Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 157
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
u etnografskom muzeju

Vlasta Delimar prikazuje projekciju fotografija svojih orgazmičkih lica, a uz to će i pripremati šufnudle

Split: Umjetnica Vlasta Delimar izvodi performans 'Pravo na orgazam iznad 60-te'
Ivana Ivanovic/Pixsell
Autori: Hina, Tea Radović
15.12.2025.
u 15:17

Performans "Šufnudle, Delimár" umejtnice Vlaste Delimar bit će izveden u zagrebačkom Etnografskom muzeju u utorak, 16. prosinca, a dio je to izložbe koja povezuje tradicijske zidnjake s porukama koje se šalju sa 'zidova' društvenih mreža

Uz izložbu "Sa zida na zid – od vezenih do virtualno dijeljenih vrijednosti" Vlasta Delimar će u utorak, 16. prosinca, u zagrebačkom Etnografskom muzeju izvesti performans "Šufnudle, Delimár", povezujući tradicijske zidnjake s porukama koje se šalju sa 'zidova' društvenih mreža.

"Uvod u performans bit će projekcija fotografija od niza orgazmičkih lica autorice s natpisima preuzetih s izloženih zidnjaka, starinskih kuhinjskih krpa s raznim porukama kućanicama. Kako se natpisi pretežno odnose na kuhanje, uslijedit će mali esej o kuhanju i značaju pripremanja hrane kao osnovi naše egzistencije", najavljeno je. Uz asistenciju Milana Božića, autorica će prikazati proces izrade i pripreme šufnudla, te kuhane šufnudle poslužene s ribanom čokoladom, koje će ponuditi publici, poručuju iz Muzeja.

Vlasta Delimar (Zagreb, 1956.) definirala je suvremeni performans u Hrvatskoj 20. stoljeća, stvarajući kroz prizmu vlastitog tijela kao medija i sadržaja, a žensko, golo tijelo još i danas često smatra kontroverznim. Istražujući u svom radu feminitet, muško-ženske odnose i stadije životnog ciklusa - od mladosti i žudnje preko partnerstva i majčinstva sve do starenja - umjetnica iznosi autobiografske narative koji propituju razgraničenja javnog i privatnog te normative politika identiteta.

Uz izložbu u Etnografskom muzeju, koja traje do kraja godine, u suradnji sa zagrebačkom Akademijom likovnih umjetnosti i Vlastom Delimar, muzej predstavlja i kolekciju zidnjaka iz Zbirke platnenog posoblja, kroz suvremeno iščitavanje i društvenomrežne inačice. Zidnjaci, točnije zidne krpe postale su popularne u gradskim sredinama središnje Europe krajem 19. stoljeća, a od 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća mogu se pronaći i u seoskim sredinama. Najprije su služili kao zaštita zida od prskanja, no ubrzo su dobili i komunikacijsku ulogu jer su porukama, koje su često imale i ironični prizvuk, odražavali muško-žensku podjelu uloga tadašnjeg patrijarhalnog domaćinstva.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata