ekspresionizma. Njegov stil karakterizira grčevita, izlomljena linija, iskrivljeni oblici tijela i sirova emocionalnost koja prodire duboko u psihu portretiranih, ali i samog promatrača. Dok je njegov mentor Klimt težio ornamentalnoj ljepoti i secesijskoj eleganciji, Schiele je svojim djelom razorio te ideale, uvodeći na scenu dotad neviđenu izravnost u prikazu ljudske egzistencije, tjeskobe, seksualnosti i smrtnosti. Njegovi portreti i autoportreti, često ogoljeni do kosti, i doslovno i metaforički, zadiru u najmračnije kutke ljudske duše. U njima nema uljepšavanja; samo brutalna iskrenost tijela uhvaćenog u trenutku patnje, ekstaze ili introspekcije. U svom kratkom, ali nevjerojatno plodnom životu, stvorio je opus od oko tristo slika i čak tri tisuće crteža, a remek-djela poput "Smrt i djevojka" ili "Obitelj" i danas svjedoče o genijalnosti koja je bila daleko ispred svog vremena.
Njegov buran život, ispunjen umjetničkim traganjima i prkosom prema društvenim normama, tragično je prekinut na samom vrhuncu. U jesen 1918. godine Bečom je harala pandemija španjolske gripe, koja je odnijela milijune života diljem Europe. Zlokobna bolest ušla je i u dom obitelji Schiele. Njegova trudna supruga Edith preminula je 28. listopada. Samo tri dana kasnije, 31. listopada 1918. godine, bolest je svladala i Egona. Preminuo je u dobi od samo dvadeset osam godina, ostavivši iza sebe opus koji će zauvijek promijeniti tijek povijesti umjetnosti. Njegova smrt označila je i simboličan kraj jedne umjetničke ere, budući da je iste godine preminuo i njegov mentor Gustav Klimt, kao i arhitekt Otto Wagner te slikar Koloman Moser, čime je Beč izgubio četiri ključne figure svoje kulturne scene.
Schieleov život, kao što smo spomenuli, bio je praćen i skandalima koji su potresali konzervativno austrijsko društvo. Njegovi radikalni prikazi nagosti, erotike i psihološke napetosti redovito su izazivali cenzuru i javnu osudu. Vrhunac kontroverzi dogodio se 1912. godine u gradiću Neulengbachu, kamo se preselio sa svojom partnericom i modelom Wally Neuzil. Tamo je uhićen pod teškim optužbama za otmicu i zavođenje trinaestogodišnje djevojčice. Iako su te najteže optužbe na kraju odbačene, Schiele je ipak osuđen zbog izlaganja svojih, kako je sud smatrao, "pornografskih" crteža maloljetnicima koji su posjećivali njegov atelje. Proveo je dvadeset četiri dana u istražnom zatvoru, a taj je period na njega ostavio dubok trag. Prema legendi, sudac je tijekom suđenja jedan od njegovih zaplijenjenih crteža spalio plamenom svijeće pred njegovim očima, demonstrirajući time potpuni prijezir društva prema njegovoj umjetnosti.
Otvori KEKS Pay
