Završilo je treće izdanje Zagrebačkog opernog festivala, a jučerašnjom maestralnom izvedbom “Otella” zatvorilo ga je Slovensko narodno gledališče iz Maribora. Riječ je, naravno, o djelu napisanom prema motivima Shakespearove tragedije, a koje je u operno izdanje - i to u izdanje koje se smatra jednim od njegovih najvećih ostvarenja - “preveo” Giuseppe Verdi.
Zanimljivo je kako se Verdi nakon svoje “Aide” (1871.) povukao iz skladateljskog života, no izdavač Giulio Ricordi ustrajnim ga je nagovaranjem uspio potaknuti da ponovno uzme pero u svoje ruke. Upravo je tada nastala opera “Otello”, koja je nakon gotovo tri desetljeća ponovno oživjela na pozornici mariborske Opere, i to u sasvim novoj režiji Guya Montavona.
Priča prati Otella, maurskog generala, koji na samom početku opere imenuje svog zamjenika - Cassija. Zli Jago, pak, smatra kako on zaslužuje titulu zamjenika generala, a njegova ljubomora zatim ga tjera u pothvat kojim, naposljetku, nakon brojnih spletki, uspijeva uvjeriti Otella kako njegova lijepa i voljena Desdemona ljubuje s Cassijom. Sve, naravno, dovodi do tragičnog završetka i smrti Desdemone i Otella.
U jučerašnjoj izvedbi, koju je zagrebačka publika nagradila gromoglasnim pljeskom, posebno su se istaknuli Carlo Ventre kao Otello, Bože Jurić Pešić kao Cassio te Luka Brajnik kao zloćudni Jago, no ponajviše treba pohvaliti Sabinu Cvilak u ulozi lijepe Desdemone, koja je izvedbom “Ave Marie” publiku ostavila bez daha. U ostalim ulogama igrali su Irena Petkova (Emilia, Jagova žena), Žiga Lakner (Roderigo), Luka Ortar (Ludovico), Sebastijan Čelofiga (Montano), Tomaž Planinc (glasnik) te Zbor Opere Slovenskog narodnog gledališča, čiji su članovi utjelovili mletačke vojnike i mornare, kao i stanovnike Cipra.
Orkestrom je ravnao dirigent Roberto Gianola, a fantastičnu scenografiju i kostime, kao i oblikovanje svjetla potpisuje Wolfgang von Zoubek. Koreografiju je radila Cleopatra Purice.
Treće izdanje Zagrebačkog opernog festivala, koje je posjetilo više od 5300 gledatelja te kojemu je prisustvovalo više od 700 umjetnika, pokazalo je svoju snagu ne samo kroz umjetničke dosege predstavljenih opernih produkcija, članova produkcijskih i tehničkih timova, nego i kroz bogatstvo popratnih sadržaja. Publika je, osim glavnog programa, uživala u brojnim dodatnim događanjima - od Operne slušaonice na festivalskoj terasi ispred kazališta i kvizova za publiku, do premijere u foyeru (“Ljudski glas”) i praizvedbe novog dijela dječje opere “Gita i skriveni svijet”. Takav raznovrstan program potvrđuje festivalsku misiju da približi opernu umjetnost najširoj publici, potičući istodobno međunarodnu prepoznatljivost Zagreba kao dinamične kulturne destinacije.