mikrosredište suvremene umjetnosti

Splitska galerija Manuš dobila je zagrebačku sestru – novu najmanju galeriju u metropoli

Duje Mrduljaš, vlasnik Galerije Manuš
Neva Zagnec/PIXSELL
21.01.2025.
u 10:07

Veličina od 20 četvornih metara nije ono što ovu galeriju čini posebnom – to su umjetnici i program, a imat ćemo četiri do pet izložbi godišnje, kaže bračni par Mrduljaš koji trenutno u Zagrebu izlažu Richarda Deacona

Duje Mrduljaš, profesor kineziologije i povijesti umjetnosti čiji je otac Hajdukov igrač Stanko Mrduljaš, koji je prije više od trideset godina u Splitu osnovao Galeriju Kula, širi galerističku djelatnost. U Zagrebu je otvorio Galeriju Manuš koja je već izazvala pozornost umjetničkih krugova. Naime, uz sve to prije nekoliko godina i njegova je supruga Emina Mrduljaš otvorila Galeriju Manuš u Livanjskoj ulici u Splitu, a sada je Zagreb dobio sestrinsku Galeriju Manuš u Palmotićevoj ulici. Zanima nas odakle ideja za proširenje djelatnosti.

– Zagreb je kulturno središte Hrvatske, gdje je sve mnogo vidljivije, pa smo željeli omogućiti našim umjetnicima da se predstave i u glavnom gradu. Cilj nam je bio pružiti im dodatnu vidljivost među publikom i stručnom javnosti, što se pokazalo kao ispravna odluka – kaže bračni par Mrduljaš pa nastavlja o svojoj novoj galeriji koja je, premda raspolaže sa svega dvadesetak četvornih metara, što znači da je zacijelo riječ o najmanjoj galeriji u metropoli, postala pravo mikrosredište suvremene umjetnosti.

– Da smo galeriju otvarali prije desetak godina, vjerojatno bismo razmišljali o većem prostoru, no s iskustvom koje danas imamo, svjesni smo koliko prednosti donose manji prostori. Ne čini je posebnom njezina veličina – nego umjetnici i program koji predstavljamo. Vodili smo se idejom da naši prostori imaju svoj karakter, što smo uspješno ostvarili. Kako je umjetnik Matt Mullican jednom rekao, 'gdje god u svijetu vidite fotografiju njihova postava, odmah ćete prepoznati da je riječ o splitskoj Galeriji Manuš zahvaljujući njezinim jedinstvenim zidovima'. Zagrebački prostor, s druge strane, idealan je "white cube". Trenutačno ovdje predstavljamo renomiranog britanskog umjetnika Richarda Deacona, dok u Splitu izlažemo mladog sarajevskog umjetnika Kemila Bektešija – kazali su.

Zanima nas i kakva su im dosadašnja iskustva s obzirom na to da je splitska Galerija Manuš bila i prva hrvatska komercijalna galerija.
– Galerija Manuš je galerija s vlastitim rasterom umjetnika, čime igra važnu ulogu u razvoju njihove umjetničke prakse te u povećanju i očuvanju vrijednosti njihovih radova. Žao nam je što do sada nije bilo primjera galerija ovakvog tipa, jer to bi olakšalo rad svima koji djeluju u ovom području, a hrvatska umjetnost dobila bi bolju vidljivost i važniju poziciju u globalnom kontekstu. Ipak, dosadašnja iskustva iznimno su pozitivna. Struka, publika i umjetnici prepoznali su našu viziju i naš rad kao zanimljiv, relevantan i važan za umjetničku scenu.

Kazali su nam i da u Zagrebu u svojoj maloj galeriji planiraju organizirati od četiri do pet izložbi godišnje, isto kao u Splitu.
– Neki umjetnici koje smo već predstavili u Splitu bit će izloženi i u Zagrebu, i obratno. Razlike u karakteristikama prostora omogućuju nam dodatnu prilagodbu u prezentaciji radova, čime se otvara nova perspektiva u njihovu sagledavanju. U drugom dijelu godine očekuju nas i nova imena, ali za sada je još rano za najave – kažu pa nastavljaju nizati usporedbe umjetničke scene u Splitu i ove u Zagrebu:

Duje Mrduljaš, vlasnik Galerije Manuš
1/6

– Umjetnička scena u Splitu je mala, ali vrlo važna i suočava se sa brojnim izazovima. Umjetnički prostori postaju ključni za održavanje života u zimskim mjesecima, kada je središte Splita prazno, što čini njihov doprinos kulturnom životu grada neprocjenjivim. Umjetnicima iz Splita, i onima iz drugih manjih sredina, nije lako postići prepoznatljivost u Zagrebu, a kamoli izvan Hrvatske. S druge strane, Zagreb je neusporedivo bogatiji u pogledu izložbenih prostora i kulturnih događanja, što omogućuje veću vidljivost i više mogućnosti za umjetnike, iako i Zagreb zaostaje za europskim kulturnim središtima. Snažnija kulturna scena u svim dijelovima Hrvatske bila bi korisna za sve.

Pitamo ih i je li im glavni moto posredovanje između umjetnika i publike odnosno publike i potencijalnih kupaca.
– Naš je glavni cilj osigurati kvalitetan program i prezentaciju umjetnika. Fokusirani smo na stvaranje i promoviranje nečega u što vjerujemo – što smatramo posebnim, inovativnim i vrijednim. Vjerujemo da će naš trud prepoznati i publika i kolekcionari. Kada pak govorimo o tržištu umjetnina, ono je u Hrvatskoj uglavnom usmjereno na modernu i postmodernu umjetnost. Smatramo da bi se interes trebao proširiti prema novim suvremenim umjetničkim praksama, kao i prema međunarodnoj umjetnosti. Što se pak tiče stanja u drugim europskim zemljama, pa i šire, generalno govoreći, tržišta su življa, bolje regulirana i usmjerenija prema suvremenim umjetničkim praksama. Kolekcionarska demografija u tim zemljama izrazito je angažirana i strastvena što se tiče suvremene umjetnosti, koja je ujedno mnogo više njegovana i podržavana od institucija, galerija i šire kulturne zajednice. Takva sustavna podrška omogućuje suvremenoj umjetnosti vidljivost i snažniji razvoj.

Umjetnike koje izlažu Mrduljaši predstavljaju i na međunarodnim sajmovima.
– Odlazak na umjetničke sajmove zahtjevan je i skup, ali neophodan posao. Svi se slažu – galerije, umjetnici i kustosi – da to nisu idealni uvjeti ni način za predstavljanje umjetnika i njihovih praksa. Međutim, u današnjem globalnom kontekstu, sajmovi su ključni segment u prezentaciji i vidljivosti umjetnika – kažu pa odgovaraju na pitanje o najvećim problemima koji muče hrvatske galeriste.

– Govoreći i iz perspektive galerije koja se bavi predstavljanjem umjetnika jedan od glavnih problema je nepoznavanje funkcioniranja dinamike 'galerija – umjetnik – kolekcionar'. U drugim europskim zemljama taj je sustav dobro razvijen, svi akteri pridržavaju se pravila, međusobno se poštuju i prepoznaju koristi takvog načina suradnje. Nažalost, kod nas takav sustav nikada nije zaživio, što je negativno utjecalo na razvoj hrvatske umjetnosti i njezina tržišta – vele i otkivaju nam svoje skore izložbene planove:
– U Galeriji Manuš u Zagrebu izložbenu sezonu u ožujku započinjemo s Damirom Očkom, jednim od rijetkih hrvatskih umjetnika koji je međunarodno prepoznatljiv. U Splitu pak otvaramo izložbu mladog umjetnika Johna Miličića. Sudjelovat ćemo i na nekoliko međunarodnih sajmova, a ne možemo ne spomenuti i da je 2024. za nas bila izuzetno uspješna jer na sajmu Artissima u Torinu Galerija Manuš osvojila nagradu za najbolju mladu galeriju prezentacijom radova Dubravke Rakoci i Matta Mullicana u sekciji za mlade galerije do pet godina postojanja. To je iznimno priznanje našem radu i potvrda kvalitete na međunarodnoj sceni.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije