Moskovski sud je 15. prosinca 2025. proglasio feministički punk kolektiv Pussy Riot ekstremističkom organizacijom, čime je zabranio njihovo djelovanje u Rusiji. Na zahtjev tužiteljstva, ova odluka znači da svakoj osobi povezanoj s njihovim radom prijeti kazneni progon. Ovom presudom, Pussy Riot je stavljen u istu kategoriju s Jehovinim svjedocima i organizacijom Alekseja Navaljnog. Odluka je kulminacija pritiska na grupu, čije su članice većinom u egzilu i već osuđene u odsutnosti na duge zatvorske kazne zbog protivljenja ratu u Ukrajini.
Pussy Riot osnovan je u Moskvi 2011. kao anonimni umjetnički kolektiv. Postale su globalno prepoznatljive po provokativnim gerilskim nastupima, noseći živopisne balaklave koje su postale njihov zaštitni znak. Kroz svoju glazbu i performanse, grupa se beskompromisno zalaže za feminizam, LGBTQ+ prava i oštro kritizira režim Vladimira Putina te njegove bliske veze s Ruskom pravoslavnom crkvom. Svojim djelovanjem neprestano su pomicale granice umjetničkog aktivizma i slobode govora u Rusiji.
Međunarodnu slavu stekle su u veljači 2012. nakon performansa "Punk molitva" u moskovskoj Katedrali Krista Spasitelja. Zbog te akcije, tri članice — Nadežda Tolokonjikova, Marija Aljohina i Jekaterina Samucevič — uhićene su i osuđene na dvije godine zatvora zbog "huliganstva motiviranog vjerskom mržnjom", što je postalo globalni simbol represije. Tužiteljstvo je upravo taj performans, zajedno s upadom na teren tijekom finala Svjetskog nogometnog prvenstva 2018., navelo kao ključne razloge za njihovu zabranu, tvrdeći da predstavljaju prijetnju državnoj sigurnosti.
Oznaka ekstremističke organizacije daje državi moćne alate za potpuno suzbijanje bilo kakve podrške grupi. U ruskim medijima ime Pussy Riot morat će biti popraćeno upozorenjem, a kako je izjavila osnivačica Nadežda Tolokonjikova, cilj je "izbrisati Pussy Riot iz svijesti ruskih građana". Zakon se može primjenjivati retroaktivno, što znači da bi i lajk na društvenim mrežama mogao dovesti do zatvora.