Posljedice ptičje gripe koje Europu, ali i ostatak svijeta, posebice SAD, tresu od preklani (i u ovoj su se godini nastavila širiti nova žarišta u Italiji, Poljskoj, Francuskoj, Portugalu, Njemačkoj, Velikoj Britaniji...) najviše bi se mogle osjetiti oko Uskrsa jer jaja već sad manjka na EU tržištu. U siječnju ove godine u odnosu na siječanj 2024. veleprodajna cijena 100 kilograma jaja u Belgiji zbog toga je rasla 7,9%, a na mjesečnoj razini, u siječnju 2025. u usporedbi s prosincem 2024., 15,6%, podaci su Eurostata. U Nizozemskoj su jaja u mjesec dana poskupjela 15,3%, u Poljskoj 12,3, u Francuskoj 2,4, u Španjolskoj 3,3%... Na razini EU prosječna cijena jaja u siječnju je iznosila 249,59 eura/100 kg, što je u odnosu na siječanj 2024. rast od 10,3%, u odnosu na prosinac od 5,4%, dok je u Hrvatskoj prosječna cijena u promatranom razdoblju iznosila 242,96 eura/100 kg, što je godišnji pad od 7,7, a na mjesečnoj razini od 1,8 posto.
Je li tome kumovala i Vladina odluka kojom su cijene najprodavanijih jaja M klase iz kaveznog uzgoja u nas "zamrznute" još od rujna 2023. godine ili pak više od 100 milijuna jaja uvezenih potkraj lanjske godine iz Ukrajine, što je oko petine ukupne hrvatske proizvodnje – još će se vidjeti. Trgovci s kojima smo razgovarali kažu kako im je domaća proizvodnja skupa pa na policama dominiraju privatne robne marke s jajima iz "uvoza". No zna li se da hrvatski proizvođači u nekim EU članicama po jajetu u veleprodaji mogu dobiti i nekoliko centi više nego "kod kuće" – domaća im možda uskoro ni neće biti dostupna. TISUP (Tržišno-informacijski centar Ministarstva poljoprivrede) bilježi kako su u odnosu na prosinac 2024. veleprodajne cijene konzumnih jaja iz kaveznog uzgoja u RH u siječnju bile niže 1,1 do 4,6%, a iz podnog uzgoja 5,1 do 8,8%. Prosječna cijena najprodavanijih jaja iz kaveznog i podnog uzgoja iznosila je 0,16 €/komad za razred L, a 0,15 €/kom za razred M, dok se u nekim članicama EU trže i 0,20 €/kom.
Marko Brajević, direktor tvrtke Perfa Ovo, koja na tržištu prodaje svježa jaja iz svih načina proizvodnje, pa tako i bio i slobodnog uzgoja, kaže kako rast cijena na europskom tržištu jasno ukazuje na pad proizvodnje. Ptičja gripa u EU rezultirala je usmrćivanjem gotovo više desetaka milijuna nesilica tijekom 2023. (10 milijuna u godini snese oko 3 milijarde jaja!), a krajem ljeta i početkom jeseni prošle godine došlo je do nove epidemije. – Usmrćivanje peradi jedini je način borbe protiv ove bolesti. Zbog toga postoji opravdan strah od nestašice jaja na tržištu EU, posebno tijekom razdoblja povećane potražnje u vrijeme Uskrsa – tvrdi Brajević.
S obzirom na to da jaja ne nedostaje samo u Europi nego i na tržištu SAD-a, trenutačno nema pritiska uvoza na naše tržište. No kako bi se stekla neka globalna slika, dovoljno je vidjeti što se posljednjih mjeseci događa u SAD-u, gdje su u nekim regijama trgovci na malo nametnuli i ograničenja kupnje jaja po osobi. – Zbog posljedica epidemije ptičje gripe, povećanih troškova proizvodnje i inflacije, američko ministarstvo poljoprivrede predviđa da će tamo cijene jaja porasti dodatnih 41,1% tijekom 2025. U nekim dijelovima SAD-a, poput New Yorka, veleprodajna cijena velikih jaja porasla je na 7,24 dolara, a u Kaliforniji na 8,35 dolara po pakiranju od 12 komada – kaže Brajević. U nas nema ptičje gripe, ali na trenutačnu dostupnost jaja utječe i činjenica da dio peradara pred Uskrs stara jata nesilica zamjenjuje novima kako bi se osigurale dovoljne količine jaja za turističku sezonu. Hrvatska je tradicionalno bila samodostatna u proizvodnji jaja. No posljednjih godina ponuda ne prati potražnju, osobito u turističkoj sezoni.
– Procjene su da je proizvodnja pala na oko 80% samodostatnosti, a očekuje se daljnji pad od 30% do 2027. zbog zahtjeva za prilagodbu na podni uzgoj. To jedino može usporiti ili prolongirati produljenje mogućnosti kaveznog uzgoja, koji je u situaciji kad je pošast ptičje gripe značajan rizik za peradarsku industriju najsigurniji jamac da će jaja biti dovoljno na tržištu, ali se postavlja pitanje dobrobiti životinja. Odluka o načinu uzgoja treba balansirati između sigurnosti proizvodnje i dobrobiti životinja – kaže Brajević te dodaje kako proizvođači u tome očekuju podršku mjerodavnih.
Pada nam samodostatnost
K tome, i Vladino ograničavanje cijena jaja M veličine utječe na poslovanje Perfe i drugih proizvođača, iako ne toliko dramatično da bi iskazivali gubitke. No ono što svaki kupac može vidjeti na tržištu jest da je količina tih jaja u dućanima ograničena jer nesilice ne nesu samo M razred. – Cijena tih jaja na tržištu EU značajno je viša i proizvođači tamo mogu postići bolje cijene, što može dovesti do nestašica na domaćem tržištu i daljnjih poskupljenja. To bi sigurno negativno utjecalo na potrošače i prehrambenu industriju u Hrvatskoj – upozorava. S obzirom na poremećaje na EU tržištu, proizvođači stoga očekuju da Vlada razmotri mjere poput ukidanja ograničenja cijena ili drugih intervencija kako bi stabilizirala domaće tržište jaja i potaknula povećanje domaće proizvodnje. Doznajemo kako sve tvrtke Perfa grupe, koju uz Perfa Ovo, čine i Perfa, Perfa-Bio, Bio-Vet i Benko farma, danas na godišnjoj bazi proizvedu oko 75 milijuna svježih jaja, od čega 5% ide u izvoz, a u iduće dvije godine cilj je udvostručiti proizvodnju.
– Budućnost proizvodnje jaja u Hrvatskoj ovisit će o sposobnosti prilagodbe proizvođača novim standardima uzgoja, učinkovitom upravljanju rizicima poput ptičje gripe i podršci države u prevladavanju tržišnih izazova. Održavanje konkurentnosti i osiguranje samodostatnosti ključni su za stabilnost ovoga sektora – zaključio je Brajević.
GALERIJA Danas izaziva samo jezu: Bio je dizajniran da preživi nuklearni napad, ali uništilo ga je razaranje JNA
Otvori KEKS Pay
Umjesto Trumanovih jesti ćemo Trumpova jaja.