Ekstremne vrućine koje će se nastaviti ovo ljeto u Europi ne mogu se više promatrati samo kao meteorološki fenomen, nego prvenstveno kao javnozdravstvena prijetnja, osobito za najranjivije skupine, a to su stariji od 65 godina. Na to je prije nekoliko dana upozorio i regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu dr. Hans Henri P. Kluge nakon hitnog sastanka posvećenog ekstremnim vrućinama.
Zabrinutost zbog klimatskih promjena u Hrvatskoj najviše je izražena kod generacija baby boomera, među kojima je čak njih 46% zabrinuto zbog posljedica klimatskih promjena, pokazuje analiza sociologa izv. prof. dr. sc. Ivana Burića sa zagrebačkog Fakulteta hrvatskih studija na temelju podataka zadnjeg vala Europskog društvenog istraživanja (ESS) iz 2024. Iako su stariji hrvatski građani zabrinutiji zbog klimatskih promjena od mlađih, Hrvatska se i kada se gledaju sve dobne skupine prema Burićevoj analizi ubraja među najzabrinutije nacije u Europi kad je riječ o posljedicama klimatskih promjena.
Hrvatska četvrta u Europi po smrtnosti povezanoj s vrućinom
Zabrinutost zbog klimatskih promjena u Hrvatskoj najviše je izražena kod generacija baby boomera, među kojima je čak njih 46% zabrinuto zbog posljedica klimatskih promjena, pokazuje analiza sociologa izv. prof. dr. sc. Ivana Burića sa zagrebačkog Fakulteta hrvatskih studija na temelju podataka zadnjeg vala Europskog društvenog istraživanja (ESS) iz 2024.
Komentara 14
Kako se utvrđuje da je netko umro od vručine a ne od bolesti.
Jedini je problem kaj klimatske promjene imamo 4 puta godisnje. Oduvijek
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Dok je Tito bio živ nije bilo klimatskih promjena.