Noć knjige, manifestacija u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava, jučer je doživjela svoje 14. izdanje. Ove godine održala se pod temom "O životinjama i ljudima", uz simpatičnu maskotu hobotnice nazvanu Tint Uljević, i s više od tisuću programa na oko 200 lokacija diljem zemlje. Istraživanje o čitalačkim navikama Hrvata čijim se rezultatima tradicionalno otvara ova manifestacija, koji posljednjih godina redovito pokazuju trend pada čitanosti, ovog puta donijelo nam je ponešto drukčije zaključke.
Naime, istraživanje koje je provela agencija Karika koja nedostaje na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika u razdoblju 1. do 20. ožujka 2025. pokazalo je da je čitanost u protekloj godini ostala – gotovo pa ista. Na pitanje jesu li u posljednjih godinu dana pročitali barem jednu knjigu tako je ove godine potvrdno odgovorilo 37% ljudi, u odnosu na 38% 2024. godine. Iako to vjerojatno ne zvuči pretjerano optimistično niti znači da ćemo ponosno proklamirati kako je poražavajući pad čitanosti napokon uspješno zaustavljen, možemo oprezno ustanoviti da se situacija stabilizirala. Međutim, to i dalje znači da čak dvije trećine Hrvata u posljednjih godinu dana nisu pročitale ama baš nijednu knjigu.
Kao i obično, vjerojatnost da razgovarate s nekim tko je u posljednjih godinu dana pročitao barem jednu knjigu raste ako je ta osoba žena (42%), visokoobrazovana osoba (59%), osoba čiji su prihodi kućanstva iznad 2800 eura (41%) ili ako živi u Istri (50%). Najveći broj ljudi knjige koje čita posuđuje u knjižnici, njih čak 45%, a najviše ih posuđuju žene, najmlađi i najstariji. Knjige koje čitaju kupit će 42% ljudi, a među njima najviše je onih u dobi od 26 do 35 godina, visokoobrazovanih i onih čiji su prihodi kućanstva viši. Idući su na redu oni koji su knjige koje su pročitali dobili na poklon, njih 28%, a s 27% slijede ih oni koji knjige posuđuju od prijatelja, najčešće osobe u dobi od 56 do 65 godina i oni koji žive na selu. Elektroničke knjige čita samo 8% populacije Hrvatske, i to češće mlađe osobe u dobi od 16 do 25 godina, ali elektroničke knjige kupuje njih samo 1 posto.
Treba spomenuti i da se primjećuje stagnacija u kupnji knjiga jer 2020. knjigu je u posljednja tri mjeseca kupilo 23% ljudi, a 2025. njih 22 posto. Među onima koji su u posljednja tri mjeseca kupili knjigu najviše ih je kupilo jednu knjigu.
Na pitanje zašto u posljednja tri mjeseca nisu kupili nijednu knjigu, najveći broj ispitanika, njih 55%, odgovorio je da ih knjige ne zanimaju. Drugi razlog zbog kojeg ljudi knjige ne kupuju jest zato što ih posuđuju u knjižnici (16%), a treći su po redu pak financijski razlozi, zbog kojih knjige ne kupuje 11% ljudi.
No iako većina naših sunarodnjaka ne čita knjige, jedna vrsta čitanja bilježi porast u posljednjim godinama, a to je, pogađate, čitanje sadržaja na internetu. Dok je 2020. godine 63% ljudi čitalo sadržaj na internetu, 2025. to čini 75% populacije. Najviše se čitaju dnevne novine (54%), sve čitaniji su portali i blogovi s autorskim i kritičkim sadržajem (33%), a zanimljivo je da popularniji postaju blogovi i grupe na društvenim mrežama posvećeni knjigama (17%).
Otvori KEKS Pay
