Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 22
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Novi nastavak, stari problemi

Omnibus 'Zagrebačke priče' uporno ignorira duh života metropole

ksenija marinković
Foto: Promo foto
1/6
23.07.2015.
u 11:00

POJEDINAČNI USPJESI Svaki dio izrodi dva ili tri jaka filma koji igraju i na stranim festivalima

Sinoć je na 62. festivalu u Puli premijerno prikazan treći nastavak omnibusa „Zagrebačke priče" koji od samog početka vuče iste vrline i mane. Iako se na svaki natječaj prijavi od devedeset pa i do više od stotinu priča, omnibus uvijek plasira tek jednu ili dvije vrijedne pamćenja, što govori ili o problematičnom selekcioniranju ili o tome da u zadanim okvirima autorima muze nešto više šute nego kada je riječ o uobičajenoj ponudi kratkometražnih projekata, kao vrlo kvalitetnog i živahnog dijela domaće kinematografije.

Drugi je problem, ako pojam „zagrebačke priče" shvaćate dosta kruto, a na to imate pravo budući da je projekt zamišljen i kao promocija/evidencija/umjetnička artikulacija autentičnosti zagrebačkog duha, taj da je dosad nastalo jako malo priča čije radnje proizlaze iz specifičnosti određenih kvartova, grada u cjelini ili njegovih dijelova.

Premalo kvartova

Još ih se najviše i najkonkretnije našlo dijelu: npr. „Špansko kontinent" Ivana Sikavice i „Najpametnije naselje u državi" Marka Škobalja i Ivana Ramljaka.

Zagrebačke priče Vol. 3" uspjelije su od prethodnog dijela od kojega smo zapamtili tek priču „Na kvadrat" Radislava Jovanova Gonza i djelomice „Od danas do sutra" Sare Hribar.

Novi omnibus ima dvije vrlo uspjele priče – „Na Tri kralja" Vlatke Vorkapić i „Orah" Danila Šerbedžije – i jedne kojoj je nedostajalo malo da to postane („Munja" R. J. Gonza). No, i u šest novih priča zapravo je jako malo „Zagreba"; sve su one glatko mogle nastati u Tel Avivu, Kopenhagenu ili Buenos Airesu. Treći nastavak imao je i svoju pod temu – praznik – a to je još jedna od zadanosti koje većina autora tek tangira.

Problem muza

Iz nekih izjava na press konferenciji moguće je zaključiti – to djelomično odgovara i na prethodno postavljenu dilemu radi li se o problemu selekcioniranja ili autorskih muza – da autori rijetko rade priče ekskluzivno za ovaj natječaj, više je riječ o tome da neke svoje već postojeće ideje prilagođavaju natječaju. U svakom slučaju, serijal je koristan kao rasadnik kratkometražnih filmova, uz već postojeće natječaje HAVC-a. Na tiskovnoj konferenciji producent Boris T. Matić rekao je da su pojedinačni filmovi prikazani na više od stotinjak raznoraznih festivala (dosad vjerojatno najuspjelije izvrsni i još uvijek nenadmašeni „Žuti mjesec" Zvonimira Jurića iz prvog filma), a nema sumnje da će i ovoga puta pojedini dijelovi bolje prolaziti od cjeline.

>>Filmski festival u Puli samo proizvodi tračeve i zlu krv

>>Festival otvoren filmom 'Imena višnje' Branka Schmidta

Komentara 2

MY
MysteryLady
00:24 10.10.2020.

Tako je.

DU
Deleted user
06:44 25.07.2015.

Pa, čovječe, davno nema Zagreba, pa zato i može biti Kopenhagen, Bratislava, Beč! Nemreš tražiti zagrebačko, kad je nestalo već prije 50 godina. Rijetki se još danas sjećaju Zagreba, kakv je bio! To su samo sentimentalne budalaštine!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije